Županijske nejednakosti u bruto domaćem proizvodu

Državni zavod za statistiku redovito u veljači svake godine objavljuje podatke o ostvarenom bruto domaćem proizvodu na razini županija (NUTS3 regija) i na razini NUTS2 regija za tri godine unazad. Prema tim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) Republike Hrvatske u 2022. godini iznosio je 67,6 milijardi eura, što u odnosu na prethodnu godinu čini nominalni rast od 16,5 posto, dok je u realnim terminima rast iznosio 7,3 posto. Gledano po županijama, najveći dio BDP-a hrvatskog gospodarstva ostvaruje se u Gradu Zagrebu, čak trećina (33 posto), iza kojeg s udjelima iznad 8 posto slijede Splitsko-dalmatinska (8,8 posto) i Primorsko-goranska županija (8,2 posto). Značajniji doprinos ostvarenju BDP-a bilježe još i Zagrebačka (6,6 posto), Istarska (6 posto) i Osječko-baranjska (5,2 posto) županija. Riječ je o županijama u kojima se nalaze i najveći hrvatski gradovi, Split koji prema podacima za 2022. godinu broji 159.008 stanovnika, Rijeka sa 106.759 stanovnika, Osijek s 95.546 stanovnika, Velika Gorica sa 61.609 stanovnika i Pula s 52.114 stanovnika. Zajedno s Gradom Zagrebom u tim gradovima živi 32,3 posto stanovništva Republike Hrvatske.
 
Kako bi se objektivnije usporedila razvijenost županija, županijski BDP stavlja se u omjer s brojem stanovnika (slika 1). BDP po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka od 17.532 eura 2022. godine bilježilo je čak 17 županija i kretao se u rasponu od 9.203 eura u Požeško-slavonskoj (52,5 posto nacionalnog prosjeka) do 15.505 eura u Varaždinskoj županiji (88,4 posto nacionalnog prosjeka). Pored Požeško-slavonske, županije s najnižim BDP-om po stanovniku bile su i Virovitičko-podravska (10.034 eura, odnosno 57,2 posto nacionalnog prosjeka), Vukovarsko-srijemska (10.814 eura, odnosno 61,8 posto nacionalnog prosjeka) te Krapinsko-zagorska županija (10.988 eura, odnosno 62,7 posto nacionalnog prosjeka). S druge strane, osim Grada Zagreba, koji je s 29.070 eura BDP-a po stanovniku bio za 65,8 posto iznad nacionalnog prosjeka, iznadprosječni BDP po stanovniku 2022. su godine ostvarile samo Primorsko-goranska (20.883 eura, odnosno 19,1 posto iznad nacionalnog prosjeka), Istarska (20.848 eura, odnosno 18,9 posto iznad nacionalnog prosjeka) i Dubrovačko-neretvanska županija (17.916 eura, odnosno 2,2 posto iznad nacionalnog prosjeka).
 
Slika 1. BDP po stanovniku, županije i Republika Hrvatska, u eurima, 2022.

Izvor: Izrada autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Na velike međužupanijske razlike u razvijenosti ukazuje i podatak o omjeru najveće i najmanje vrijednosti županijskog BDP-a po stanovniku. Tako je Grad Zagreb 2022. godine bio 3,2 puta razvijeniji od najmanje razvijene Požeško-slavonske županije. Za usporedbu, ovaj je omjer 2000. godine iznosio 2,9, 2010. godine 3,5, a 2020. godine 3,0 (slika 2). Iz opisanog se ne može izvesti čvrsti zaključak kako se međužupanijske razlike u razvijenosti s vremenom značajno smanjuju, ali se može ustvrditi da im najvećim dijelom pridonose ekstremne vrijednosti zabilježene u Gradu Zagrebu.
 
Slika 2. Omjer između županije s najvećim BDP-om po stanovniku i županije s najmanjim BDP-om po stanovniku, od 2000. do 2022. godine

Izvor: Izrada autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Gledano na razini statističkih NUTS2 regija (tu je riječ o četiri regije: Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska, Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska), najniži BDP po stanovniku 2022. godine bilježi Panonska Hrvatska, u iznosu od 12.084 eura, što je 31,1 posto ispod nacionalnog prosjeka. Zatim slijedi Sjeverna Hrvatska koja s BDP-om od 14.320 eura po stanovniku za nacionalnim prosjekom zaostaje za 18,3 posto. Prosječni stanovnik Jadranske Hrvatske istovremeno ostvaruje BDP od 16.876 eura, što je za svega 3,7 posto niže od nacionalnog prosjeka, dok je iznadprosječni BDP po stanovniku, od 29.070 eura, ostvaren jedino u Gradu Zagrebu (koji je ujedno i NUTS3 regija). Gotovo dvije trećine (65,4 posto) BDP-a Republike Hrvatske ostvaruje se u Gradu Zagrebu i Jadranskoj Hrvatskoj, dok Panonska Hrvatska u stvaranju nacionalnog BDP-a sudjeluje s 18, a Sjeverna Hrvatska sa 16,6 posto.
 
U pogledu konvergencije prema gospodarstvu Europske unije (EU-27), u razdoblju od 2000. do 2022. godine zabilježena je konvergencija i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva i NUTS2 regija prema prosjeku EU-27 (slika 3). Dok je BDP po stanovniku Republike Hrvatske 2000. godine iznosio 48 posto prosjeka EU-27, 2022. godine on iznosi 73 posto prosjeka EU-27. Gledano na razini NUTS2 regija, najbržu konvergenciju bilježi Sjeverna Hrvatska, dok se najsporije prosjeku EU-27 približava Panonska Hrvatska.
 
Slika 3. Bruto domaći proizvod po stanovniku prema paritetu kupovne moći, Republika Hrvatska i NUTS2 regije (EU-27 = 100), 2000., 2010. i 2022.

Izvor: Izrada autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku.