Izbor Hrvatske: izvoz drva ili proizvodnja namještaja?

26. svibnja 2025.

 
 
Autor: dr. sc. Goran Buturac*
 
Namještaj je jedan od najvažnijih finalnih proizvoda drvne industrije. Bogata tradicija i iskustvo proizvodnje u Hrvatskoj svoje uporište nalazi u dostupnosti kvalitetne sirovinske baze. Osnovna sirovina za proizvodnju namještaja je drvo. Ono se nerijetko u procesu proizvodnje namještaja kombinira i s drugim materijalima poput stakla, metala, plastike, tekstila i kože. Istražujući povijesni razvoj proizvodnje namještaja na domaćem tržištu, u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji može se naći podatak kako je jedno od prvih industrijskih poduzeća u Hrvatskoj koje je strojno proizvodilo finalne drvene proizvode (ambalažu, bačve, namještaj) bila drvorezbarska tvornica Holzmanufaktur Fabrik osnovana u Vrbovskom 1873. godine. Prema istom izvoru, sami počeci strojne proizvodnje namještaja u Hrvatskoj vezani su i uz godinu 1881. kada je francusko poduzeće Charlesa Chevalliera u Vratima kraj Fužina pokrenulo proizvodnju namještaja. Glavni preduvjeti pokretanja strojne proizvodnje namještaja bili su šumoviti predjeli Gorskog kotara koji su osiguravali neposrednu blizinu sirovina za proizvodnju.
 
Industrija namještaja doživljava značajnije tehnološke iskorake u svijetu i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatska proizvodnja namještaja od svojih je osnutaka pa do današnjih dana prolazila kroz različite faze razvoja, u različitim povijesnim okolnostima, vremenima i gospodarskim okvirima. Pritom je neizostavna konstanta koja je u svim tim razdobljima davala snažan vjetar u leđa razvoju domaće proizvodnje namještaja bila kvalitetna domaća sirovina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 2,76 milijuna hektara, što čini 49,3 posto kopnene površine države. Najveći dio šumskog područja nalazi se pod upravom javnog poduzeća Hrvatske šume. Zahvaljujući sastavu tla i heterogenosti klimatskih područja, osim površinom, Hrvatska je bogata i raznolikošću šumskih vrsta. Prema podacima Hrvatskih šuma, Hrvatska je prepoznatljiva po staništima šuma hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama. Svekoliko bogatstvo i raznolikost hrvatskih šuma protežu se od hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko šumovitih predjela bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na otoku Mljetu.
 
Sve u svemu, razvidno je kako Hrvatska raspolaže iznimno kvalitetnim sirovinskim resursima koji su jedan od glavnih preduvjeta za razvoj proizvodnje namještaja te pozicioniranja na svjetskim tržištima s prepoznatljivim tržišnim brendovima. No, je li tomu tako? U kojoj mjeri Hrvatska uspijeva iskoristiti svoje komparativne prednosti u proizvodnji namještaja? Je li Hrvatskoj isplativije izvoziti drva kao sirovine, intermedijarna dobra ili poluproizvode u strane zemlje ili su pak isplativiji proizvodnja i izvoz namještaja? Odgovore na ta pitanja osigurat će rezultati provedene analize u nastavku ovoga rada.  
 
Svjetsko tržište danas obilježava rast proizvodnje i izvoza namještaja. Uz rast svjetske populacije, on je iniciran procesima urbanizacije, rastom ukupne svjetske proizvodnje, rastom poslovnih aktivnosti, povećanjem potražnje za turističkim uslugama, rastom raspoloživog dohotka. Plasman namještaja na svjetskim je tržištima u razdoblju od 2005. do 2024. godine utrostručen. U tom je razdoblju izvoz namještaja u svijetu u prosjeku godišnje rastao za 5,5 posto. Istovremeno, plasman namještaja Republike Hrvatske na svjetska tržišta rastao je znatno sporije u odnosu na globalne trendove, i to u prosjeku za 2,6 posto godišnje. Više nego dvostruko sporiji rast hrvatskog izvoza u odnosu na svjetski trend ukazuje na značajan pad konkurentnosti domaćeg namještaja na međunarodnim tržištima.
 
