Gube li najnerazvijeniji gradovi stanovnike?

Popis stanovništva 2021. godine ima za cilj utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva u Hrvatskoj. Objavljeni prvi rezultati Popisa stanovništva 2021. pokazuju da se od zadnjeg popisa iz 2011. godine ukupan broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 stanovnika. Slikovito rečeno, Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila onoliko stanovnika koliko ih živi u tri velika grada – Splitu, Rijeci i Osijeku. Zanimljivo je pogledati kako je smanjenje stanovnika prostorno raspoređeno u županijama, gradovima i općinama. Posebno je intrigantno saznati u kojim se sredinama broj stanovnika povećao i za koliko.
Novim je popisom utvrđeno da je u odnosu na Popis stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika smanjen u svim županijama. U smanjenju broja popisanog stanovništva prednjači Vukovarsko-srijemska županija u kojoj je danas za petinu stanovnika manje u odnosu na broj stanovnika 2011. godine (19,54 posto). U još pet županija je popisom utvrđeno smanjenje broja stanovnika za više od 15 posto – u Sisačko-moslavačkoj (18,49 posto), Brodsko-posavskoj (17,53 posto), Požeško-slavonskoj (17,45 posto), Virovitičko-podravskoj (16,71 posto) i Ličko-senjskoj županiji (15,78 posto). Drugu skupinu županija čini šest županija u kojima se broj stanovnika između dva popisa smanjio između 10 i 15 posto. To su Osječko-baranjska (14,93 posto), Bjelovarsko-bilogorska (14,59 posto), Karlovačka (12,65 posto), Koprivničko-križevačka (12,05 posto), Šibensko-kninska (11,66 posto) i Primorsko-goranska županija (10,02 posto). S izuzetkom Primorsko-goranske, sve ostale županije s velikim smanjenjem broja popisanog stanovništva imaju status potpomognutih područja jer se prema izmjerenom indeksu razvijenosti (krajem 2017. godine) nalaze ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. U trećoj skupini su preostale županije, njih devet, u kojima je broj stanovnika u razdoblju 2011. – 2021. smanjen za manje od 10 posto. Među njima je i Krapinsko-zagorska županija (smanjenje broja stanovnika za 8,99 posto), jedina županija koja po stupnju razvijenosti nije kategorizirana u potpomognuto područje. Najmanje smanjenje broja stanovnika je zabilježeno u Gradu Zagrebu (2,54 posto), koji se nalazi na prvom mjestu na rang ljestvici po stupnju razvijenosti hrvatskih županija i gradova (vidi sliku 1).


Slika 1. Smanjenje broja stanovnika u županijama prema Popisu stanovništva 2021./2011., u %
Izvor: Državni zavod za statistiku.

Broj stanovnika koji žive u gradovima je u desetogodišnjem razdoblju manji za 238.831 stanovnika, od kojeg se na četiri najveća hrvatska grada odnosi smanjenje od ukupno 68.065 stanovnika. Zanimljiv je podatak da je u Rijeci 2021. godine popisano 20.000 stanovnika manje u odnosu na 2011. godinu, isto kao i u Zagrebu. Hrvatska Kostajnica je grad u kojem se najviše smanjio broj stanovnika. U Popisu stanovništva 2021. godine pobrojano je skoro za trećinu manje stanovnika od onoga prije deset godina (29,39 posto). U još devet gradova broj stanovnika u 2021. godini u odnosu na 2011. godinu je smanjen za skoro četvrtinu – Ilok (23,94 posto), Vrbovsko (23,72 posto), Knin (23,70 posto), Županja (23,52 posto), Otok (22,72 posto), Glina (22,36 posto), Kutjevo (21,79 posto), Vrlika (21,64 posto) i Beli Manastir (20,01 posto) (vidi sliku 2).


Slika 2. Gradovi koji su izgubili najviše stanovnika prema Popisu stanovništva 2021./2011., u %
Izvor: Državni zavod za statistiku.

Sve su to gradovi koji su prema indeksu razvijenosti svrstani u potpomognuto područje jer im je indeks razvijenosti ispod prosjeka Republike Hrvatske. Riječ je o gradovima u kojima su pokazatelji prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnog vlastitog prihoda po stanovniku, prosječne stope nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništva, indeksa starenja i stupnja visokoškolskog obrazovanja u gradu ispod hrvatskog prosjeka. Nazivi pokazatelja za mjerenje indeksa razvijenosti ukazuju na potencijalne razloge koji su doveli do smanjenja populacije u tim sredinama. Za detaljnije razloge smanjenja broja stanovnika potrebno je provesti cjelovitu analizu. U skupinu nabrojanih gradova treba pridodati i grad Petrinju, koji je, uz to što je u grupi potpomognutih područja zbog niskog indeksa razvijenosti, teško nastradao u potresu. Potresna razaranja su sigurno dodatno utjecala na ozbiljno narušavanje petrinjske demografske slike. U Petrinji je broj stanovnika u 2021. godini manji za 18,26 posto u odnosu na onaj iz Popisa stanovništva 2011. godine.
S druge strane, postoje i gradovi u kojima se u posljednjih deset godina bilježi značajno smanjenje broja stanovnika iako je riječ o gradovima koji su po indeksu razvijenosti razvrstani u iznadprosječni prag razvijenosti (indeks iznad 100). Primjeri tih gradova su Ploče (smanjenje broja stanovnika za 18,58 posto u 2021. godini u odnosu na 2011. godinu), Pag (17,13 posto), Senj (16,76 posto), Sisak (15,87 posto), Rijeka (15,55 posto), Slavonski Brod (15,39 posto) i brojni drugi. Bez sveobuhvatne analize može se samo spekulirati o razlozima koji su doveli do tog demografskog rezultata.
Manji broj gradova nije osjetio veliko smanjenje broja stanovnika u desetogodišnjem popisnom razdoblju. Brojnost stanovnika u Vodicama je smanjena za (samo) 1,93 posto, Kaštelima 1,85 posto, Kastvu 1,68 posto, Ninu 1,09 posto, Samoboru 0,40 posto, Visu 0,36 posto i, najmanje, u Poreču 0,18 posto. Redom je riječ o gradovima kojima je indeks razvijenosti iznadprosječan i gradovima koji su uglavnom locirani na obali. Očito je riječ o gradovima koji nude privlačne uvjete za život i rad stanovnicima što je rezultiralo gotovo nepromijenjenom brojnošću populacije.
Na suprotnoj strani spektra je deset gradova u kojima je povećan broj stanovnika između dva popisa (vidi sliku 3). Najveći porast stanovništva registriran je u Krku (9 posto), zatim slijede Supetar (6,55 posto), Solin (4,12 posto), četiri grada u kontinentalnom dijelu Hrvatske – Dugo Selo (2,26 posto), Sveta Nedjelja (1,37 posto), Čakovec (0,60 posto) i Ludbreg (0,48 posto) – te tri obalna grada – Biograd na Moru (0,52 posto), Stari Grad (0,32 posto) i Novalja (0,11 posto). Radi se tek o jednom županijskom središtu (Čakovec) koje tradicionalno privlači stanovništvo iz ostalog dijela lokalnog područja, pa se opravdano očekuje porast stanovništva u toj sredini. Ovdje je također riječ o gradovima s visokim vrijednostima indeksa razvijenosti. Povezano s tim, radi se o inovativnim sredinama (Sveta Nedjelja) u kojima se stvaraju nove prilike za zapošljavanje ili se pružaju kvalitetne javne usluge svim dobnim skupinama stanovnika, što posljedično privlači stanovništvo.


Slika 3. Povećanje broja stanovnika u gradovima prema Popisu stanovništva 2021./2011., u %
Izvor: Državni zavod za statistiku.

Danas u općinama živi 157.529 stanovnika manje od onog broja koji je popisan 2011. godine. Općina Kostrena je prema indeksu razvijenosti rangirana na prvom mjestu među jedinicama lokalne samouprave. Popis stanovništva 2021. godine pokazao je da je u Kostreni broj stanovnika povećan za 6,17 posto u odnosu na prethodni Popis stanovništva 2011. godine. Izrazito malena po broju stanovnika, općina Civljane je svrstana na začelje rang ljestvice prema indeksu razvijenosti, a obilježava je još dodatno smanjivanje stanovništva. Popis stanovništva 2021. godine rezultirao je s 28,45 posto manjim brojem popisanih stanovnika. To je tek mali prikaz situacije u kretanju broja stanovnika u deset godina u dvije općine s obzirom na stupanj razvijenosti. Slična se situacija može opisati u velikom broju općina – što je općina razvijenija i rangirana na više mjesto prema indeksu razvijenosti, raste ili je održan postojeći broj popisanog stanovništva iz prethodnog popisa. Na primjer, u općini Bale, koja pripada skupini razvijenih općina, broj stanovnika je porastao za 3,64 posto. Vrijedi i obrnuto pravilo da su nerazvijene općine najčešće suočene s pogoršavanjem demografske slike. Na primjer, općina Žumberak ima status potpomognutog područja i broj stanovnika između dva popisa je smanjen za gotovo trećinu (30,92 posto).
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je krajem 2017. godine provelo postupak ocjenjivanja i razvrstavanja općina, gradova i županija prema indeksu razvijenosti. U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 147/14, 123/17, 118/18), potrebno je svake tri godine provesti ocjenjivanje stupnja razvijenosti svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj. Krajem 2020. godine trebalo je provesti novi izračun indeksa razvijenosti za sve općine, gradove i županije i rezultate javno objaviti, što još uvijek nije učinjeno. Po objavi rezultata novog mjerenja razvijenosti lokalne i regionalne samouprave moći će se još dodatno komentirati smanjuje li se najviše broj stanovnika u najnerazvijenijim gradovima ili je to opće obilježje u gotovo svim lokalnim sredinama.