18. travnja 2023.
Definicije kvalitete života su brojne i različite. Svjetska zdravstvena organizacija kvalitetu života definira kao „percepciju pojedinca o svom položaju u životu u kontekstu kulture i sustava vrijednosti u kojima živi te u odnosu na svoje ciljeve, očekivanja i standarde“.
Standardni pokazatelji kvalitete života odnose se na pojedine domene života i uključuju percepciju svakog pojedinca o emocionalnom blagostanju, materijalnom blagostanju, zadovoljstvu radnim mjestom i radnom okolinom, međuljudskim odnosima, prirodnom okruženju, fizičkom i mentalnom zdravlju, dostignutom stupnju i kvaliteti obrazovanja, rekreaciji i slobodnom vremenu, ispunjenosti pripadnošću društvenoj zajednici, osobnim postignućima, religijskoj pripadnosti, vjerskim uvjerenjima odnosno domeni duhovnog života, sigurnosti i demokratskim slobodama.
Kod ocjene svakog pojedinca o kvaliteti života u sredini u kojoj živi izravno utječe kvaliteta, brzina, dostupnost i cijena pojedine javne usluge koje su mu, poštujući Ustav Republike Hrvatske i zakonske propise, dužne osigurati općine ili gradovi u kojima pojedinac živi. Općine i gradovi trebaju brinuti o brojnim javnim uslugama, od uređenja naselja, prostornog i urbanističkog planiranja, komunalnih usluga, brige o djeci, socijalnoj zaštiti, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odgoju i osnovnom obrazovanju, kulturi, tjelesnoj kulturi i sportu, zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša i javnog prometa pa do protupožarne i civilne zaštite. Županijama se samoupravni djelokrug odnosi na javne poslove obrazovanja i zdravstva, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada. Sve su to lokalne javne usluge čija mogućnost korištenja i kvaliteta utječe na različite domene života svake osobe bez obzira živi li u najmanjoj općini ili velikom gradu na području županije u priobalnom, brdskom ili panonskom području.
Općine i gradovi, kao i županije sve te javne usluge i javna dobra trebaju osigurati kako bi građanima i poduzetnicima osigurali primjerene uvjete za život i rad. Oni to obavljaju osnivanjem različitih javnih ustanova ili trgovačkih društava (komunalnih poduzeća) kojima je osnovna djelatnost obavljanje različitih javnih poslova iz njihovog djelokruga rada.
Uvid u brojnost proračunskih korisnika (javnih ustanova i trgovačkih društava) županijskih, gradskih i općinskih proračuna možemo dobiti analizom Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji vodi i javno objavljuje Ministarstvo financija.
U skladu s Registrom, proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su one ustanove ili trgovačka društva kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 posto ili više, te koji su navedeni u Registru. Broj proračunskih korisnika županijskih proračuna je 1.457, dok je ukupno 1.156 proračunskih korisnika proračuna gradova.
Slika 1 prikazuje broj proračunskih korisnika u županijama i u Gradu Zagrebu. Riječ je o ustanovama i trgovačkim društvima koji pružaju različite usluge građanima koji žive i poduzetnicima koji rade na području županije. To su osnovne i srednje škole, glazbene i umjetničke škole, domovi zdravlja, opće i specijalne bolnice, zavodi za prostorno uređenje, županijske razvojne agencije i sl. Uvidom u podatke o zastupljenosti tih ustanova po županijama uočavamo velike razlike među županijama, pri čemu Ličko-senjska županija ima najmanje, odnosno 29 proračunskih korisnika, a Splitsko-dalmatinska županija najviše, odnosno 128 proračunskih korisnika. Grad Zagreb ima 330 ustanova i trgovačkih društava koji pružaju javne usluge i koji su proračunski korisnici proračuna Grada Zagreba.
Slika 1: Broj proračunskih korisnika županijskih proračuna
Izvor: Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija.
Slika 2 prikazuje razlike u broju stanovnika po proračunskom korisniku u županijama. To je još jedan pokazatelj koji daje okvirnu sliku opterećenosti javnih institucija u pružanju lokalnih javnih usluga. I ovdje su velike razlike po županijama, od ustanova u Zagrebačkoj županiji koje prosječno brinu o 5.555 stanovnika pa do Ličko-senjske županije u kojoj javne ustanove brinu o najmanjem broju stanovnika, svega 1.474. Iz tog se pokazatelja može okvirno sagledati u kojoj mjeri postojeće javne ustanove kojima je županija osnivač i koje se pretežito financiraju sredstvima županijskih proračuna neposredno utječu na kvalitetu života građana, a ponajviše na mogućnost dostizanja stupnja i kvalitete obrazovanja, kao i na kvalitetne sadržaje za rekreaciju i za provođenje slobodnog vremena.