Budući da se radi o proizvodnoj niši za čijim je proizvodima potražnja prilično elastična i osjetljiva na vanjske šokove, ona se pokazuje veoma ranjivom u uvjetima ekonomskih kriza. Uz relativno spori rast, razvidno je kako čitavo analizirano razdoblje obilježavaju svojevrsni usponi i padovi u kretanjima hrvatskog izvoza namještaja. Oscilacije u kretanjima dijelom se mogu objasniti vanjskim utjecajima poput globalne recesije započete 2008. godine u SAD-u, koronakrize iz 2020. godine te rata u Ukrajini započetog početkom 2022. godine. Za razliku od izvoza koji raste sporo i oscilira, uvoz namještaja pokazuje znatno stabilnija kretanja. Uvoz se smanjivao u razdoblju 2009. - 2014. zato što je Hrvatska u tom razdoblju imala kontinuirani pad proizvodnje, što se odrazilo na smanjenje potražnje za proizvodima iz inozemstva, a naročito za trajnim potrošnim dobrima kao što je namještaj. Nedostatna domaća proizvodnja i ulazak Hrvatske u Europsku uniju pospješili su rast uvoza namještaja na domaće tržište.      
 
Slika 1. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini namještajem u razdoblju 2005. - 2024. godine

 
Dok je izvoz namještaja u prosjeku godišnje rastao za 2,6 posto, uvoz se povećavao za 4,5 posto. To je rezultiralo pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Nepovoljna kretanja naročito su izražena nakon koronakrize. Negativan saldo svoj vrhunac dosegnuo je u 2024. godini kada je vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u razmjeni namještajem iznosio 410,0 milijuna eura. On govori o nedostatnoj domaćoj proizvodnji namještaja. Pritom Hrvatska znatno više troši na namještaj negoli što ga sama proizvodi. Taj veliki jaz u korist potrošnje namještaja u 2024. godini iznosio je visokih 410,0 milijuna eura. Kako je moguće da usprkos postojanju kvalitetne sirovinske baze i tradicije u proizvodnji namještaja Hrvatska, uz nedostatnu proizvodnju, bilježi i pad konkurentnosti na svjetskim tržištima?
 

Analiza prosječne jedinične cijene izvoza drva i namještaja potvrđuje kako Hrvatska uspijeva realizirati neusporedivo veću jediničnu cijenu izvozom namještaja nego izvozom drva (slika 2.). Taj omjer u korist namještaja dodatno se povećao u razdoblju od 2005. do 2024. godine. Prosječna jedinična cijena izvoza namještaja u 2005. godini iznosila je 3,18 eura po kilogramu, što je 13 puta više u odnosu na realiziranu jediničnu cijenu izvoza drva. U 2024. godini jedinična cijena izvoza namještaja u prosjeku je iznosila 7,12 eura po kilogramu i bila je 17 puta veća u usporedbi s realiziranom prosječnom jediničnom cijenom izvoza drva. Računica je jasna i očekivana. Izvozom namještaja Hrvatska ostvaruje neusporedivo veću cijenu na svjetskom tržištu nego izvozom drva. Međutim, usprkos toj računici, Hrvatska se opredijelila po za nju lošiju varijantu. Pritom, ona je dala primat izvozu drva u odnosu na namještaj (slika 3.)
 
Slika 3. Izvoz namještaja i drva Hrvatske u 2005. i 2024. godini

Izvoz namještaja Hrvatske u 2005. godini iznosio je 204,0 milijuna eura, a drva 293,0 milijuna eura. Omjer izvoza drva i namještaja tada je bio 1,4:1 u korist drva. Izvoz drva u razdoblju 2005. - 2024. rastao je znatno više nego izvoz namještaja. Izvoz namještaja u 2024. godini bio je na razini 342,0 milijuna eura dok je izvoz drva dosegnuo iznos od 1,13 milijardi eura. U toj se godini omjer izvoza drva i namještaja popeo na nevjerojatnih 3,3:1 u korist drva. Drugim riječima, Hrvatska izvozi 3,3 puta više drva nego namještaja. Analizirano po izvoznim odredištima,  najveći izvoz drva je u Italiju - 24,9 posto, Sloveniju - 7,7 posto i Njemačku - 7,5 posto. Zanimljivo je kako su upravo Italija, Slovenija i Njemačka među vodećim zemljama iz kojih Hrvatska uvozi namještaj. To govori o poražavajućoj slici hrvatske proizvodnje, njezine konkurentnosti u plasmanu namještaja na domaće i izvozna tržišta te lošem modelu upravljanja i gospodarenja vlastitim prirodnim resursima. Odbacivši ekonomsku računicu u kojoj je višestruko veća jedinična cijena izvoza namještaja u odnosu na cijenu izvoza drva, Hrvatska izvozi svoje vrijedne sirovine, intermedijarne proizvode i poluproizvode u strane zemlje te iz tih istih zemalja uvozi znatno skuplje gotove proizvode, u ovom slučaju namještaj. 
 
Slika 4. Proizvodna struktura izvoza namještaja u 2024. godini

Analiza proizvodne strukture u 2024. godini pokazuje kako najveći ponder u ukupnom izvozu namještaja Hrvatske ima pokućstvo namijenjeno uporabi u domaćinstvima i uredima s udjelom od 39,0 posto. Sjedala i njihovi dijelovi također zauzimaju 39,0 posto u ukupnoj izvoznoj strukturi namještaja. Slijede nosači madraca i oprema za krevete s udjelom od 11,0 posto, svjetiljke i ostala rasvjetna tijela s udjelom od 10,0 posto te pokućstvo namijenjeno uporabi u medicini s udjelom od 1,0 posto.
 
Slika 5. Proizvodna struktura uvoza namještaja u 2024. godini

U proizvodnoj strukturi uvoza namještaja prevladava uvoz pokućstva namijenjenog uporabi u domaćinstvima i uredima, koji zauzima udio od 46,0 posto (slika 5.). Slijede sjedala i njihovi dijelovi s udjelom od 27,0 posto, svjetiljke i ostala rasvjetna tijela s udjelom od 18,0 posto, nosači madraca i oprema za krevete s udjelom od 7,0 posto te pokućstvo namijenjeno uporabi u medicini s udjelom od 2,0 posto.
 
Dodatni uvid u konkurentnost domaće industrije namještaja osigurava usporedba Hrvatske s drugim članicama Europske unije. Najveći proizvođač namještaja u Europi je Njemačka. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, njemačka industrija namještaja u 2022. godini realizirala je 22,1 milijardu eura bruto dodane vrijednosti. To čini 29,2 posto ukupne bruto dodane vrijednosti Europske unije u proizvodnji namještaja. Nakon Njemačke slijede Italija s udjelom 16,1 posto, Poljska s udjelom 10,7 posto i Francuska s udjelom 9,1 posto. Njemačka, Italija, Poljska i Francuska kumulativno čine gotovo dvije trećine proizvodnje namještaja Europske unije.
 
Zanimljiv podatak je da od zemalja Europske unije najbrži rast u proizvodnji namještaja u razdoblju od 2015. do 2022. godine ima Hrvatskoj susjedna Slovenija. U tom se razdoblju bruto dodana vrijednost Slovenije u proizvodnji namještaja povećavala u prosjeku godišnje za 9,5 posto. Slijede Poljska s rastom od 6,4 posto godišnje i Latvija s rastom od 5,7 posto godišnje. Još zanimljivija je činjenica da se radi o zemljama koje su poput Hrvatske nove članice Europske unije i koje su poput Hrvatske prošle proces tranzicije prema tržišnom gospodarstvu.
 
Kada se uz dodanu vrijednost promatra zaposlenost, važno je pitanje koliki broj zaposlenih stvara dodanu vrijednost sektora. Osim relativnog pokazatelja ostvarene proizvodnje, bruto dodana vrijednost po zaposlenom može se promatrati i kao pokazatelj produktivnosti sektora. Dobiveni rezultati sugeriraju da su predvodnice europske dodane vrijednosti po zaposlenom u proizvodnji namještaja skandinavske zemlje Danska i Švedska (slika 6.). Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2022. godinu, relativno najveću dodanu vrijednost po zaposlenom u proizvodnji namještaja ostvaruje Danska s 108.072 eura. Slijedi je Švedska, u kojoj je dodana vrijednost po zaposlenom 79.567 eura.
 
Skandinavski modeli namještaja svojom kvalitetom izrade, naprednim tehnološkim rješenjima, prilagodljivošću urbanom načinu života, zadovoljavanjem zahtjeva kupaca i potreba potrošača te prepoznatljivošću brendova pokazuju dominaciju europskim tržištem namještaja. Među najvećim europskim proizvođačima i distributerima namještaja nalaze se danski BoConcept i švedska Ikea.

Slika 6. Bruto dodana vrijednost proizvodnje namještaja po zaposlenom u zemljama Europske unije u 2022. godini

 
U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, Hrvatska se s ostvarenih 12.833 eura bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u proizvodnji namještaja nalazi pri dnu ljestvice EU-27 zemalja. Iza Hrvatske nalaze se Bugarska, Rumunjska i Slovačka.
 
Podrobniji uvid u stanje i trendove proizvodnje i izvoza domaćeg namještaja osigurava analiza vodećih proizvodnih kompanija u djelatnosti proizvodnje namještaja u Hrvatskoj. Na osnovu podataka iz FINA-e u analizu je uključeno deset najvećih poduzeća prema veličini ukupnih prihoda u djelatnosti proizvodnje namještaja u 2024. godini.
 
Analiza distribucije poduzeća prema njihovoj veličini mjereno ukupnim prihodima, aktivom i brojem zaposlenih pokazuje kako je od ukupno deset analiziranih poduzeća, njih pet velikih (Prima Commerce, LPT, Hilding Anders, Prima namještaj i Spin Valis), dok je preostalih pet poduzeća srednje veličine (Promming, Conty plus, Sobočan, Prostoria i Contorte).

Rezultati financijske analize u razdoblju od 2020. do 2024. godine pokazuju kako je u prvoj polovici toga razdoblja zabilježen rast aktivnosti mjereno rastom ukupnih prihoda, povećanjem prihoda od prodaje u inozemstvu, rastom rezultata poslovanja i povećanjem zaposlenosti. Pozitivan trend zaustavljen je u 2022. godini, pri čemu su u razdoblju 2022. - 2024. zabilježena negativna kumulativna kretanja kod deset vodećih poduzeća u Hrvatskoj u djelatnosti proizvodnje namještaja. Ukupni su se prihodi za svih deset vodećih poduzeća u 2024. godini kumulativno smanjili za 3,0 posto na međugodišnjoj razini, prihodi od prodaje u inozemstvu za 12,1 posto te dobit za 42,3 posto, dok se broj zaposlenih smanjio za 11,1 posto.
 
Također, važno je primijetiti kako su se prihodi od prodaje u inozemstvu u razdoblju od 2022. do 2024. godine smanjili znatno više u odnosu na smanjenje ukupnih prihoda. Stoga je u tom razdoblju došlo do pada udjela prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima, i to s 56,9 posto na 48,2 posto. Značajniji pad inozemnih prihoda manjim se dijelom može pripisati eksternom šoku izazvanom početkom rata u Ukrajini i energetskom krizom iz 2022. godine. No, najvećim dijelom pad inozemnih prihoda povezan je s gubitkom određenih tržišnih pozicija i padom konkurentnosti domaće proizvodnje namještaja. Takvi rezultati potvrđuju nalaze iz prethodnog dijela makroekonomske analize o padu konkurentnosti na svjetskim tržištima. Financijska stabilnost, likvidnost i zaduženost su u 2024. godini kod deset vodećih poduzeća bili na prihvatljivoj razini te se nisu značajnije mijenjali kroz čitavo promatrano razdoblje od 2020. do 2024. godine.
 
