Europska plovidba prema brodogradilištima Azije
6. svibnja 2025.
Autor: dr. sc. Goran Buturac
Djelatnost brodogradnje od iznimne je važnosti za nemali broj gospodarstava diljem svijeta. Danas se u većim ili manjim brodogradilištima proizvode plovila poput brodova, brodica, glisera, hidrozračnih brodova, podmornica, teglenica, kruzera, plovećih hotela, jahti. Zašto je toliko važna brodogradnja? Radi se o djelatnosti koja proizvodi iznimno kompleksan proizvod, u proizvodnju kojeg se ugrađuje širok spektar dobara, od prirodnih resursa, intermedijarnih proizvoda i poluproizvoda pa do gotovih proizvoda. Izgradnja plovila poput brodova ima snažne multiplikativne učinke na gospodarstvo. Osim izravnih učinaka koji se ogledaju u doprinosu bruto dodanoj vrijednosti (BDV), rastu zaposlenosti i realnom bruto domaćem proizvodu (BDP), brodogradnja pridonosi rastu prihoda i novim zapošljavanjima u drugim sektorima poput metalurgije (dobivanje željeza, čelika i ostalih metala), strojogradnje, industrije boje i lakova, kovinoprerađivačke industrije, industrije električnih strojeva i kablova, elektroničke industrije, drvoprerađivačke industrije, tekstilne industrije i proizvodnje namještaja. Na taj način brodogradnja generirajući potražnju u drugim sektorima uvelike neizravno pridonosi rastu proizvodnje i zaposlenosti u svim tim sektorima. Ima tu i induciranih učinaka, jer svaki novozaposleni djelatnik primajući svoj dohodak poslije kreira potražnju u drugim sektorima poput trgovine, proizvodnje hrane, ugostiteljstva.
Za proizvodnju kompleksnog proizvoda poput broda potreban je širok spektar znanja i vještina, od zavarivača, majstora različitih profila i inženjera do projektanata, konstruktora i dizajnera. Zbog kompleksnosti proizvodnje i zahtjeva tržišta, često se za brodogradnju kaže da je kombinacija proizvodnje, znanosti i umjetnosti. Tehnologija izgradnje brodova naročito se razvijala i napredovala nakon 2. svjetskog rata. Danas pred izgradnjom plovila stoje brojni izazovi, od ubrzanja tehnoloških ciklusa preko potrebe smanjenja emisije stakleničkih plinova do privlačenja visokokvalificirane radne snage. Shodno zahtjevima tržišta, brodogradnja u svijetu u posljednjih nekoliko godina doživljava značajan rast proizvodnje i izvoza. On je prije svega iniciran rastom plasmana proizvoda azijskih ekonomija na svjetska tržišta i potrebom transporta tih proizvoda morskim rutama do konačnih izvoznih odredišta. Europska brodogradnja i izvoz su koncentrirani u Europskoj uniji, koja zauzima 92,0 posto ukupnog izvoza plovila europskog kontinenta. Izvoz plovila Europske unije u razdoblju od 2005. do 2024. godine obilježen je značajnim oscilacijama u ukupnim kretanjima (slika 1.).
Slika 1. Izvoz plovila Europske unije i vanjskotrgovinska bilanca u razdoblju 2005. - 2024.
