A, B ili C?: O kategorijama obveznih mirovinskih fondova i kako ih odabrati

 
Većina nas je dobro upoznata da prilikom prvog zapošljavanja odabiremo obvezni mirovinski fond (OMF) u jednom od 4 mirovinska društva (Allianz, Erste, PBZ i Raiffeisen društvo) u koji svakog mjeseca uplaćujemo 5% naše bruto plaće. No, daleko manji broj korisnika tih fondova je upoznat s činjenicom da unutar svakog mirovinskog društva postoje tri kategorije obveznih mirovinskih fondova: A, B i C. Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu Zakon) navodi da se kategorije fondova razlikuju prema strategiji ulaganja te da je preuzeti rizik najmanji u kategoriji C, a najveći u kategoriji A. Posljedično, najmanji očekivani prinosi s najmanjom volatilnosti su u fondu kategorije C, a najveći i najvolatilniji u A. Stoga vam u nastavku donosimo kratki pregled svih kategorija fondova, ali i odgovore na pitanje kada i kako se prelazi iz jedne u drugu kategoriju.

KRATKI PREGLED KATEGORIJA FONDOVA

S 30. 9. 2024. godine obvezni mirovinski fondovi imali su 2.317.445 članova, od čega je najveći dio, njih 78,2%, bio u B kategoriji fondova. Ukupno 17,5% članova nalazi se u A kategoriji, dok ih je samo 4,3% u C kategoriji. Unazad dvije godine udio članova u A kategoriji porastao je za oko 10 postotnih bodova.

Slika 1. Udio članova pojedine kategorije fonda, 09/2024

Izvor: Središnji registar osiguranika, obrada autora.

Prije analize strukture, potrebno je napomenuti da je ona rezultat ograničenja Zakona, a mi ćemo navesti samo neka od njih. Tako Zakon, između ostaloga, navodi da najmanje 60% neto vrijednosti imovine u C kategoriji mora biti u obveznicama Republike Hrvatske, druge države članice EU-a ili OECD-a te njihovih središnjih banaka. Iako su oni najmanje volatilni, ali i imaju najmanje prinose, s obzirom na to da su članovi C kategorije većinom ljudi pred mirovinu, ovom odredbom se želi zaštititi njihova dosadašnja imovina od tržišnih slomova u kojima bi izgubili veliku vrijednost imovine, a ne bi imali vremena čekati da se imovina „oporavi“. No, 2022. nam je pokazala i drugu stranu konzervativnog ulaganja. Naime, ne samo da je C kategorija fonda ostvarila najveće negativne prinose u 2022., već je i u godini oporavka (2023.) njezin rast bio najmanji (4%), dok su A (15%) i B (10%) rasli po dvoznamenkastim stopama. B kategorija ima propisanu nešto liberalniju strategiju ulaganja i mora imati minimalno 45% neto vrijednosti imovine u obveznicama Republike Hrvatske, druge države članice EU-a ili OECD-a te njihovih središnjih banaka, a najviše 40% neto vrijednosti imovine može biti u dionicama izdavatelja iz Republike Hrvatske, država članica EU-a ili OECD-a. Najrizičnija od tri kategorije fondova, A kategorija, mora imati najmanje 25% neto vrijednosti imovine u obveznicama Republike Hrvatske, druge države članice EU-a ili OECD-a te njihovih središnjih banaka, a može imati najviše 70% u dionicama izdavatelja iz Republike Hrvatske, država članica EU-a ili OECD-a.

Kada se pogleda struktura ulaganja, sve kategorije gotovo 100% imovine drže u vrijednosnim papirima i depozitima, dok novčana sredstva, potraživanja i ostala imovina čine zanemariv dio. Stoga je u nastavku dan pregled strukture ulaganja u vrijednosne papire i depozite. Gledajući mjesto ulaganja, vidljivo je da većinu u sve tri kategorije čine domaći vrijednosni papiri i depoziti. Dio razloga za to je povijesno nasljeđe, odnosno Zakon koji određuje da najmanje 40% neto vrijednosti imovine fonda kategorije A, 60% fonda kategorije B, a 90% fonda kategorije C mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine. Prije uvođenja eura to je bila kuna, pa su fondovi bili prisiljeni kupovati domaće vrijednosne papire nominirane u kunama. Uvođenje eura je proširilo mogućnosti ulaganja, ali prestrukturiranje portfelja nije moguće napraviti preko noći, niti za to ima potrebe. Od početka 2023. uočljiv je značajan porast udjela inozemnih korporativnih i državnih obveznica u portfeljima fondova. No, fond manageri ipak najbolje poznaju domaće tržište, a osim toga znaju da društvo i nositelji ekonomske politike od njih očekuju da budu aktivni na domaćem tržištu i doprinesu njegovom razvoju, pa će stoga sigurno nastaviti značajan dio portfelja ulagati u Hrvatskoj.

Posljednjih godina može se uočiti da B fondovi smanjuju svoju izloženost obveznicama i povećavaju udjele dionica. Iz slike 2 vidimo da konzervativnoj C kategoriji fonda 80% vrijednosnih papira čine obveznice, dok kod A kategorije one čine oko 38%. S druge strane, u A kategoriji gotovo 45% vrijednosnih papira čine dionice i inozemni investicijski fondovi. Baš kao što je i za očekivati, strategija ulaganja u B kategoriji fondova nalazi se između prethodne dvije strategije. U njima većinu vrijednosnih papira čine obveznice, a samo 33% su dionice i inozemni investicijski fondovi. Po takvoj strukturi ulaganja i naši fondovi B su zapravo umjereno konzervativni fondovi.

Slika 2. Struktura ulaganja u vrijednosne papire i depozite, 09/2024

Izvor: HANFA, obrada autora; domaći + inozemni = 100% vrijednosnih papira.

Za kraj ćemo pogledati ostvarene godišnje prinose pojedinih kategorija OMF-a te pokazati na hipotetskom primjeru kolike su stvarne razlike u povratima. Kako bismo izbjegli reklamiranje ijednog od 4 mirovinska društva, koristit ćemo vrijednost MIREX-a koji u sebi sadrži kretanja svih fondova. Preciznije, MIREX je prosječna vrijednost obračunskih jedinica svih OMF-ova iste kategorije (A, B, C), koja se računa kao ponderirana aritmetička sredina, pri čemu ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj neto imovini svih OMF-ova iste kategorije. Očekivano, najveću volatilnost, ali i najveće prinose, vidimo kod A kategorije (slika 3). C kategorija je najmanje volatilna i, u prosjeku, ostvaruje najniže prinose. Razina prinosa B kategorije, baš kao i njezina strategija ulaganja, nalazi se između prethodne dvije kategorije. Ako pogledamo prosječni godišnji rast kroz promatrano razdoblje, kategorija A je rasla za 8,7%, B 5,5%, a C 3,5% godišnje.

Slika 3. Godišnji prinosi MIREX-a

Izvor: HANFA, obrada autora.

Kako bismo dobili bolju percepciju o razlikama u povratima između kategorija fondova koristeći stvarne mjesečne podatke o ostvarenim prinosima fondova, na slici 4 prikazujemo razlike u vrijednostima imovine na hipotetskom primjeru. U primjeru pretpostavljamo 3 člana, po jednog u svakoj kategoriji fonda, koji su prvu uplatu ostvarili krajem kolovoza 2014. Pretpostavljamo da svaki član mjesečno uplati 100€ u svoj fond.

Slika 4. Kretanje vrijednosti imovine u hipotetskom primjeru

Izvor: HANFA, obrada autora.