Slika 7. Ukupni prihodi vodećih poduzeća za proizvodnju namještaja u Hrvatskoj u 2024. godini

Prema ukupnim ostvarenim prihodima u 2024. godini, najveće poduzeće u Hrvatskoj u proizvodnji namještaja je Prima Commerce s realiziranim ukupnim prihodom od 94,9 milijuna eura (slika 7.). Slijede ga LPT s ostvarenim prihodom od 63,0 milijuna eura i Hilding Anders s 49,4 milijuna eura ukupnih prihoda. Suprotno ukupnim negativnim kretanjima u razdoblju od 2022. do 2024. godine, rast aktivnosti mjereno ukupnim prihodima ostvarila su poduzeća Prima Commerce, Prima namještaj i Promming.
 
Rast prosječnih mjesečnih neto plaća u razdoblju od 2020. do 2024. godine bio je intenzivniji od rasta produktivnosti (slika 8.). U tom su se razdoblju plaće povećale za 48,1 posto, a ukupni prihodi po zaposlenom za 28,4 posto. Takva kretanja mogu nazrijeti poteškoće poduzeća u privlačenju kvalificirane radne snage. Uz privlačenje radne snage, rast plaća iznimno je važan za motivaciju zaposlenika i ostvarivanje očekivanih poslovnih rezultata. Međutim, rast plaća iznad rasta produktivnosti nije poželjan budući da se to može odraziti na pad konkurentnosti poduzeća i nastavak smanjivanja poslovnih aktivnosti te naposlijetku i na smanjivanje potreba za djelatnicima. Svakako da ishodište problema ne može biti rast plaća, već rast ukupnih prihoda i rast produktivnosti sektora.
 
Slika 8. Prosječna mjesečna neto plaća i prosječni prihodi po zaposlenom u vodećim poduzećima za proizvodnju namještaja u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2020. - 2024.

Rezultati provedene analize pokazuju kako se djelatnost proizvodnje namještaja u Hrvatskoj suočava s brojnim izazovima, ali i poteškoćama. Oni se prije svega odnose na gubitak tržišnih pozicija na domaćem i međunarodnim tržištima, koji je usko povezan s padom konkurentnosti. Vremena jeftine radne snage su iza nas. Danas je jedina preostala komparativna prednost hrvatske proizvodnje namještaja dostupnost kvalitetnih sirovina. To nije nimalo zanemariva spoznaja s obzirom na to da se brojni takmaci na svjetskim tržištima upravo sve više susreću s poteškoćama dobave kvalitetnih sirovina. No, hrvatskoj proizvodnji namještaja danas više nije dovoljan samo pristup kvalitetnim sirovinama kako bi gradila konkurentske pozicije na svjetskim tržištima. Prikazani rezultati usporedbe sa zemljama Europske unije govore u prilog primjerima pozitivne prakse. Oni se prije svega ogledaju u zavidnim rezultatima skandinavskih zemalja u proizvodnji i izvozu namještaja, ali i u novim članicama Europske unije - Sloveniji, Poljskoj i Latviji, koje bilježe iznadprosječne stope rasta proizvodnje i izvoza namještaja u Europi. Uz ulaganje u znanje, brendove i primjenu najboljih svjetskih praksi, tehnološki iskoraci domaće industrije namještaja, uključujući digitalizaciju, robotizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa preduvjeti su zaokreta Hrvatske od izvoza jeftinih sirovina u strane zemlje prema znatno profitabilnijem plasmanu namještaja na svjetska tržišta.

*Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.