Povjerenje građana u institucije i percepcija korupcije

Hrvatska je završila proces tranzicije i usklađivanja zakonodavstva s relevantnim međunarodnim dokumentima, 2013. godine je postala članica Europske unije, a 2023. i članica eurozone i Šengenskog prostora. Međutim, zbog turbulentnog postjugoslavenskog razdoblja te zbog tegobnog procesa privatizacije i njegovog utjecaja na socioekonomske strukture, percepcija korupcije među hrvatskim građanima i dalje je visoka (Transparency International, 2021). Hrvatski građani korupciju vide kao lijek za neučinkovitu državu i iskazuju vrlo nisko povjerenje u javne i državne institucije jer ne vjeruju u njihovu spremnost da se odlučno uhvate u koštac s koruptivnim radnjama u svojim redovima (Jurić, 2020). Isto tako, nevjerojatnih 92% građana percipira korupciju vlasti kao veliki problem u svojoj zemlji, što Hrvatsku svrstava na vrh ljestvice zemalja EU-a čije građane muči korupcija (Transparency International, 2021). Iskazane niske razine povjerenja u političke strukture oslikavaju društvo koje još uvijek nije demokratski konsolidirano i koje je opterećeno korupcijom i neformalnim praksama.

Zbog toga su istraživanja o korupciji uvijek pravovremena i vrlo zanimljiva u svim sferama društvenog života. Ovo istraživanje proveli su istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb i agencija za istraživanje tržišta Hendal. Anketu je proveo Hendal u listopadu i studenom 2022. godine. Ukupno su prikupljena 502 odgovora na nacionalno reprezentativnom uzorku građana starijih od 16 godina.

Korupcija – gorući problem u Hrvatskoj

Gotovo trećina svih građana vidi korupciju kao najveći problem u društvu, dok svaki četvrti kao najveći problem doživljava inflaciju (slika 1). Petinu stanovnika najviše brine nizak životni standard, a svaki deseti stanovnik vidi rad Vlade RH kao najveći problem. Ostale probleme, kao nezaposlenost, kriminal i nesigurnost, stanje infrastrukture, učinkovitost obrazovnog sustava i stanje okoliša, tek manji dio građana smatra glavnim problemima današnjice u Hrvatskoj. Ove rezultate svakako treba staviti u ekonomski kontekst posljednjeg kvartala 2022. godine, u kojem se domaće gospodarstvo bori s rastućim stopama inflacije (u listopadu i studenome inflacija je iznosila 13,2%, odnosno 13,5%) izazvanih ponajviše nesigurnostima na energetskom tržištu kao direktnom posljedicom rata u Ukrajini, ali i dugotrajnim posljedicama prekida opskrbnih lanaca uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19.

Slika 1. Stavovi građana o najvećem problemu u Hrvatskoj


Izvor: Izrada autora.


Koruptivno ponašanje nije opravdano

Slika 2 prikazuje stavove ispitanika o vlastitoj percepciji koruptivnog ponašanja, ali i o percepciji koruptivnog ponašanja ostatka društva. Glavni zaključak je da građani ne opravdavaju koruptivna ponašanja. Druga zanimljiva opservacija je da za svaku od navedenih situacija pojedinci smatraju da drugi imaju višu stopu tolerancije na korupciju od njih samih, jer je koruptivno ponašanje više "opravdano" u ostatku društva nego kod njih samih. Od tuda nam sigurno dolazi i ono poznato opravdanje "svi ostali to rade, pa zašto ne bih i ja?".

Slika 2. Stavovi ispitanika o vlastitom koruptivnom ponašanju i percepciji o koruptivnom ponašanju drugih


Izvor: Izrada autora.

Na grafikonu su prikazani prosjeci stavova za različite društvene situacije s kojim se pojedinci u našem društvu (često) susreću. Stavovi su iskazani na skali od 0 – 10, gdje niže vrijednosti ukazuju da pojedinac nikad ne opravdava takvo ponašanje niti da ima percepciju da je takvo ponašanje rasprostranjeno u društvu (ukazujući na nižu razinu korupcije). S druge strane, više vrijednosti ukazuju da pojedinac često opravdava navedeno ponašanje osobno, ali i da percipira da većina društva radi isto (ukazujući na više razinu korupcije).

"Plaćanje na ruke (da bi se izbjegao porez)" i "izbjegavanje plaćanja karte u javnom prijevozu" su dvije situacije koje građani gledaju kao više "opravdane" od ostalih, za razliku od "primitka mita na radnom mjestu, političkog nasilja i nuđenja mita profesorima za bolji tretman djece u školi ili na ispitu", koje građani smatraju praktički u potpunosti neopravdanim ponašanjem. Srećom, ovo su ujedno i situacije za koje građani misle da nisu česte pojave u društvu. S druge strane,  najprisutnijim koruptivnim praksama se smatraju "laganje za vlastite interese, plaćanje na ruke (da bi se izbjegao porez)" te "varanje na porezu".

Percepcije korumpiranosti institucija

Prema mišljenju građana, najkorumpiranije institucije u Hrvatskoj su lokalne samouprave, Vlada i ministarstva RH, sudstvo, političke stranke i Sabor RH (slika 3). Ne iznenađuje činjenica da su ovo sve institucije koje su direktno (osim sudstva) povezane s politikom. S druge strane, ponešto ohrabruje činjenica da je percepcija učestalosti korupcije najmanja u obrazovnim ustanovama (u javnim sveučilištima i školama), iako je i ovdje prosjek znatno veći nego bismo željeli.

Slika 3. Percepcija učestalosti koruptivne prakse u institucijama


Izvor: Izrada autora.

Najveće je nepovjerenje građana u javne političke institucije, jer je tamo najveća i  percepcija učestalosti koruptivnih praksi. Konkretno, pet različitih situacija s kojima se javnost susreće, što iz medija, što iz vlastitih iskustava, a što iz svakodnevnih priča, ocjenjuju se jednako prisutnima u stvarnosti.  
Građani smatraju da se često i vrlo često:

• prihvaćaju mali i/ili vrijedni pokloni za pružene usluge javnih službi
• intervenira radi zapošljavanja prijatelja i rodbine
• potiče sklapanje ugovora s određenim bliskim poduzećima
• prima mito u sklopu ugovora o javnoj nabavi.

Prijaviti korupciju?

Konačno, slika 4 prikazuje stavove građana o prijavljivanju korupcije. Opće javno mišljenje pokazuje indiferentnost građana po tom pitanju, što je dosta zabrinjavajuće, s obzirom da bi stav o prijavljivanju korupcije u cilju njezinog suzbijanja trebao biti dosta jasan. Zabrinjavajuće je također da se građani uglavnom slažu da će svatko tko prijavi korupciju požaliti, što samo daje još jači zamah širenju korupcije. U 2022. je javnost u medijima pratila istup zviždačice Maje Đerek u aferi s državnim nekretninama; snažno je odjeknula afera s INA-om o nezakonitoj pretprodaji plina, nedugo nakon afere "Daj 5" u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji u kojoj su nekim učenicima, uključujući i sina predsjednika Republike Hrvatske, povišene već zaključene ocjene nakon intervencije predsjednikove supruge. Korupcijski skandali uvelike utječu na percepciju korupcije kod građana, pa su i ove afere mogle imati efekta i na rezultate anketa. No, ovo daje i jasnu poruku donosiocima odluka na kojim bi elementima trebali poraditi kako bi stvorili okruženje koje potiče prijavljivanje bilo kakvih nečasnih radnji.

Slika 4. Stavovi o prijavljivanju korupcije


Izvor: Izrada autora.

Zaključno, većina naših građana i dalje korupciju smatra najvećim problemom našeg društva u sadašnjosti, poglavito korupciju u lokalnoj samoupravi, Vladi i ministarstvima RH. Građani su vrlo pesimistični oko rasprostranjenosti korupcije u društvu gdje smatraju da ostatak društva u većoj mjeri opravdava određene koruptivne radnje od njih samih. Upravo je to savršen argument za racionalizaciju vlastitog neetičnog ponašanja. Nažalost, da stvar bude još i gora, većina građana se slaže da će svi koji prijave korupciju požaliti. Ovo govori i o nemogućnosti institucija da adekvatno i pravovremeno zaštite sve koji javno istupe i ukažu na postojanje korupcije. Hrvatsko društvo i dalje ostaje opterećeno razgranatim neformalnim klijentističkim mrežama, niskim povjerenjem u političke institucije, visokom razinom percepcije korupcije u društvu, niskim stopama povjerenja u institucije te uvjerenjem da se naprosto ne isplati prijavljivati korupciju.

Ako ćemo povući paralelu između visoke stope korupcije i visoke stope inflacije (prema građanima drugog gorućeg problema u Hrvatskoj), rješavanje oba problema je slično, barem iz jedne perspektive. Jedan od faktora koji utječu na inflaciju je i očekivana stopa inflacije, tj. inflacija koja se događa samo zato jer svi vjeruju da će doći do inflacije (posebice u današnjem kontekstu uvođenja eura), pa tome prilagode svoja potrošačka ponašanja i odluke. Isto tako, što je veća "očekivana stopa korupcije", tj. visoka razina percepcije korupcije u društvu, to će veća biti i stvarna razina korupcije. Lijek za oboje je zaustaviti tu negativnu spiralu očekivanja. Kod inflacije, to znači jasno dati javnosti do znanja da će pravilna kombinacija monetarne i fiskalne politike u konačnici obuzdati inflaciju. Kod korupcije, to znači aktivno poticanje prijavljivanja koruptivnih radnji, zaštita zviždača koji se odluče na ovaj korak i, što je najvažnije, odlučno i beskompromisno rješavanje afera povezanih s korupcijom te brzo i strogo sankcioniranje svih upletenih.
 

Literatura:
1. Jurić, T. (2020). Najskuplji liječnik i sestra su oni kojih nema. MEDIX, God, 26.
2. Transparency International (2021). Corruption Perception Index Croatia. Dostupno na: https://www.transparency.org/en/cpi/2021/index/hrv