Slika 2: Broj stanovnika po proračunskom korisniku u županiji
Izvor: Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija i Popis stanovništva 2021. Državnog zavoda za statistiku.
Razlike među gradovima u brojnosti proračunskih korisnika gradskih proračuna su velike (tablica 1). Najveći broj gradova ima dječji vrtić koji je proračunski korisnik. Na primjer, gradovi Kastav i Nin imaju po jednog proračunskog korisnika (dječji vrtić), grad Sveta Nedelja ima dva proračunska korisnika (kulturni centar i dječji vrtić), kao i dvadeset drugih gradova – Donja Stubica, Hrvatska Kostajnica, Popovača, Ivanec, Lepoglava, Varaždinske Toplice, Bakar, Čabar, Kraljevica, Orahovica, Kutjevo, Lipik, Donji Miholjac, Skradin, Hvar, Supetar, Vis, Vrlika, Vodnjan i Opuzen. S velikim opravdanjem postavljam pitanje na koji način građani u tim gradovima mogu ostvariti pravo na pružanje javnih poslova iz samoupravnog djelokruga koje bi im, u skladu s relevantnim propisima, trebali osigurati njihovi gradovi kojima građani plaćaju poreze i različite neporezne oblike davanja za financiranje javnih poslova iz lokalnog djelokruga poslova.
Po pitanju proračunskih korisnika općinskih proračuna situacija je još tragičnija. Od 428 općina, gotovo šezdeset posto općina, odnosno njih 243, nema baš niti jednog proračunskog korisnika. To znači da u polovici općina građani, a niti poduzetnici, ne mogu ostvariti niti jednu javnu uslugu u općini u kojoj žive ili rade. Na primjer, u Brodsko-posavskoj županiji su 22 općine u kojima ne postoji niti jedna ustanova koja bi pružila neki javni posao svojim građanima, a tek su četiri općine u kojima ustanove pružaju neku uslugu – u općinama Gornji Bogićevci i Okučani postoji knjižnica, a u općinama Oriovac i Rešetari dječji vrtić. Drugim riječima, općinski načelnici u vrijeme lokalnih izbora najvjerojatnije „bez pokrića“ obećavaju „brda i doline“ svojim biračima, a porezni i neporezni prihodi poreznih obveznika, stanovnika tih općina, odlaze za financiranje plaća i materijalnih troškova načelnika (i ponegdje zamjenika načelnika) i zaposlenih službenika te hladnog pogona za funkcioniranje lokalnih samouprava koje ne obavljaju one poslove za koje su osnovane. I tako iz godine u godinu. Uopće je bespredmetno razmišljati o kvaliteti života stanovnika koji žive u tim sredinama. Njihova percepcija kvalitete života daleko je od postizanja njihovih očekivanih ciljeva u svim područjima života.
Tablica 1: Proračunski korisnici proračuna županije i grada te broj općina koje imaju ili nemaju proračunske korisnike
|
Županija/grad/broj općina |
Proračunski korisnici proračuna županije/grada |
1 |
Zagrebačka županija |
54 |
|
Dugo Selo |
4 |
|
Ivanić-Grad |
6 |
|
Jastrebarsko |
3 |
|
Samobor |
11 |
|
Sveta Nedelja |
2 |
|
Sveti Ivan Zelina |
4 |
|
Velika Gorica |
20 |
|
Vrbovec |
6 |
|
Zaprešić |
8 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
17 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
8 |
2 |
Krapinsko-zagorska županija |
51 |
|
Donja Stubica |
2 |
|
Klanjec |
3 |
|
Krapina |
6 |
|
Oroslavje |
3 |
|
Pregrada |
3 |
|
Zabok |
3 |
|
Zlatar |
4 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
13 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
12 |
3 |
Sisačko-moslavačka županija |
56 |
|
Glina |
3 |
|
Hrvatska Kostajnica |
2 |
|
Kutina |
12 |
|
Novska |
4 |
|
Petrinja |
5 |
|
Popovača |
2 |
|
Sisak |
17 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
1 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
11 |
4 |
Karlovačka županija |
50 |
|
Duga Resa |
4 |
|
Karlovac |
18 |
|
Ogulin |
6 |
|
Ozalj |
4 |
|
Slunj |
3 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
14 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
3 |
5 |
Varaždinska županija |
56 |
|
Ivanec |
2 |
|
Lepoglava |
2 |
|
Ludbreg |
3 |
|
Novi Marof |
3 |
|
Varaždin |
18 |
|
Varaždinske Toplice |
2 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
14 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
8 |
6 |
Koprivničko-križevačka županija |
35 |
|
Đurđevac |
5 |
|
Koprivnica |
11 |
|
Križevci |
9 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
12 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
10 |
7 |
Bjelovarsko-bilogorska županija |
47 |
|
Bjelovar |
11 |
|
Čazma |
5 |
|
Daruvar |
5 |
|
Garešnica |
3 |
|
Grubišno Polje |
6 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
13 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
5 |
8 |
Primorsko-goranska županija |
86 |
|
Bakar |
2 |
|
Cres |
3 |
|
Crikvenica |
8 |
|
Čabar |
2 |
|
Delnice |
3 |
|
Kastav |
1 |
|
Kraljevica |
2 |
|
Krk |
4 |
|
Mali Lošinj |
5 |
|
Novi Vinodolski |
4 |
|
Opatija |
5 |
|
Rab |
3 |
|
Rijeka |
40 |
|
Vrbovsko |
3 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
15 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
7 |
9 |
Ličko-senjska županija |
29 |
|
Gospić |
9 |
|
Novalja |
3 |
|
Otočac |
4 |
|
Senj |
5 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
1 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
7 |
10 |
Virovitičko-podravska županija |
33 |
|
Orahovica |
2 |
|
Slatina |
6 |
|
Virovitica |
10 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
8 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
4 |
11 |
Požeško-slavonska županija |
31 |
|
Kutjevo |
2 |
|
Lipik |
2 |
|
Pakrac |
3 |
|
Pleternica |
4 |
|
Požega |
10 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
3 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
2 |
12 |
Brodsko-posavska županija |
45 |
|
Nova Gradiška |
5 |
|
Slavonski Brod |
18 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
22 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
4 |
13 |
Zadarska županija |
61 |
|
Benkovac |
6 |
|
Biograd na Moru |
5 |
|
Nin |
1 |
|
Obrovac |
3 |
|
Pag |
4 |
|
Zadar |
18 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
4 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
24 |
14 |
Osječko-baranjska županija |
94 |
|
Beli Manastir |
6 |
|
Belišće |
4 |
|
Donji Miholjac |
2 |
|
Đakovo |
4 |
|
Našice |
4 |
|
Osijek |
27 |
|
Valpovo |
3 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
26 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
9 |
15 |
Šibensko-kninska županija |
39 |
|
Drniš |
5 |
|
Knin |
6 |
|
Skradin |
2 |
|
Šibenik |
19 |
|
Vodice |
5 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
12 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
3 |
16 |
Vukovarsko-srijemska županija |
68 |
|
Ilok |
4 |
|
Otok |
4 |
|
Vinkovci |
14 |
|
Vukovar |
14 |
|
Županja |
4 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
12 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
14 |
17 |
Splitsko-dalmatinska županija |
128 |
|
Hvar |
2 |
|
Imotski |
4 |
|
Kaštela |
4 |
|
Komiža |
3 |
|
Makarska |
10 |
|
Omiš |
4 |
|
Sinj |
3 |
|
Solin |
3 |
|
Split |
49 |
|
Stari Grad |
4 |
|
Supetar |
2 |
|
Trilj |
4 |
|
Trogir |
5 |
|
Vis |
2 |
|
Vrgorac |
4 |
|
Vrlika |
2 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
14 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
25 |
18 |
Istarska županija |
64 |
|
Buje - Buie |
3 |
|
Buzet |
4 |
|
Labin |
8 |
|
Novigrad - Cittanova |
4 |
|
Pazin |
6 |
|
Poreč - Parenzo |
11 |
|
Pula - Pola |
18 |
|
Rovinj - Rovigno |
9 |
|
Umag - Umago |
12 |
|
Vodnjan - Dignano |
2 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
18 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
13 |
19 |
Dubrovačko-neretvanska županija |
58 |
|
Dubrovnik |
23 |
|
Korčula |
5 |
|
Metković |
5 |
|
Opuzen |
2 |
|
Ploče |
4 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
9 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
8 |
20 |
Međimurska županija |
42 |
|
Čakovec |
13 |
|
Mursko Središće |
3 |
|
Prelog |
4 |
|
Broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
12 |
|
Broj općina koje imaju proračunske korisnike |
10 |
21 |
Grad Zagreb |
330 |
|
Grad Zagreb |
330 |
|
Proračunski korisnici proračuna županija |
1.457 |
|
Proračunski korisnici proračuna gradova |
1.156 |
|
Ukupan broj općina koje nemaju proračunskih korisnika |
243 |
|
Ukupan broj općina koje imaju proračunske korisnike |
185 |
Izvor: Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija.
dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović