Učinci sveobuhvatne reforme mjera aktivne politike u zapošljavanju na ishode na tržišta rada mladih u Hrvatskoj – SOR

Naručitelj: Ekonomski institut, Zagreb (Tvoj Grant@EIZ)
Voditeljica projekta: Iva Tomić
Suradnik: Ivan Žilić
Trajanje projekta: 13.02.2018. – 30.09.2018.
 
 
Glavni cilj ovog projekta bio je procijeniti kauzalni učinak reforme SOR-a (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) na ishode na tržištu rada mladih u Hrvatskoj.

Usporedbom različitih skupina mladih na temelju njihovog „ispunjavanja uvjeta“ za sudjelovanje u mjeri prije i nakon reforme, dobili smo nepristran utjecaj kauzalnog učinka „namjere sudjelovanja u reformi“, čime se dokumentirala ukupnost reformskih učinaka. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao input u analizi troškova i koristi reforme SOR-a, ali i kao korak naprijed u politici temeljenoj na dokazima. Osim toga, s obzirom na univerzalnu prirodu nezaposlenosti mladih i ogromna sredstva namijenjena njezinom ublažavanju, ovo istraživanje značajno pridonosi literaturi u području ekonomije rada.

Aktivnosti u okviru ovog projekta obuhvaćale su analizu podataka koristeći predloženu metodologiju, pregled postojećih studija koje se odnose na evaluaciju aktivnih politika tržišta rada, posebno onih koje se bave analizom SOR-a, te davanje nekih konkretnih zaključaka i mogućih preporuka za politiku. S obzirom na akademsku i političku važnost predloženog istraživanja, diseminacija rezultata poprimila je različite oblike: od prezentacije istraživanja za širu publiku na Ekonomskom institutu, sudjelovanja na različitim radionicama/seminarima/okruglim stolovima, ali i na nekoliko važnih znanstvenih konferencija, dok su konačni kanali diseminacije bili objava istraživanja u okviru Radnih materijala EIZ-a, nakon čega je rad dan na objavu u visokokvalitetnom međunarodnom časopisu.

Osnovna analiza u ovom projektu bila je usmjerena na pojedince koji su bili „kvalificirani“ (ispunjavali su uvjete) za sudjelovanje u SOR-u (osoba u dobi od 18 do 29 godina), a ne samo na tretirane pojedince (sudionike) kao što je to bio slučaj u postojećoj literaturi. Kako bismo procijenili učinak reforme SOR-a na ishode tržišta rada skupine koja je ispunjavala uvjete, korištena je strategija „razlikovanja razlika“ (difference-in-differences), što je standardni pristup u literaturi evaluacije politika, koja je primijenjena na individualne mikro-podatke iz Ankete o radnoj snazi (ARS).