Reforma javne uprave u Hrvatskoj
Naručitelj: Zaklada Friedrich Ebert Stiftung (FES)
Trajanje projekta: ožujak – rujan 2011.
Voditeljica projekta: dr. sc. Jelena Budak
Suradnici: dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović, dr.sc. Danijel Nestić
Sažetak:
U veljači 2011. Friedrich Ebert Stiftung (FES) i Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) dogovorili su suradnju na reformi javne uprave, jednoj od najaktualnijih tema u Hrvatskoj. Sustavna reforma javne uprave u Republici Hrvatskoj je nužnost. Članstvom u Europskoj uniji rastu i zahtjevi koje se postavlja pred sve dijelove javnog sektora, što upućuje na kontinuiranu modernizaciju i usavršavanje kompetencija u svim njegovim segmentima. Javni sektor, kao i privatni, također mora jačati svoje kompetitivne prednosti, primjerice kako bi što uspješnije sudjelovao u kreiranju zajedničkih politika EU-a ili koristio sredstva dostupnih EU fondova.
Studija „Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj“ nastala je kao radni materijal za stručnu raspravu o temi reforme javne uprave. Cilj ove studije bio je doprinijeti razvoju javne uprave koja će biti pouzdan i učinkovit servis građanima i poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Zaključne smjernice ostvarivanja tog cilja predstavljale su opće mjere politike čija je sustavna provedba predstavljala temelj reforme javne uprave, a to su:
- Uvesti sustav ocjenjivanja i nagrađivanja temeljem učinkovitosti zaposlenih u javnom sektoru prema transparentnim i mjerljivim kriterijima.
-
Provesti potpunu profesionalizaciju i depolitizaciju javnog sektora.
-
Uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja i postizanja izvrsnosti zaposlenih u javnom sektoru, uz jasno određene kriterije i mogućnost napredovanja u karijeri.
-
U strategiju razvoja ljudskih resursa u javnom sektoru ugraditi sustav parametara za praćenje učinkovitosti rada zaposlenih u ostvarivanju njihovih zadaća. Zadaće trebaju biti usklađene s ciljevima mjera politike i/ili djelatnosti pojedinih institucija i sektora.
-
S posebnom pažnjom osmisliti mjere povećanja učinkovitosti u pružanju javnih usluga u suradnji s privatnim sektorom kako bi se model prilagodio postojećim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj.
-
Uvesti sustav procjene učinaka donošenja zakona i politika s naglaskom na procjenu fiskalnih utjecaja, kako na središnjoj državnoj, tako i na lokalnoj razini.
-
Ojačati dugoročno strateško i proračunsko planiranje u svim segmentima javnog sektora i koordinaciju aktivnosti među dionicima.
-
Uz stručne predstavnike izvršne vlasti, tijela državne uprave, sindikate i druge neposredne dionike, u promišljanje i provedbu reformi uključiti i lokalnu zajednicu, akademsku zajednicu i nevladine udruge. Budući da su problemi izraženiji na lokalnoj razini, valja ustrajati na procesu funkcionalne i fiskalne decentralizacije uz jasnu podjelu nadležnosti između središnje države i lokalnih jedinica i izvora sredstava.
-
Promovirati na razini političkih i društvenih elita, ali i u svakoj pojedinoj instituciji primjere dobre prakse podizanja kompetencija, učinkovitosti, motivacije i integriteta zaposlenika javnog sektora.
Postojeći napori u unapređenju rada javne uprave bili su dobra osnova za provedbu dubinskih reformskih mjera. U tom kontekstu, ova je studija predstavljala doprinos struke donošenju dugoročnih odluka i ostvarivanju konsenzusa za njihovu provedbu.