Djelatnost brodogradnje od iznimne je važnosti za nemali broj gospodarstava diljem svijeta. Danas se u većim ili manjim brodogradilištima proizvode plovila poput brodova, brodica, glisera, hidrozračnih brodova, podmornica, teglenica, kruzera, plovećih hotela, jahti. Zašto je toliko važna brodogradnja? Radi se o djelatnosti koja proizvodi iznimno kompleksan proizvod, u proizvodnju kojeg se ugrađuje širok spektar dobara, od prirodnih resursa, intermedijarnih proizvoda i poluproizvoda pa do gotovih proizvoda. Izgradnja plovila poput brodova ima snažne multiplikativne učinke na gospodarstvo. Osim izravnih učinaka koji se ogledaju u doprinosu bruto dodanoj vrijednosti (BDV), rastu zaposlenosti i realnom bruto domaćem proizvodu (BDP), brodogradnja pridonosi rastu prihoda i novim zapošljavanjima u drugim sektorima poput metalurgije (dobivanje željeza, čelika i ostalih metala), strojogradnje, industrije boje i lakova, kovinoprerađivačke industrije, industrije električnih strojeva i kablova, elektroničke industrije, drvoprerađivačke industrije, tekstilne industrije i proizvodnje namještaja. Na taj način brodogradnja generirajući potražnju u drugim sektorima uvelike neizravno pridonosi rastu proizvodnje i zaposlenosti u svim tim sektorima. Ima tu i induciranih učinaka, jer svaki novozaposleni djelatnik primajući svoj dohodak poslije kreira potražnju u drugim sektorima poput trgovine, proizvodnje hrane, ugostiteljstva.
Za proizvodnju kompleksnog proizvoda poput broda potreban je širok spektar znanja i vještina, od zavarivača, majstora različitih profila i inženjera do projektanata, konstruktora i dizajnera. Zbog kompleksnosti proizvodnje i zahtjeva tržišta, često se za brodogradnju kaže da je kombinacija proizvodnje, znanosti i umjetnosti. Tehnologija izgradnje brodova naročito se razvijala i napredovala nakon 2. svjetskog rata. Danas pred izgradnjom plovila stoje brojni izazovi, od ubrzanja tehnoloških ciklusa preko potrebe smanjenja emisije stakleničkih plinova do privlačenja visokokvalificirane radne snage. Shodno zahtjevima tržišta, brodogradnja u svijetu u posljednjih nekoliko godina doživljava značajan rast proizvodnje i izvoza. On je prije svega iniciran rastom plasmana proizvoda azijskih ekonomija na svjetska tržišta i potrebom transporta tih proizvoda morskim rutama do konačnih izvoznih odredišta. Europska brodogradnja i izvoz su koncentrirani u Europskoj uniji, koja zauzima 92,0 posto ukupnog izvoza plovila europskog kontinenta. Izvoz plovila Europske unije u razdoblju od 2005. do 2024. godine obilježen je značajnim oscilacijama u ukupnim kretanjima (slika 1.).
Slika 1. Izvoz plovila Europske unije i vanjskotrgovinska bilanca u razdoblju 2005. - 2024.
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
To je donekle i očekivano, s obzirom na to da je obilježje djelatnosti brodogradnje izražena ciklus komponenta u proizvodnji i plasmanu na tržišta. Usprkos svim oscilacijama, moglo bi se reći da je u razdoblju od 2005. do 2022. godine prevladavao rast izvoza plovila Europske unije. Međutim, najnoviji trendovi u razdoblju od 2022. do 2024. godine potvrđuju kako je došlo do osjetnijeg pada izvoza plovila. U tom se razdoblju neto izvoz Europske unije u trgovini plovilima prepolovio. Naime, suficit Europske unije u trgovini plovilima u 2022. godini iznosio je 16,4 milijarde eura, a u 2024. godini 8,2 milijarde eura. Istovremeno, globalni trendovi su suprotnog smjera. Pritom je došlo do značajnijeg rasta svjetskog izvoza plovila. Dok se izvoz plovila Europske unije u razdoblju od 2022. do 2024. godine smanjio za 13,1 posto, ukupni izvoz plovila u svijetu se povećao za 21,5 posto. Sve vodeće zemlje Europske unije u izvozu plovila bilježe značajan pad izvoza, Njemačka za 18,0 posto, Francuska za 24,0 posto, a Italija za 16,7 posto.
Najnoviji trendovi u europskoj brodogradnji i na globalnom tržištu ukazuju kako uzroke pada izvoza plovila Europske unije valja tražiti u poteškoćama s konkurentnošću. Glavna borba za prevlast na svjetskom tržištu plovila vodi se već desetljećima između europskih i azijskih brodogradilišnih kompanija. Europa i Azija zajedno u 2024. godini čine gotovo 92,0 posto svjetskog tržišta plovila. Pritom je važno primijetiti kako se od 2005. do 2024. godine udio Europe u ukupnom svjetskom izvozu plovila smanjio s 33,9 posto na 22,0 posto (slika 2.). Istovremeno se udio Azije povećao s 54,7 posto na gotovo 70,0 posto. Rezultat je to sve veće prevlasti azijskih brodogradilišnih kompanija na svjetskom tržištu u odnosu na europske.
Slika 2. Zastupljenost Europe i Azije u ukupnom svjetskom izvozu plovila u 2005. i 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Brodogradnjom danas u svijetu dominiraju azijske ekonomije, i to Kina, Južna Koreja i Japan (slika 3.). Slijede ih, u velikom zaostatku, predvodnice europske brodogradnje Italija i Njemačka. Nakon njih, tu je još jedna velika ekonomska struktura iz Azije koja posljednjih nekoliko godina bilježi snažan rast izvoza plovila, a to je Indija.
Najveći izvoznik plovila u svijetu je Kina. Izvoz plovila Kine je u 2024. godini dosegnuo nevjerojatnih 45,9 milijardi eura (slika 3.). Kina je danas vodeći izvozni gigant u kontejnerskim brodovima, brodovima za rasuti teret i LNG brodovima. Kineska kompanija China State Shipbuilding Corporation (CSSC) sa sjedištima u Pekingu, koja posjeduje velike brodogradilišne kapacitete te istraživačke centre i institute, spada među najveće brodograđevne kompanije na svijetu. Uz velike brodogradilišne kapacitete, među glavne čimbenike uspjeha kineske proizvodnje i izvoza plovila valja ubrojiti dostupnost kvalitetnih sirovinskih resursa, kontinuirana ulaganja u nova tehnološka rješenja, konkurentske cijene, relativno brzu i efikasnu proizvodnju, državne potpore i širenje fokusa na ekološki prihvatljivu brodogradnju. Nakon Kine, na ljestvici najvećih izvoznika plovila u svijetu nalazi se Južna Koreja s realiziranim izvozom u 2024. godini od 22,2 milijarde eura. Južna Koreja slovi za svjetskog lidera u izgradnji LNG brodova i visokotehnoloških brodova. Južnokorejska brodogradilišta Hyundai Heavy Industries Shipyard u Ulsanu, Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME) u Geoje-siju i Samsung Heavy Industries u Seongnamu ubrajaju se među najveća svjetska brodogradilišta. Obilježja južnokorejskih brodogradilišta su ugradnja naprednih robotskih rješenja u proizvodnim procesima kao i primjena umjetne inteligencije. Osim podmornica, u brodogradilištima Južne Koreje dominantno se proizvode tankeri za prijevoz kemikalija, tankeri za prijevoz sirove nafte i naftnih prerađevina, kontejnerski brodovi, brodovi za prijevoz automobila, brodovi za prijevoz rasutog tereta, brodovi za prijevoz tekućine i brodovi za prijevoz sokova.
Slika 3. Najveći izvoznici plovila u svijetu u 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Japan je, nakon Kine i Južne Koreje, treći najveći izvoznik plovila u svijetu. Izvoz japanskih plovila u 2024. godini dosegnuo je vrijednost od 8,9 milijardi eura. Japan je već desetljećima svjetska velesila u brodograđevnoj industriji. Ova zemlja ima uvriježenu reputaciju izvrsnosti u proizvodnji. Ulaganjem u inovacije i primjenom visokosofisticiranih tehnoloških rješenja, Japan na svjetska tržišta plasira visokokvalitetne, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive brodove.
Dominaciju azijskih brodogradilišta nad europskim dodatno potvrđuje analiza izvoza prema vrstama plovila u 2024. godini (slika 4.). U toj je godini Azija izvezla putničkih brodova, trajekata i teretnih brodova u vrijednosti od 71,5 milijardi eura, a Europa 14,3 milijarde eura. Istovremeno, izvoz brodova svjetionika i plutajućih dokova Azije iznosio je 14,6 milijardi eura, a Europe 800,0 milijuna eura. Kod izvoza ratnih brodova i brodica dominacija je također na strani azijskih zemalja. Azija je plasirala ratnih brodova i brodica na međunarodna tržišta u vrijednosti od 4,1 milijardu eura, a Europa 1,3 milijarde eura. Izvoz tegljača Azije je u 2024. godini iznosio 2,6 milijardi eura, a Europe 100,0 milijuna eura.
Izložena nemilosrdnoj konkurenciji azijskih zemalja, Europa se tražeći svoje mjesto pod suncem sve više pokušava specijalizirati u proizvodnji jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam. Slika europske izvozne strukture plovila u 2024. godini vidno je izmijenjena u odnosu na 2005. godinu. Pritom se smanjio udio izvoza putničkih brodova, trajekata i teretnih brodova, a povećao udio izvoza jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju. Udio izvoza putničkih brodova, trajekata i teretnih brodova u ukupnom izvozu plovila Europske unije se od 2005. do 2024. godine smanjio s 57,0 posto na 51,0. Istovremeno, udio jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam povećao se u izvoznoj strukturi s 32,0 posto na 40,0 posto. Najveći doprinos takvim kretanjima dale su vodeće ekonomske strukture Europske unije, Njemačka, Francuska i Italija. Na ove tri zemlje otpada gotovo 60,0 posto izvoza plovila Europske unije. Njemačka je u razdoblju od 2005. do 2024. godine povećala izvoz jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam za 38,1 posto, Francuska za 12,4 posto, a Italija za 23,8 posto. Izvoz ribarskih brodova i brodica te izvoz jahti, jedrilica i općenito plovila koja služe za rekreaciju, sport i nautički turizam jedini su preostali segmenti brodogradnje u kojima je Europa uspjela zadržati konkurentsku poziciju u odnosu na Aziju (slika 4.).
No, pozitivni trendovi u izvozu jahti nisu uspjeli nadomjestiti gubitak konkurentnosti europskih brodogradilišta u izvozu putničkih brodova, kruzera, trajekata, teretnih brodova, kontejnerskih brodova, LNG brodova, brodova za prijevoz rasutog tereta, brodova za prijevoz tekućine, brodova za prijevoz sokova, brodova za prijevoz automobila, tegljača, ratnih brodova i brodica.
Slika 4. Izvoz plovila Europe i Azije prema vrstama plovila u 2024. godini
Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.
Europa je izgubila primat u brodogradnji na međunarodnim tržištima. Pojedine europske zemlje bogate tradicije, koje su stoljećima bile prepoznatljive po brodogradnji poput Portugala, Velike Britanije, Danske i Švedske gotovo su u potpunosti napustile ovu djelatnost. Nerijetki su slučajevi da na lokacijama bivših europskih brodogradilišta niču poslovne zone ili elitni turistički kompleksi popraćeni prostorima za rekreaciju i razonodu. Neka od glavnih ograničenja koja već dugi niz godina sputavaju europsku brodogradnju nalaze se u relativnom nedostatku kvalitetne sirovinske baze, cjenovno znatno skupljim intermedijarnim dobrima i poluproizvodima u odnosu na Aziju te visoko postavljenim ekološkim standardima. No, glavni ograničavajući čimbenik možebitnog povratka Europe na staze stare slave leži u nedostatku stručne i visokokvalificirane radne snage koju je danas sve teže privući u taj segment gospodarstva. Središte svjetske brodogradnje danas se nalazi u Aziji. Perjanice svjetske brodogradnje su Kina, Južna Koreja i Japan. Iz azijskih brodogradilišta danas isplovljavaju visokotehnološki brodovi koji suvereno dominiraju u plovidbama međunarodnim vodama.