Višestruka deprivacija u Hrvatskoj
Naručitelj: Svjetska banka
Trajanje projekta: 26. srpnja 2016. – 31. ožujka 2018.
Voditelj projekta: dr. sc. Danijel Nestić
Suradnice: dr. sc. Željka Kordej-De Villa, dr. sc. Ivana Rašić Bakarić
Sažetak:
Kao konzultant, Ekonomski institut, Zagreb pružao je podršku timu Svjetske banke u razvoju detaljne baze podataka na razini općina i gradova koja je sadržavala informacije o geografskoj distribuciji socijalne isključenosti koristeći niz pokazatelja blagostanja, višestruke deprivacije, kao i distribuciji socijalnih usluga i infrastrukture, što je moglo pomoći nositeljima politika u smanjivanju siromaštva i socijalne isključenosti.
Rezultati projekta bili su potpora timu Svjetske banke prilikom izrade indeksa višestruke deprivacije za Hrvatsku te potpora timu Svjetske banke u osmišljavanju i provedbi ankete o socijalnim uslugama u pet pilot lokacija.
Dvije su osnovne linije provedenih aktivnosti. Prva linija bila je razvoj indeksa višestruke deprivacije za mala područja. Indeks se bazirao na raspoloživim socioekonomskim pokazateljima na razini općina i gradova (lokalne administrativne jedinice druge razine (LAU2) u Hrvatskoj). Rad na indeksu uključivao je definiranje samog indeksa, određivanje njegovih domena, poddomena i pokazatelja. Indeks je osmišljen kao komplement pokazateljima monetarnog siromaštva dobivenih temeljem projekta mapiranja siromaštva. Druga linija aktivnosti imala je za cilj bolje razumijeti pristup i razinu kvalitete različitim uslugama u različitim područjima Hrvatske. Pritom su se razmatrale socijalne usluge (zdravstvo, obrazovanje, zaposlenost, socijalna skrb, itd.), ali i infrastrukturne usluge (ceste, telekomunikacije, električna energija, grijanje, objekti za kulturu, sport i rekreaciju itd.). Informacije za ovu komponentu projekta prikupljene su anketom u pet pilot područja gdje se saznalo postoji li određena usluga u izabranoj zajednici i stupanj zadovoljstva korisnika s postojećim uslugama.
Opis metodologije: Nakon pregleda relevantnih iskustava u zemljama EU oko izrade indeksa višestruke deprivacije za mala geografska područja, tim je razvio takav indeks za Hrvatsku vodeći računa o potrebama dionika (ključni dionik bilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) uz primjenu odgovarajućih metoda. U prvom koraku su identificirani potencijalni indikatori. Izbor najprikladnijih indikatora dijelom se bazirao na njihovoj korelaciji s pokazateljima siromaštva na razini LAU2. Izabrani pokazatelji su agregirani u jedinstveni indeks korištenjem različitih metoda grupiranja, uteživanja i standardizacije, između ostalih i statističkih metoda (glavne komponente, faktorska analiza) i pristupa pobrojavanja deprivacija.