Objavljen novi WoS rad: "Economic Effects of Wind Power Plant Deployment on the Croatian Economy"
Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb dr. sc. Željko Lovrinčević i dr. sc. Davor Mikulić u suradnji s Damirom Keček sa Sveučilišta Sjever objavili su rad "Economic Effects of Wind Power Plant Deployment on the Croatian Economy" u uglednom znanstvenom časopisu iz područja energetike Energies.
U radu se vrši indirektna analiza učinkovitosti učinaka poticaja za obnovljive izvore energije u Republici Hrvatskoj kroz procjenu multiplikativnih učinaka izgradnje vjetroelektrana na zaposlenost i bruto dodanu vrijednost uslijed navedenih poticaja. Rezultati empirijske analize provedene pomoću input-output modela sugeriraju da milijun eura uloženih u izgradnju vjetroelektrana generira 345 tisuća eura bruto dodane vrijednosti te stvori 14 novih radnih mjesta. U agregatnom iskazu, investicije i rad hrvatskih vjetroelektrana u razdoblju od 2007. do 2016. na godišnjoj razini generiraju od 3 do 159 milijuna eura dodane vrijednosti. Istovremeno, ukupni broj zaposlenih koji je generiran na godišnjoj razini kroz investiranje i rad vjetroelektrana kretao se između 264 i 4.192 te je svoj maksimum dosegnuo u 2013.
Rezultati analize pokazuju i da je multiplikativni učinak jedne novčane jedinice uložene u investicije u vjetroelektrane u Hrvatskoj značajno niži u usporedbi sa tehnološko razvijenijim zemljama poput SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske i ukupne Europske unije zbog činjenice da Hrvatska uvozi značajan dio opreme neophodne za izgradnju vjetroelektrana. Svejedno, analiza je pokazala da su pozitivni učinci ipak prisutni te da se prelijevaju u sektore poput prijevoza, građevine i održavanja. S obzirom da je trenutno u izradi nova Energetska strategija RH, autori rada stoga preporučuju da se mjerama industrijske i energetske politike domaći proizvođači uključe u nabavu opreme za vjetroelektrane kako bi se ukupni ekonomski učinak vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti povećao.
U radu se vrši indirektna analiza učinkovitosti učinaka poticaja za obnovljive izvore energije u Republici Hrvatskoj kroz procjenu multiplikativnih učinaka izgradnje vjetroelektrana na zaposlenost i bruto dodanu vrijednost uslijed navedenih poticaja. Rezultati empirijske analize provedene pomoću input-output modela sugeriraju da milijun eura uloženih u izgradnju vjetroelektrana generira 345 tisuća eura bruto dodane vrijednosti te stvori 14 novih radnih mjesta. U agregatnom iskazu, investicije i rad hrvatskih vjetroelektrana u razdoblju od 2007. do 2016. na godišnjoj razini generiraju od 3 do 159 milijuna eura dodane vrijednosti. Istovremeno, ukupni broj zaposlenih koji je generiran na godišnjoj razini kroz investiranje i rad vjetroelektrana kretao se između 264 i 4.192 te je svoj maksimum dosegnuo u 2013.
Rezultati analize pokazuju i da je multiplikativni učinak jedne novčane jedinice uložene u investicije u vjetroelektrane u Hrvatskoj značajno niži u usporedbi sa tehnološko razvijenijim zemljama poput SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske i ukupne Europske unije zbog činjenice da Hrvatska uvozi značajan dio opreme neophodne za izgradnju vjetroelektrana. Svejedno, analiza je pokazala da su pozitivni učinci ipak prisutni te da se prelijevaju u sektore poput prijevoza, građevine i održavanja. S obzirom da je trenutno u izradi nova Energetska strategija RH, autori rada stoga preporučuju da se mjerama industrijske i energetske politike domaći proizvođači uključe u nabavu opreme za vjetroelektrane kako bi se ukupni ekonomski učinak vjetroelektrana na dodanu vrijednost i zaposlenost u budućnosti povećao.
Rad je u cijelosti dostupan u otvorenom pristupu ovdje.