Hoće li ovogodišnji lokalni izbori pridonijeti učinkovitoj, transparentnoj i otpornoj Lijepoj Našoj ili povećanju rodne ravnopravnosti?
5. svibnja 2021.
Bez obzira na rezultate brojnih istraživanja provedenih u istraživačkoj, akademskoj i stručnoj zajednici, na preporuke koje neprekidano dolaze od europskih institucija o potrebi cjelovitih reformi u sustavu lokalne i regionalne samouprave, lokalni će se izbori i ovog puta održati u 576 lokalnih i regionalnih jedinica. Demokratsko pravo glasa i dalje će se prakticirati neposrednim izborom izvršnih i predstavničkih tijela u svim tim jedinicama bez obzira što su mnoge od njih, zbog odgađanja potrebnih reformi, trajno suočene s ograničenjima u obavljanju zakonom utvrđenih poslova, pružanju i financiranju javnih usluga građanima i poduzetnicima na koje ih zakoni obvezuju te službenicima i namještenicima koji su nedovoljno osposobljeni da kvalitetno, efikasno i učinkovito doprinose provođenju brojnih poslova iz samoupravnog djelokruga, a koji trebaju pridonijeti kvaliteti života i uvjeta za rad u lokalnoj zajednici. O broju birača koji imaju pravo glasa na lokalnim izborima govore javno objavljeni podaci Ministarstva pravosuđa i uprave, u Statističkom prikazu broj 20 iz veljače 2021. (tablica 6), gdje se navodi da je krajem 2020. godine bilo ukupno 4.610.461 birač u registru birača, od čega je 3.709.444 birača upisano u registar birača s prebivalištem u Hrvatskoj (punoljetni građani koji imaju važeće osobne iskaznice) i 901.017 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Najveći broj aktivno registriranih birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj su birači koji žive u Bosni i Hercegovini (322.298), Saveznoj Republici Njemačkoj (118.587) i Republici Srbiji (115.492). Zanimljivo je da u registru birača ima čak 178.867 birača za koje ne postoje podaci o mjestu prebivališta (koje je navedeno kao "nepoznato"). Očito je da Ministarstvo pravosuđa i uprave, namjerno ili nenamjerno, iz godine u godinu, kaska s uređenjem registra birača i njegovim ažuriranjem. Utvrđivanje i vođenje jedinstvenog informacijskog sustava registra birača, briga o njegovom održavanju i nadogradnji očito nisu na listi prioriteta Ministarstva pravosuđa i uprave, tijela državne uprave zaduženog za poslove opće uprave. Popis birača je dio registra birača i sastavlja se za svake izbore nakon zatvaranja registra (10 dana prije dana izbora), a u njega se upisuju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji imaju važeće osobne iskaznice, kao i birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji su aktivno registrirani. Vjerujem da će i ove godine na dan zatvaranja registra birača, kao i svaki put do sada, organizacije civilnog društva i opozicijske političke stranke otvoriti pitanje ažurnosti broja birača u registru, neprecizne evidencije broja birača ili ukazivati na moguće manipuliranje brojem birača. Otvaranje bilo kakvih sumnji i traženje obrazloženja aktualnog stanja u registru birača na dan zatvaranja registra neće samo po sebi dovesti do potpuno uređenog sustava registra birača. To je trajan posao kojim se resorno ministarstvo treba baviti bez ikakve prisile od strane organizacija civilnog društva ili bilo koje političke stranke. Transparentnost na svim razinama javne vlasti (državnoj, regionalnoj i lokalnoj) značila bi nesmetan pristup registrima i bazama podataka kojima javno tijelo raspolaže i stalno informiranje zainteresirane javnosti o svim promjenama u metodologiji i obuhvatu podataka. To se odnosi i na potrebu redovnog informiranja javnosti o provedenom ažuriranju registra birača, poduzetim aktivnostima i naporima u cilju raspolaganja preciznom evidencijom broja birača u svakom trenutku, a ne samo pred izbore bilo koje vrste. Prema podacima Ministarstva uprave, u Statističkom prikazu broj 6, krajem ožujka 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore, u registru birača bilo je registrirano 4.581.062 birača (3.767.156 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i 813.906 birača bez prebivališta u Hrvatskoj koji su aktivno registrirani). Birači su na lokalnim izborima 2017. godine izabrali ukupno 1.321 čelnu osobu u svim županijama, gradovima i općinama. Od izabranih čelnih osoba, u županijama je izabrano njih 74, u gradovima 339 i u općinama 908 (vidi slike 1 – 3).