Do početka 2020. imovina naših osiguranika nalazi se na sličnoj razini, da bi početkom pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020., uslijed pada ekonomske aktivnosti, vrijednost imovine osiguranika u A kategoriji doživjela najveći pad. Vrijednost imovine druga dva osiguranika također se smanjuje, ali značajno manje, osobito kod osiguranika u C kategoriji. Nakon pada, uslijedio je oporavak tržišta, pri čemu najveće prinose ostvaruje A kategorija fondova, što je vrijednost imovine našeg A osiguranika dignulo značajno iznad osiguranika ostalih kategorija i time anuliralo kratkotrajne gubitke u prošlom razdoblju. Posljedično, na kraju našeg promatranog razdoblja od 10 godina, vrijednost imovine osiguranika u A kategoriji fonda veća je za oko 4500€ nego u C fondu, odnosno 2500€ nego u B fondu. Tako naizgled male razlike u prinosima u dugom roku značajno utječu na razinu vrijednosti imovine.

KAKO I KADA MIJENJAMO KATEGORIJE?

Sada kada možete jasnije percipirati razlike između kategorija fondova i njihovih očekivanih prinosa sigurno se pitate u kojoj se kategoriji vi nalazite i kako se prebaciti u neku drugu.

Ako spadate u kategoriju članova obveznih mirovinskih fondova koji si trenutno postavljaju to pitanje, onda se zasigurno nalazite u onoj kategoriji u koju vas Zakon rasporedi automatizmom.

Za nove osiguranike

• Svi novi osiguranici koji do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu imaju 10 ili više godina raspoređuju se u kategoriju A.
• Svi novi osiguranici koji do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu imaju manje od 10 godina raspoređuju se u kategoriju B. U ovoj kategoriji možete ostati do umirovljenja.

 
Za osiguranike koji su postali osiguranici po starim propisima

• Osiguranici koji su na dan stupanja na snagu Zakona članovi mirovinskog fonda kategorije A u koji su raspoređeni po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 115/18.), nakon isteka roka od 15 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A, bit će po službenoj dužnosti raspoređeni u mirovinski fond kategorije B, osim ako prethodno osobno ne izvrše izbor kategorije mirovinskog fonda.
• U C kategoriju su bili automatski raspoređeni oni koji su prema starim propisima (do 2014.) imali manje od 5 godina do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

Promjena kategorija fondova i ograničenja

• Članovi fonda kategorije A automatski se prebacuju u fond kategorije B deset godina prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, osim ako na osobni zahtjev ne ostanu u fondu A uz uvjet da do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu imaju više od 5 godina. U trenutku kada do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu imaju manje od 5 godina automatski ih se prebacuje u B kategoriju i više nemaju mogućnosti biti članom A kategorije.
• Na osobni zahtjev mogu se mijenjati kategorije A, B ili C, uz ograničenje da fond kategorije A ne možete izabrati ako imate manje od pet godina do stjecanja uvjeta za mirovinu, odnosno ne možete izaći iz C kategorije ukoliko do stjecanja uvjeta za mirovinu imate manje od 6 mjeseci.

 
Ako želite promijeniti kategoriju fonda, to možete učiniti samo jednom godišnje putem sustava e-Građani, u poslovnicama FINA-e na šalteru na kojem se obavljaju poslovi REGOS-a ili na šalteru Mirovinskih informativnih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Zaključno možemo reći, poučeni dosadašnjim iskustvom, da je najisplativije ostati u A kategoriji što duže. Nakon što nas Zakon prisilno prebaci iz A kategorije na osiguraniku je da odluči hoće li ostati u B kategoriji koja je malo rizičnija, ali donosi veće prinose, ili će odabrati teorijski sigurniju opciju C kategorije za koju nam je praksa pokazala da nije baš uvijek sigurnija. Prilikom odluke nemojte zaboraviti da uvijek možete odlučiti primati mirovinu samo iz prvog stupa, što je još jedan mehanizam koji vas štiti od tržišnih slomova.   

---

Ovaj je rad nastao u sklopu projekta „Tržište rada i društveno blagostanje u uvjetima starenja stanovništva“ financiranog sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. - NextGenerationEU.
 
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.