Učinak digitalne transformacije na zapadnom Balkanu: rješavanje izazova na putu prema političkoj stabilnosti i ekonomskom napretku (WB-DIGI)

Naručitelj: Deutsche Telekom AG; Telenor Norway, Telenor Srbija, Telenor Crna Gora, Telekom Austria, SAP, Ernst&Young
Trajanje projekta: 2. listopada 2017. – 9. veljače 2018.
Voditeljica projekta: Maruška Vizek
Suradnici: Tajana Barbić, Tanja Broz, Goran Buturac, Branka Domić, Ivana Kovačević, Davor Mikulić, Vedran Recher, Nebojša Stojčić, Marina Tkalec, Iva Tomić, Maruška Vizek
 
Sažetak projekta:
Cilj projekta bila je izrada studije koja pruža jasne dokaze o trenutnom stanju te političkim, ekonomskim, kulturnim i društvenim izazovima digitalne transformacije na zapadnom Balkanu. Studijom se nastojalo potaknuti dijalog na političkoj razini sa svim relevantnim dionicima u regiji te je ona trebala poslužiti kao temelj pri stvaranju regulatornog i ekonomskog okvira digitalne transformacije.
 
Digitalna transformacija bi pružila značajan doprinos ekonomskom rastu i EU integraciji zemalja regije Zapadnog Balkana i inicijative WB6+ (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Srbija i Slovenija) te minimalizirala rizik tih zemalja od toga da budu manje konkurentne i zaostaju za europskim globalnim kretanjima.
 
Glavni ciljevi studije bili su: stavljanje naglaska na nužnost digitalne transformacije na zapadnom Balkanu  (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Srbija i Slovenija) i poticanje multi-sektorske rasprave u regiji. Studija je analizirala trenutno stanje digitalne transformacije na zapadnom Balkanu, ispitala njen ekonomski utjecaj na regiju i pojedinačne zemlje te uvidjela kako digitalna transformacija može utjecati na postizanje stabilnosti u političkom okruženju u regiji. Projektom su se identificirali izazovi i potrebe za ubrzavanjem digitalne transformacije i razmotrila njena povezanost s procesima EU integracije, kao i povezanost s demokratskim procesima i jačanjem suradnje među zemljama zapadnog Balkana. Studijom su se postavili kriteriji za mjerenje ekonomskog učinka digitalne transformacije, njenog utjecaja na tržište rada i obrazovni sustav te su pružene smjernice za donositelje politika prema rezultatima studije.
 
Studija se sastojala od dva dokumenta: detaljan izvještaj sadržavao je detaljnu prezentaciju i raspravu o analitičkim koracima i pratećim glavnim rezultatima, a popratni policy paper sažeo je i naglasio glavne rezultate.