Izvor podataka u slikama: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.
Na ovogodišnjim lokalnim izborima birat će se manje čelnih osoba što je posljedica usvojenih zakonskih promjena o smanjenju ili ukidanju zamjenika županima, gradonačelnicima i općinskim načelnicima, ovisno o veličini lokalne i regionalne jedinice. Tako će birači za deset dana birati ukupno 836 izvršnih tijela u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, odnosno 20 župana i 46 njihovih zamjenika, 128 gradonačelnika i 162 zamjenika te 428 općinskih načelnika i 52 zamjenika (uključivo i zamjenike iz redova nacionalnih manjina, odnosno iz redova hrvatskog naroda). U usporedbi s prethodnim izborima, broj izabranih osoba na čelnim pozicijama u samoupravi bit će manji za 485.
Zakonom utvrđeno smanjivanje broja lokalnih dužnosnika nije niti približno onome što je Vlada Republike Hrvatske obećala u Programu za mandatno razdoblje. Vladino obećanje je sustavno provođenje reforme javne uprave pri čemu bi se broj lokalnih dužnosnika (onaj koji je zatečen 2020.)trebao prepoloviti. Izmjenom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi to očigledno nije postignuto jer je broj lokalnih čelnika na izvršnim mjestima u općinama, gradovima i općinama smanjen s 1.321 na 836. Vlada nadalje u svom Programu obećava smanjiti broj članova predstavničkih tijela u lokalnoj i regionalnoj samoupravi za petinu. Tek ćemo imati priliku vidjeti hoće li manji broj izabranih dužnosnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi na neposrednim izborima uspješno ostvariti svoju misiju i pridonijeti ostvarivanju cilja učinkovite, transparentne i otporne države utvrđenog u Vladinom Programu za mandatno razdoblje. Posebno me zanima kako će Vlada s novoizabranim lokalnim čelnicima u 576 jedinica „do kraja 2021. preustrojiti sustav jedinica lokalne i područne samouprave“, što je navedeno kao jedna od mjera kojom će se postići cilj učinkovite, transparentne i otporne države. Vlada za poduzimanje te mjere ima na raspolaganju malo više od sedam mjeseci. Živi bili pa vidjeli.
Na lokalnim izborima 2017. izabrana su ukupno 9.992 člana u predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave, odnosno 904 člana u županijske skupštine i skupštinu Grada Zagreba, 2.518 članova u gradska vijeća i vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba i 6.570 članova u općinska vijeća i vijeća mjesnih odbora Grada Zagreba. Na ovogodišnjim lokalnim izborima birat će se manji broj članova radi zakonom utvrđenog smanjenja broja članova u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama. Zbrajanjem broja članova vijeća po pojedinim lokalnim i regionalnim jedinicama dolazi se do brojeva članova vijeća kojima će birači dati svoj glas. Izabrat će se 803 člana u županijske skupštine, 2.006 članova u gradska vijeća i 4.618 članova u općinska vijeća. Birači će izabrati ukupno 7.427 članova predstavničkih tijela. Ne smijemo zaboraviti da se u gradovima statutom mogu osnivati gradske četvrti ili gradski kotari te mjesni odbori kao posebni oblici mjesne samouprave. Njihov broj i broj članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora također se utvrđuje u statutima. Broju od 7.427 članova predstavničkih tijela koje će birači neposredno birati na skorim lokalnim izborima treba dodati i članove vijeća gradskih četvrti i gradskih kotara te vijeća mjesnih odbora. Budući da Ministarstvo pravosuđa i uprave javno ne objavljuje podatke o ukupnom broju svih članova vijeća u posebnim oblicima lokalne samouprave, niti ih objavljuje po pojedinom gradu i općini (toliko o transparentnosti u javnoj upravi), potrebno je proučiti statute svih 127 gradova, Grada Zagreba i 428 općina kako bi se došlo do navedenih podataka. Zbog toga nije moguće iskazati ukupan broj članova svih vijeća koji će biti birani, niti je moguće zaključiti hoće li se 16. svibnja izabrati za petinu manji broj članova u svim predstavničkim tijelima u županijama, gradovima i općinama, što je Vlada obećala u svom izbornom programu.
O rodnoj ravnopravnosti na dužnosničkim funkcijama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne zna se dovoljno. Zastupljenost žena na političkim funkcijama u županijama, gradovima i općinama je daleko ispod 40 posto, što je preporuka Vijeća Europe. Među izabranim županima na lokalnim izborima 2017. nema niti jedne županice, izabrano je svega 13 gradonačelnica (10 posto gradova vode žene) i 37 općinskih načelnica (u manje od 9 posto općina žene zauzimaju čelnu izvršnu funkciju). Na zamjeničkim mjestima se također pretežno nalaze muškarci, dok žene na zamjeničkim mjestima zauzimaju 16 mjesta kao zamjenice župana, 65 mjesta kao zamjenice gradonačelnika i 105 mjesta kao zamjenice općinskih načelnika.
Nemoguće je očekivati da će se na ovogodišnjim lokalnim izborima nešto bitno promijeniti u rodnoj zastupljenosti na kandidacijskim listama, pa tako niti na izabranim dužnosničkim funkcijama. Bez obzira na preporuku Državnog izbornog povjerenstva, na listama se neće naći veći broj žena potencijalnih članica predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kakvu će rodnu ravnopravnost među izabranim kandidatima donijeti zakonske promjene u smanjenom broju zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika na ovogodišnjim lokalnim izborima u usporedbi s rezultatima lokalnih izbora 2017. tek ćemo vidjeti. Za očekivati je da će rezultati biti i dalje u korist muških kandidata te da će se među zamjenicima čelnih osoba u županijama, gradovima i općinama naći tek pokoja zamjenica.
Hoće li činjenica da ćemo birati manji broj zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, kao i manji broj članova županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća, imati ikakav utjecaj na demokratsko odlučivanje građana Lijepe Naše vidjet ćemo uskoro. Prva naznaka bit će nam priopćena u nedjelju, 16. svibnja u 19 sati po zatvaranju birališta kada ćemo saznati prve procjene izlaznosti birača na lokalne izbore.
Zakonom utvrđeno smanjivanje broja lokalnih dužnosnika nije niti približno onome što je Vlada Republike Hrvatske obećala u Programu za mandatno razdoblje. Vladino obećanje je sustavno provođenje reforme javne uprave pri čemu bi se broj lokalnih dužnosnika (onaj koji je zatečen 2020.)trebao prepoloviti. Izmjenom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi to očigledno nije postignuto jer je broj lokalnih čelnika na izvršnim mjestima u općinama, gradovima i općinama smanjen s 1.321 na 836. Vlada nadalje u svom Programu obećava smanjiti broj članova predstavničkih tijela u lokalnoj i regionalnoj samoupravi za petinu. Tek ćemo imati priliku vidjeti hoće li manji broj izabranih dužnosnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi na neposrednim izborima uspješno ostvariti svoju misiju i pridonijeti ostvarivanju cilja učinkovite, transparentne i otporne države utvrđenog u Vladinom Programu za mandatno razdoblje. Posebno me zanima kako će Vlada s novoizabranim lokalnim čelnicima u 576 jedinica „do kraja 2021. preustrojiti sustav jedinica lokalne i područne samouprave“, što je navedeno kao jedna od mjera kojom će se postići cilj učinkovite, transparentne i otporne države. Vlada za poduzimanje te mjere ima na raspolaganju malo više od sedam mjeseci. Živi bili pa vidjeli.
Na lokalnim izborima 2017. izabrana su ukupno 9.992 člana u predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave, odnosno 904 člana u županijske skupštine i skupštinu Grada Zagreba, 2.518 članova u gradska vijeća i vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba i 6.570 članova u općinska vijeća i vijeća mjesnih odbora Grada Zagreba. Na ovogodišnjim lokalnim izborima birat će se manji broj članova radi zakonom utvrđenog smanjenja broja članova u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama. Zbrajanjem broja članova vijeća po pojedinim lokalnim i regionalnim jedinicama dolazi se do brojeva članova vijeća kojima će birači dati svoj glas. Izabrat će se 803 člana u županijske skupštine, 2.006 članova u gradska vijeća i 4.618 članova u općinska vijeća. Birači će izabrati ukupno 7.427 članova predstavničkih tijela. Ne smijemo zaboraviti da se u gradovima statutom mogu osnivati gradske četvrti ili gradski kotari te mjesni odbori kao posebni oblici mjesne samouprave. Njihov broj i broj članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora također se utvrđuje u statutima. Broju od 7.427 članova predstavničkih tijela koje će birači neposredno birati na skorim lokalnim izborima treba dodati i članove vijeća gradskih četvrti i gradskih kotara te vijeća mjesnih odbora. Budući da Ministarstvo pravosuđa i uprave javno ne objavljuje podatke o ukupnom broju svih članova vijeća u posebnim oblicima lokalne samouprave, niti ih objavljuje po pojedinom gradu i općini (toliko o transparentnosti u javnoj upravi), potrebno je proučiti statute svih 127 gradova, Grada Zagreba i 428 općina kako bi se došlo do navedenih podataka. Zbog toga nije moguće iskazati ukupan broj članova svih vijeća koji će biti birani, niti je moguće zaključiti hoće li se 16. svibnja izabrati za petinu manji broj članova u svim predstavničkim tijelima u županijama, gradovima i općinama, što je Vlada obećala u svom izbornom programu.
O rodnoj ravnopravnosti na dužnosničkim funkcijama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne zna se dovoljno. Zastupljenost žena na političkim funkcijama u županijama, gradovima i općinama je daleko ispod 40 posto, što je preporuka Vijeća Europe. Među izabranim županima na lokalnim izborima 2017. nema niti jedne županice, izabrano je svega 13 gradonačelnica (10 posto gradova vode žene) i 37 općinskih načelnica (u manje od 9 posto općina žene zauzimaju čelnu izvršnu funkciju). Na zamjeničkim mjestima se također pretežno nalaze muškarci, dok žene na zamjeničkim mjestima zauzimaju 16 mjesta kao zamjenice župana, 65 mjesta kao zamjenice gradonačelnika i 105 mjesta kao zamjenice općinskih načelnika.
Nemoguće je očekivati da će se na ovogodišnjim lokalnim izborima nešto bitno promijeniti u rodnoj zastupljenosti na kandidacijskim listama, pa tako niti na izabranim dužnosničkim funkcijama. Bez obzira na preporuku Državnog izbornog povjerenstva, na listama se neće naći veći broj žena potencijalnih članica predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kakvu će rodnu ravnopravnost među izabranim kandidatima donijeti zakonske promjene u smanjenom broju zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika na ovogodišnjim lokalnim izborima u usporedbi s rezultatima lokalnih izbora 2017. tek ćemo vidjeti. Za očekivati je da će rezultati biti i dalje u korist muških kandidata te da će se među zamjenicima čelnih osoba u županijama, gradovima i općinama naći tek pokoja zamjenica.
Hoće li činjenica da ćemo birati manji broj zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, kao i manji broj članova županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća, imati ikakav utjecaj na demokratsko odlučivanje građana Lijepe Naše vidjet ćemo uskoro. Prva naznaka bit će nam priopćena u nedjelju, 16. svibnja u 19 sati po zatvaranju birališta kada ćemo saznati prve procjene izlaznosti birača na lokalne izbore.
dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović