Korupcija kao prepreka mjerama za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19
24. veljače 2022.
Brojna su istraživanja korupcije, njezinih uzroka i posljedica. Međutim, razumijevanje korupcije u okolnostima globalnih katastrofa, poput krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, vrlo je ograničeno. Pandemija je generirala ekonomske krize, političke nestabilnosti i poticaje za korupciju, pri čemu je potonje uglavnom neistraženo. Zabrinutost da će korupcija i niska razina povjerenja u vladu dodatno oslabiti napore u borbi protiv pandemije bila je posebno izražena u ranim fazama izbijanja pandemije, prije nego li je cjepivo bilo dostupno. No, je li se situacija promijenila otkada je cijepljenje postalo široko dostupno? Utječe li korupcija na (ne)uspjeh borbe s pandemijom i na koji način? Mogu li institucionalna kvaliteta i sposobnost vlade da provodi zacrtane politike ublažiti očekivane negativne učinke pandemije? Ima li zdravstvena infrastruktura neke zemlje ključnu ulogu u broju novih slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva povezanih s bolesti COVID-19?
Upravo je ova problematika fokus projekta “Korupcija kao prepreka za učinkovitu borbu protiv pandemije bolesti COVID-19 (PANCORR)”, čiji je glavni cilj istražiti odnos između korupcije i ishoda pandemije bolesti COVID-19 u Europi te utvrditi jesu li zemlje s višim razinama korupcije bile manje uspješne u borbi protiv pandemije.. Projekt je financirao Ekonomski institut, Zagreb, a suradnici na projektu bili su Bruno Škrinjarić, Jelena Budak i Allison Carragher. Početna pretpostavka istraživačkog tima je da društva s rasprostranjenom korupcijom, niskom kvalitetom birokracije i lošijim socioekonomskim uvjetima nemaju povjerenja u vladu i stoga su suočena s više institucionalnih prepreka za učinkovito suzbijanje pandemije.
Od izbijanja pandemije, mjere koje su donijele vlade europskih zemalja ovisile su o (1) kapacitetu zdravstvenog sustava i pripremljenosti zdravstvene infrastrukture; (2) kvaliteti upravljanja i administrativnoj sposobnosti za operacionalizaciju mjera i političkog vodstva. Tijekom početnih faza pandemije, inicijalni odgovor mnogih vlada bile su interventne mjere, kao što su privremeno zatvaranje poduzeća, zabrana putovanja, ograničenja kretanja, fizičko distanciranje, razne ekonomske mjere te mjere javnog zdravstva (Megna, 2021). Neke zemlje, poput Švicarske i nordijskih zemalja, pozvale su se na nove ili izmijenjene zakone o epidemijama kako bi omogućile provedbu strožih mjera (Francetic, 2021). Uspješna provedba ovih nefarmaceutskih intervencija ovisi o povjerenju i pravilnoj komunikaciji (Cairney i Wellstead, 2021), kao i o individualnoj percepciji rizika i zaštitnom ponašanju pojedinca (M-Amen i sur., 2021). Međutim, naknadne studije su pokazale da je uspjeh ovih oštrih mjera nametnutih tijekom prvog pandemijskog vala proizveo suprotan učinak u kasnijim fazama pandemije, uglavnom zbog smanjenog povjerenja javnosti u vladine akcije (Sagan i sur., 2021).
Prve doze cjepiva protiv bolesti COVID-19 u Europi su postale dostupne krajem 2020. ili početkom 2021., kako u kojoj državi. Cijepljenje se smatra moćnim alatom za suzbijanje pandemija te za ublažavanje opterećenja bolnica i zdravstvenih radnika. Odgovori javnosti na cjepiva protiv bolesti COVID-19 varirali su od velike potražnje na početku cijepljenja do raznih antivakserskih pokreta koji odražavaju različite razine povjerenja u vlade i znanost, kako na individualnoj tako i na društvenoj razini (Debus i Tosun, 2021).
Veza između rasprostranjenosti korupcije i pandemije bolesti COVID-19 je dvostruka. Prvo, korumpirano 'traženje rente' moglo bi se povećati u vremenima krize (kao što su ratovi, prirodne katastrofe ili pandemija) zbog poremećaja na tržištu koji se ogledaju u nestašicama koje potiču ilegalnu trgovinu, profiterstvo i povećanje cijena. Korupcijski val tijekom pandemije bolesti COVID-19 zabilježen je i u Europi, sa slučajevima zlouporabe javne nabave i kupnje opreme na sivom tržištu (Steingrüber i sur., 2020). Inicijalno ograničena dostupnost cjepiva dodatno je stvorila prilike za traženje rente i korupciju u cijelom lancu vrijednosti cjepiva, uključujući pronevjeru, favoriziranje, nepotizam i trgovinu utjecajem. U vrijeme pandemije, ugrožena je provedba antikorupcijskih politika, pa korumpirana društva postaju još ranjivija na krize (Yamen, 2021).
Istraživanje je provedeno na temelju tri izvora podataka: (1) podacima o pandemiji bolesti COVID-19 dobivenima iz baze “Our World in Data”; (2) podacima o političkim, gospodarskim i financijskim ocjenama i prognozama rizika dobivenim od “The PRS Group”; (3) podacima o infrastrukturi zdravstvenog sustava dobivenim od Svjetske zdravstvene organizacije. Spajanjem ova tri skupa podataka, svi su transformirani na dnevnu bazu koja pokriva razdoblje od 1. veljače 2020. do 31. prosinca 2021., za 34 europske zemlje. Podaci su analizirani putem tehnike modela strukturalnih jednadžbi (engl. structural equation modelling, SEM).
Slika 1 prikazuje distribuciju indeksa strogosti i ukupnih smrtnih slučajeva povezanih s bolesti COVID-19 u europskim zemljama od početka 2020. do kraja 2021. Zelena okomita crta predstavlja početak cijepljenja u svakoj pojedinoj državi. Indeks strogosti je kompozitna mjera odgovora vlade (s vrijednostima od 0 do 100) koja se temelji na indikatorima kao što su zatvaranje škola, zatvaranje radnih mjesta, zabrana putovanja, itd. (što je indeks veći, odgovor je stroži). Uočljiv je veoma strogi početni odgovor vlada diljem Europe u zimi 2020. pa popuštanje strogih mjera u proljeće i ljeto te potom ponovno zaoštravanje u jesen i krajem 2020. Ove nefarmaceutske intervencije prije cjepiva bile su jedina opcija za vlade da kontroliraju širenje virusa. Međutim, nakon što su cjepiva protiv bolesti COVID-19 uvedena početkom 2021. i kao odgovor na negativne socioekonomske učinke ograničavanja kretanja i zatvaranja poduzeća, indeks strogosti se u većini zemalja smanjuje od sredine 2021. godine. U suštini, stroge vladine mjere zamijenjene su kampanjama da se cijepi što više ljudi.
Na slici 2 prezentiran je dijagram rasipanja koji prikazuje čak četiri dimenzije za analizirane europske države: (1) stopu procijepljenosti stanovništva (broj cijepljenih barem jednom dozom na sto stanovnika); (2) ukupan broj smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 na milijun stanovnika; (3) prosječnu razinu korupcije u odabranim europskim zemljama tijekom razdoblja 2020. – 2021. (one s indeksom korupcije ispod medijana su označene kao države s niskom korupcijom, a one iznad medijana su države s visokom korupcijom); (4) razdoblje tijekom 2021. godine sa stanjima na kraju svakog mjeseca. Korupcija je najniža u nordijskim zemljama (Danska, Finska, Norveška i Švedska), a slijede Austrija, Njemačka, Island, Irska, Nizozemska, Švicarska i UK (države označene plavom bojom). S druge strane, najveće stope korupcije zabilježene su u istočnoeuropskim zemljama koje nisu članice EU-a kao što su Rusija, Bjelorusija, Moldavija, Srbija i Ukrajina (države označene crvenom bojom). Uzimajući sada u obzir vremenski horizont, vidljiva je stopa progresije cijepljenja stanovništva, koja je veoma niska u prvom kvartalu 2021. u svim državama bez obzira na stopu korupcije (s obzirom da je cjepivo počelo biti dostupno tek početkom 2021.), no već u drugom i trećem kvartalu 2021. zemlje s nižom stopom korupcije dosežu vidljivo veću razinu procijepljenosti stanovništva s preko 70 posto. Konačno, gledajući korelaciju između stope procijepljenosti i broja smrtnih slučajeva povezanih s bolesti COVID-19, vidljivo je da je u zemljama s nižom stopom korupcije ova asocijacija snažnija (u smislu veće apsolutne vrijednosti koeficijenta korelacije), tj. u niskokorumpiranim zemljama porast procijepljenosti stanovništva je koreliran s nižim brojevima preminulih od COVID-a.
Slika 1. Indeks strogosti i ukupni broj smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 u odabranim europskim zemljama
Napomena: Zelena linija prikazuje datum početka cijepljenja u svakoj državi.
Izvor: Baza Our World in Data (https://github.com/owid/covid-19-data/tree/master/public/data) i izrada autora.
Slika 2. Korupcija i broj smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 u odabranim europskim zemljama kroz 2021. godinu
Izvor: Baza Our World in Data (https://github.com/owid/covid-19-data/tree/master/public/data) i izrada autora.
Slika 2. Korupcija i broj smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 u odabranim europskim zemljama kroz 2021. godinu
Izvor: Baza Our World in Data (https://github.com/owid/covid-19-data/tree/master/public/data), baza The PRS Group (https://www.prsgroup.com/) i izrada autora.
Naravno, smrtnost uzrokovana bolesti COVID-19 ovisi i o mnoštvo drugih faktora koji nisu prikazani u ovom dijagramu (npr., zdravstvena infrastruktura, dobna struktura stanovništva, bogatstvo zemlje, gustoća naseljenosti, itd.). Stoga, kako bi dobili širu sliku, sve ove varijable su uvrštene u model koji procjenjuje kako razina povjerenja u vladu (na koju, osim korupcije, utječu i kvaliteta birokracije i socioekonomski uvjeti) utječe na stopu procijepljenosti, koja potom utječe na broj novih slučajeva i broj smrti povezanih s bolesti COVID-19.
Prvi dio našeg modela, koji je ispitivao učinke različitih varijabli na stope cijepljenja, otkriva da je povjerenje u vladu pozitivno i značajno povezano sa stopom procijepljenosti. U prosjeku, povećanje povjerenja u vladu za jedan indeksni bod (uz sve ostale nepromijenjene faktore) povećat će broj novih cijepljenja za 0,044 na milijun stanovnika. Indeks strogosti također je pozitivno značajno povezan s razinom povjerenja u vladu, gdje će jedinično povećanje ovog indeksa, ceteris paribus, dovesti do povećanja broja novocijepljenih osoba u prosjeku za 0,002 na milijun stanovnika. Ovo sugerira da je veća vjerojatnost da će se cijepiti građani koji imaju povjerenja u vladu i njezine protupandemijske politike te da je povjerenje u vladu jači poticaj za cijepljenje od strogih vladinih politika.
Drugi dio našeg modela, u kojem smo razmatrali nove slučajeve bolesti COVID-19 (na milijun stanovnika), pokazuje da će jedinično povećanje broja novocijepljenih, uz sve ostalo nepromijenjeno, dovesti do smanjenja broja i novih slučajeva i novih smrti povezanih s bolesti COVID-19, gdje je ovaj zadnji efekt (na smrtnost) veći od prvog efekta (na broj novih slučajeva). Ovi su rezultati u skladu s porukama vlade i stručnjaka da su primarni ciljevi cijepljenja smanjenje smrtnih slučajeva i ublažavanje simptoma virusa, iako cijepljenje ne eliminira mogućnost prijenosa virusa. Naravno, očekivano je da će ovaj odnos biti drugačiji za pandemije u kojima je prenošenje virusa potpuno spriječeno cjepivom.
Konačno, što se tiče ostalih varijabli koje utječu na zaraznost i smrtnost od pandemije, srednja dob i gustoća stanovništva pozitivno su povezani s oba pokazatelja, s obzirom na to da je bolest COVID-19 nerazmjerno smrtonosna među starijom populacijom, a veća gustoća naseljenosti omogućava brži prijenos virusa. Što se tiče zdravstvene infrastrukture, broj raspoloživih bolničkih kreveta i dostupnost zdravstvene zaštite su, očekivano, negativno povezani s brojem novozaraženih i novoumrlih.
