Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj
Naručitelj: Hrvatska zajednica županija
Trajanje projekta: svibanj – studeni 2010.
Voditeljica: dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović
Sažetak:
Dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj nije se značajnije mijenjao u odnosu na početak procesa decentralizacije u srpnju 2001. Hrvatska je u usporedbi s EU-15 i tranzicijskim državama i dalje bila u skupini visoko centraliziranih država budući da je središnja država ostvarivala većinu javnih prihoda i trošila najveći dio javnih rashoda, dok je lokalna država (sve općine, gradovi i županije) sudjelovala s oko 11 posto u prihodima i rashodima konsolidirane opće države ili 4 posto u bruto domaćem proizvodu.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj karakterizirala je snažna ovisnost o financiranju javnih potreba iz prihoda na čiju visinu nisu mogle samostalno utjecati – prihodi od poreza na dohodak koji su činili 55 posto i prihodi od pomoći središnje države koji su činili 9 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna, pri čemu je 429 općina ostvarivalo 16 posto, 126 gradova 40 posto, Grad Zagreb 29 posto i 20 županija 15 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna u Hrvatskoj.
Fiskalni kapaciteti među pojedinim razinama lokalne vlasti su se u velikoj mjeri razlikovali. Čak 13 županija, 63 posto gradova i 70 posto općina ostvarivalo je ispodprosječne ukupne prihode (bez pomoći) iako je postojeća podjela javnih poslova bila takva da su nadležnosti bile iste za sve općine i sve gradove (osim velikih gradova i gradova sjedišta županija). To je dovelo do nemogućnosti obavljanja javnih funkcija na istoj razini kvalitete u svim općinama, gradovima i županijama s obzirom na različiti stupanj razvijenosti, fiskalni kapacitet, te veličinu same lokalne jedinice. Uz financijske kapacitete, ograničenje učinkovitom pružanju javnih usluga nalazilo se i u nedovoljnim organizacijskim, administrativnim i stručnim kapacitetima na lokalnoj razini.
Istraživački je projekt dao niz prijedloga i ukazao na ograničenja mogućih daljnjih pravaca decentralizacije u Hrvatskoj. Prijedlozi su obuhvaćali usklađene prijedloge funkcionalne i fiskalne decentralizacije koji su predstavljali osnovu za predložene promjene u administrativno-teritorijalnoj organizaciji u državi. Svi su prijedlozi bili usmjereni prema učinkovitijem pružanju javnih usluga, većem stupnju zadovoljstva stanovnika, mjerenju planiranih rezultata i učinaka u provođenju javnih funkcija.