Regionalni ekonomski učinci investicija u energetsku učinkovitost

Globalna temperatura se ubrzano povećava. Dok su prije godinu dana podaci upućivali na rast temperature od 0,95 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje (1850. – 1900.), novo izvješće Ujedinjenih naroda upozorava na izuzetno ubrzavanje porasta temperature te da je zabilježeno povećanje temperature od 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organisation) upozorava da postoji 20-postotna vjerojatnost da će jedna od narednih pet godina biti toplija za više od 1,5 °C od one zabilježene u 19. stoljeću. Donesene su brojne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, a s obzirom na to da se u zgradama troši oko 40 posto ukupne potrošnje energije, jedna od mjera se odnosi na povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navodi četiri mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj, a to su (1) povećanje toplinske zaštite zgrade (postavljanje toplinske izolacije te energetski učinkovite stolarije), (2) povećanje učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, (3) povećanje učinkovitosti sustava rasvjete i električnih uređaja i (4) korištenje obnovljivih izvora energije. U literaturi se navodi da mjere s ciljem povećanja energetske učinkovitosti zgrada i obiteljskih kuća imaju mnogobrojne socioekonomske koristi, pa tako i potiču ekonomski rast i doprinose otvaranju novih radnih mjesta. No vrlo je malo istraživanja o ekonomskim učincima investicija u energetsku učinkovitost na regionalnoj razini. Stoga dr. sc. Davor Mikulić, dr. sc. Damira Keček i dr. sc. Sunčana Slijepčević u radu “Economic and regional spillovers of energy efficiency investments in buildings” koji je objavljen u međunarodnom znanstvenom časopisu Energy and Buildings istražuju utjecaj energetske obnove zgrada i obiteljskih kuća na regionalni razvoj i regionalne nejednakosti. Za istraživanje je primijenjen regionalni input-output model pomoću kojeg su identificirani izravni, neizravni i inducirani učinci ulaganja u obnovu zgrada i obiteljskih kuća na bruto dodanu vrijednost i zaposlenost.

U Hrvatskoj većina zgrada ima velike energetske zahtjeve zbog toga što zadovoljava vrlo niske standarde energetske učinkovitosti s obzirom na to da je većina zgrada sagrađena prije 1987. godine, a dio zgrada čak ni ne ispunjava, kao što navodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ni Tehničke propise iz 1987. godine. Različiti klimatski uvjeti u Jadranskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj utječu na razlike u potrebama za energijom, pa tako i na različitu financijsku isplativost ulaganja u energetsku obnovu za vlasnike. Dok se u Kontinentalnoj Hrvatskoj zbog hladnije klime može očekivati veći interes vlasnika za energetsku obnovu i veća isplativost investicija za vlasnike objekata, u Jadranskoj Hrvatskoj je duže razdoblje povrata investicije koje može obeshrabriti potencijalne vlasnike unatoč poticajima za energetsku obnovu zgrada ili obiteljskih kuća. Dodatno, regionalni kapaciteti za proizvodnju proizvoda prerađivačke industrije potrebni za provedbu projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu mogu utjecati na nejednoliku regionalnu distribuciju indirektnih učinaka obnove zgrada. Autori istraživanja ističu da bi ista razina investicija u privatnim objektima mogla uzrokovati gotovo 25 posto veće energetske uštede od istih investicija u energetsku obnovu zgrada u javnom sektoru. Investicije u energetsku obnovu zgrada i obiteljskih kuća imaju veće učinke na postizanje ciljeva zaštite okoliša, ali i na ekonomiju od investicija u energetsku obnovu u javnom sektoru. Najveći pozitivni učinci investicija na rast gospodarske aktivnosti i zaposlenosti vidljivi su u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini i prometu. Što se tiče regionalnih utjecaja, prisutne su znatne razlike. Osim razlike u isplativost investicije za vlasnike objekata, klimatski uvjeti i različite prevladavajuće gospodarske djelatnosti u Jadranskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj utječu na to da se veći dio učinaka investicija u energetsku obnovu ostvaruje u Kontinentalnoj Hrvatskoj bez obzira na mjesto izvedbe investicije.