Zaključno, korupcija je u Europi, uzimajući u obzir i kvalitetu birokracije i socioekonomske uvjete, značajno povezana sa smanjenim povjerenjem u vladu. Ovo povjerenje u vladu, zajedno sa strategijama vlada europskih država, značajno je povezano s povećanjem broja cijepljenih ljudi, što zauzvrat smanjuje i broj novozaraženih i broj novopreminulih. To implicira da korupcija ozbiljno narušava povjerenje u vladu i njene institucije te kroz taj mehanizam slabi odgovor vlada na pandemiju bolesti COVID-19.
Dobiveni rezultati imaju i praktičnu važnost za nositelje politika. Naš model pokazuje da su i nefarmaceutske intervencije i cijepljenje učinkoviti alati za smanjenje širenja bolesti COVID-19 i smanjenje smrtnosti od te bolesti, iako veličina pojedinih efekata ukazuje da bi primarni fokus trebao biti na cijepljenju. Model također identificira povjerenje u vladu kao ključnu podlogu za učinkovite kampanje cijepljenja i uspješnu borbu protiv bolesti COVID-19. To ukazuje na potrebu za ponovnim naporima da se iskorijeni korupcija i izgradi povjerenje između vlada i građana. Trenutni izazovi pandemije bolesti COVID-19 ne bi trebali smanjiti financiranje ili fokus na takve napore, s obzirom na to da korupcija značajno potkopava rezultate protupandemijskih mjera.
Naravno, smrtnost uzrokovana bolesti COVID-19 ovisi i o mnoštvo drugih faktora koji nisu prikazani u ovom dijagramu (npr., zdravstvena infrastruktura, dobna struktura stanovništva, bogatstvo zemlje, gustoća naseljenosti, itd.). Stoga, kako bi dobili širu sliku, sve ove varijable su uvrštene u model koji procjenjuje kako razina povjerenja u vladu (na koju, osim korupcije, utječu i kvaliteta birokracije i socioekonomski uvjeti) utječe na stopu procijepljenosti, koja potom utječe na broj novih slučajeva i broj smrti povezanih s bolesti COVID-19.
Prvi dio našeg modela, koji je ispitivao učinke različitih varijabli na stope cijepljenja, otkriva da je povjerenje u vladu pozitivno i značajno povezano sa stopom procijepljenosti. U prosjeku, povećanje povjerenja u vladu za jedan indeksni bod (uz sve ostale nepromijenjene faktore) povećat će broj novih cijepljenja za 0,044 na milijun stanovnika. Indeks strogosti također je pozitivno značajno povezan s razinom povjerenja u vladu, gdje će jedinično povećanje ovog indeksa, ceteris paribus, dovesti do povećanja broja novocijepljenih osoba u prosjeku za 0,002 na milijun stanovnika. Ovo sugerira da je veća vjerojatnost da će se cijepiti građani koji imaju povjerenja u vladu i njezine protupandemijske politike te da je povjerenje u vladu jači poticaj za cijepljenje od strogih vladinih politika.
Drugi dio našeg modela, u kojem smo razmatrali nove slučajeve bolesti COVID-19 (na milijun stanovnika), pokazuje da će jedinično povećanje broja novocijepljenih, uz sve ostalo nepromijenjeno, dovesti do smanjenja broja i novih slučajeva i novih smrti povezanih s bolesti COVID-19, gdje je ovaj zadnji efekt (na smrtnost) veći od prvog efekta (na broj novih slučajeva). Ovi su rezultati u skladu s porukama vlade i stručnjaka da su primarni ciljevi cijepljenja smanjenje smrtnih slučajeva i ublažavanje simptoma virusa, iako cijepljenje ne eliminira mogućnost prijenosa virusa. Naravno, očekivano je da će ovaj odnos biti drugačiji za pandemije u kojima je prenošenje virusa potpuno spriječeno cjepivom.
