8. siječnja 2024.
U odnosu na 2022. godinu, OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine u iznosu od 3,6 posto, što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje čiji se uzrok barem djelomično krije i u baznim efektima, odnosno u povijesno najvećem broju oglasa. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u 2023. bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.
Gotovo čitav doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom doprinijela za tek pola postotna boda. Stoga se i udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao za 1,2 postotna boda na 61,9 posto, dok su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije smanjili tijekom 2023. godine. Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i vozača koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli programeri, informatičari, dizajneri i kuhari. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta (teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto).
U 2023. godini značajnije se povećao i broj i udio ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 48,2 posto, 4,5 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije.
Sve hrvatske regije ostvarile su rast broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 2,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1 postotnim bodom, istočna Hrvatska s 0,7 te južni Jadran s 0,4 postotna boda. Prema dolje su povukli jedino oglasi iz inozemstva koji su pod utjecajem silaznog ekonomskog ciklusa u pojedinim zemljama eurozone doprinijeli ukupnom rastu broja oglasa s negativnim predznakom u iznosu od -0,6 postotnih bodova.