2. listopada 2024.
OVI indeks je u rujnu zabilježio pad od -4,5 posto na godišnjoj razini, što je najveće smanjenje indeksa od travnja ove godine te drugi mjesec zaredom kako indeks pada. Međutim, desezonirana vrijednost indeksa zabilježila je rast u odnosu na kolovoz u iznosu od 2,3 posto, što je najveće mjesečno povećanje vrijednosti još od veljače. Ipak, kako je indeks na mjesečnoj razini padao i u srpnju i u kolovozu, treće tromjesečje je završilo u minusu od -2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je u odnosu na drugo tromjesečje zabilježen pad od -0,6 posto. Sudeći prema prvih devet mjeseci ove godine, OVI indeks je u padu za -3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U odnosu na prethodnih devet mjeseci, situacija je nešto povoljnija jer desezonirani podaci upućuju na pad od -2,4 posto.
U odnosu na rujan prošle godine, zanimanja prodavača, konobara, skladištara i učitelja ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su knjigovođe istisnule kuhare i zauzeli poziciju petog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su teleoperateri te radnici u proizvodnji koji su sa 17. mjesta pali na 25., odnosno s 9. na 17. mjesto. Istovremeno, najveći skok na ljestvici imala su zanimanja farmaceuta i profesora koji su s 29. mjesta godinu dana ranije skočili na 22. te u slučaju profesora s 33. na 26. najtraženije zanimanje u rujnu 2024. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za knjigovođe i prodavače, dok su najveći negativan doprinos imali učitelji i radnici u proizvodnji.
Najveći negativan doprinos stopi rasta broja oglasa dali su oglasi u kojima se tražila niska kvalifikacija, čak -3,0 postotna boda. Padom potražnje dominirali su oglasi u kojima su se tražili skladištari, zidari i radnici u građevinarstvu. I oglasi sa srednjom traženom kvalifikacijom imali su negativan doprinos, -0,8 postotnih bodova, a jedino su oglasi u kojima se tražila visoka kvalifikacija imali pozitivan doprinos stopi rasta od 0,4 postotna boda. Regije istočna Hrvatska i sjeverni Jadran u rujnu su ostvarile povećanje broja oglasa na godišnjoj razini, i to u iznosu od 0,9 posto za sjeverni Jadran te 5,3 posto za istočnu Hrvatsku. Regija južni Jadran imala je pad od -1,5 posto, a središnja Hrvatska od -2,8 posto, što je zbog velikog broja oglasa dovelo do najvećeg negativnog doprinosa stopi rasta ukupnog broja oglasa od -1,7 postotnih bodova. Pad potražnje za učiteljima i radnicima u proizvodnji u najvećoj je mjeri odgovoran za pad potražnje u središnjoj Hrvatskoj.