Zaključci održanog skupa o transformativnoj inovacijskoj politici
Na Ekonomskom institutu u Zagrebu 18. travnja održan je skup o transformativnoj inovacijskoj politici, na kojemu su predstavljeni osnovni elementi ove politike te je dan osvrt na Novi europski program za inovacije (engl. New European Innovation Agenda) i mjere koje EU poduzima za poticanje razvoja jedinstvenih resursa svake regije i olakšavanje suradnje radi uspostave novih lanaca vrijednosti EU-a. U tom kontekstu je predstavljen i novi instrument Europske komisije za investicije u međuregionalne inovacije (I3). Istaknuto je i da su Instrument već prepoznali i korisnici iz Hrvatske, te da među uspješnim prijaviteljima ima i hrvatskih predstavnika.
Transformativna inovacijska politika je različita od dosadašnje inovacijske politike koja se u velikoj mjeri zasnivala na povezivanju dionika u cilju stvaranja inovativnih proizvoda i pružanja inovativnih usluga. Nova inovacijska politika treba biti izravnija i bliža u svojoj implementaciji ključnim sektorima za razvoj ekonomija europskih država, pri čemu promiče, primjerice, manje ovisnosti o fosilnim gorivima, povećanje globalne sigurnosti opskrbe hranom, ovladavanje digitalnom transformacijom, poboljšanje zdravstvene skrbi i provedbu načela kružnosti.
Kohezijska politika i strategije pametne specijalizacije (S3) su postavljene u središte djelovanja zemalja EU-a, pri čemu uključivanje regionalnih dionika postaje jedan od nužnih preduvjeta za uspješno djelovanje u kontekstu Novoga europskog programa za inovacije. U okviru mjere za uspostavljanje tzv. „povezanih regionalnih dolina“ i inicijativa za ubrzavanje i jačanje inovacija u europskim inovacijskim ekosustavima u EU-u važnu će ulogu imati Instrument za investicije u međuregionalne inovacije (I3), kao i European Innovation Ecosystems (EIE) u sklopu programa Obzor Europa.
Primjena transformativne inovacijske politike kroz različite programe tražit će od dionika sustava razumijevanje vizije i institucionalnih promjena, pri čemu je za očekivati da će se i sustav upravljanja na nacionalnoj i regionalnim razinama morati fleksibilnije prilagođavati.
U proteklih više od pet godina provedbe pametne specijalizacije u Hrvatskoj evidentno je jačanje kapaciteta koji se odnose na implementaciju različitih strukturnih programa, radi čega je u narednom razdoblju nužno jačanje institucionalnih kapaciteta koji se odnose na stvaranje javnih politika u području inovacija, institucionalnih kapaciteta sukreacije novih inicijativa i mehanizama monitoringa i evaluacija različitih programa i instrumenata iz ovoga područja.
Naznačen je značaj veće operativne fleksibilnosti i jačanja interim mehanizama u provedbi budućih programa povezanih sa Strategijom pametne specijalizacije te upotrebe kohezijske politike, pri čemu je istaknuta važnost eksperata u tijelima javnih politika na razinama stvaranja i primjene javnih politika koji su u stanju inicirati koordinativnim međusobnim djelovanjem takve promjene.
Galerija