Konačno, što se tiče ostalih varijabli koje utječu na zaraznost i smrtnost od pandemije, srednja dob i gustoća stanovništva pozitivno su povezani s oba pokazatelja, s obzirom na to da je bolest COVID-19 nerazmjerno smrtonosna među starijom populacijom, a veća gustoća naseljenosti omogućava brži prijenos virusa. Što se tiče zdravstvene infrastrukture, broj raspoloživih bolničkih kreveta i dostupnost zdravstvene zaštite su, očekivano, negativno povezani s brojem novozaraženih i novoumrlih.
Zaključno, korupcija je u Europi, uzimajući u obzir i kvalitetu birokracije i socioekonomske uvjete, značajno povezana sa smanjenim povjerenjem u vladu. Ovo povjerenje u vladu, zajedno sa strategijama vlada europskih država, značajno je povezano s povećanjem broja cijepljenih ljudi, što zauzvrat smanjuje i broj novozaraženih i broj novopreminulih. To implicira da korupcija ozbiljno narušava povjerenje u vladu i njene institucije te kroz taj mehanizam slabi odgovor vlada na pandemiju bolesti COVID-19.
Dobiveni rezultati imaju i praktičnu važnost za nositelje politika. Naš model pokazuje da su i nefarmaceutske intervencije i cijepljenje učinkoviti alati za smanjenje širenja bolesti COVID-19 i smanjenje smrtnosti od te bolesti, iako veličina pojedinih efekata ukazuje da bi primarni fokus trebao biti na cijepljenju. Model također identificira povjerenje u vladu kao ključnu podlogu za učinkovite kampanje cijepljenja i uspješnu borbu protiv bolesti COVID-19. To ukazuje na potrebu za ponovnim naporima da se iskorijeni korupcija i izgradi povjerenje između vlada i građana. Trenutni izazovi pandemije bolesti COVID-19 ne bi trebali smanjiti financiranje ili fokus na takve napore, s obzirom na to da korupcija značajno potkopava rezultate protupandemijskih mjera.
dr. sc. Bruno Škrinjarić
Literatura:
- Cairney, P., & Wellstead, A. (2021). COVID-19: effective policymaking depends on trust in experts, politicians, and the public. Policy Design and Practice, 4(1), 1-14. doi: https://doi.org/10.1080/25741292.2020.1837466
- Debus, M., & Tosun, J. (2021). Political ideology and vaccination willingness: implications for policy design. Policy sciences, 54, 477-491. doi: https://doi.org/10.1007/s11077-021-09428-0
- Francetic, I. (2021). Bad law or implementation flaws? Lessons from the implementation of the new law on epidemics during the response to the first wave of COVID-19 in Switzerland. Health Policy 125 (10), 1285-1290. doi: https://doi.org/10.1016/j.healthpol.2021.08.004
- M-Amen, K., Mahmood, K. I., Shabu, S. A., & Shabila, N. P. (2021). Exploring perspectives on COVID-19 risk, protective behavior and control measures. Journal of Risk Research, 1-13. doi: https://doi.org/10.1080/13669877.2021.1936607
- Megna, R. (2021). Inferring a cause-effect relationship between lockdown restrictions and COVID-19 pandemic trend during the first wave. Health Policy, 125(11), 1441-1447. doi: https://doi.org/10.1016/j.healthpol.2021.09.008
- Sagan, A., Bryndova, L., Kowalska-Bobko, I., Smatana, M., Spranger, A., Szerencses, V., Webb, E., & Gaal, P. (2021). A reversal of fortune: Comparison of health system responses to COVID-19 in the Visegrad group during the early phases of the pandemic. Health Policy. online October 2021. doi: https://doi.org/10.1016/j.healthpol.2021.10.009
- Steingrüber, S., Kirya, M., Jackson, D., Mullard, S. (2020). Corruption in the time of COVID-19: A double-threat for low-income countries. Chr. Michelsen Institute U4 Brief 2020:6. Retrieved from https://www.cmi.no/publications/7210-corruption-in-the-time-of-COVID-19-a-double-threat-for-low-income-countries
- Yamen, A. E. (2021). Tax evasion, corruption and COVID-19 health risk exposure: across country analysis. Journal of Financial Crime, 28(4), 995-1007. doi: https://doi.org/10.1108/JFC-10-2020-0220