Novi broj časopisa Privredna kretanja i ekonomska politika

Novi broj časopisa Privredna kretanja i ekonomska politika donosi znanstvene članke „Dohodovno i multidimenzionalno siromaštvo djece u Hrvatskoj“ i „Dječje siromaštvo i strategije nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj: kvantitativno-kvalitativna studija“ te prikaz knjige Inequality: What Can Be Done?
 
Marko Ledić donosi rad „Dohodovno i multidimenzionalno siromaštvo djece u Hrvatskoj“. Premda postoje brojni radovi koji se bave izučavanjem siromaštva i njegove problematike, nažalost, spomenuta tema nije dovoljno zastupljena u hrvatskoj literaturi. Ovaj rad bavi se analizom dohodovnog i multidimenzionalnog siromaštva djece u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Također, u radu su prikazane usporedbe pokazatelja siromaštva djece u Hrvatskoj s ostalim europskim zemljama na temelju EU-SILC podataka. Prvi dio rada usredotočuje se samo na analizu dohodovnog siromaštva djece, odnosno pretpostavlja se da je dječje blagostanje određeno njihovim ekvivalentnim dohotkom. S obzirom na to da sve veći broj radova ukazuje na multidimenzionalni koncept blagostanja, u drugom se dijelu rada koristi Alkire-Foster metodologija koja omogućuje mjerenje multidimenzionalnog siromaštva uzimajući u obzir širu definiciju ljudskog blagostanja. Multidimenzionalna mjera siromaštva koju autor koristi uključuje dimenzije dohotka, kvalitete stanovanja, materijalne deprivacije te deprivacije vezane za nužne životne potrebe (osnovna deprivacija). Rezultati pokazuju kako se stopa relativnog siromaštva djece prvo povećavala od 2010. do 2012. godine, a nakon 2012. godine ona opada sve do 2014. godine. Na temelju rezultata u 2014. godini, može se ustvrditi da Hrvatska spada u skupinu zemalja s višim stopama relativnog siromaštva djece. Premda su stope siromaštva djece koja su u siromaštvu provela samo jednu godinu u Hrvatskoj na razini europskog prosjeka, Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najvišim stopama siromaštva djece koja su u siromaštvu provela četiri godine. Kao i kod dohodovnog siromaštva, stopa multidimenzionalnog siromaštva djece u Hrvatskoj se povećavala od 2010. do 2012. godine, te se nakon toga stopa smanjuje do 2014. godine. Hrvatska se prema pokazateljima multidimenzionalnog siromaštva u 2014. godini nalazi među zemljama s višim postotkom siromašne djece.
 
Autori Ivica Rubil, Paul Stubbs i Siniša Zrinščak donose rad pod nazivom „Dječje siromaštvo i strategije nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj: kvantitativno-kvalitativna studija“. Službena statistika siromaštva, uključujući siromaštvo djece, temeljena na stopi rizika od siromaštva, ne govori ništa o tome kako siromašni doista žive i koje strategije nošenja sa siromaštvom koriste. Da bi se to uzelo u obzir, potrebno je krenuti “odozdo”, od samih siromašnih, te pomoću odgovarajućih istraživačkih instrumenata doći do informacija o konkretnim teškoćama s kojima se suočavaju. Ovaj je rad fokusiran na dječje siromaštvo u Hrvatskoj, a nastoji steći uvide upravo u strategije nošenja sa siromaštvom kućanstava s djecom. Analiza se sastoji od: kvantitativnog dijela temeljenog na anketnom ispitivanju roditelja i djece u uzorku od 207 kućanstava s djecom školske dobi korisnika zajamčene minimalne naknade; i kvalitativnog dijela temeljenog na fokusnim grupama i polustrukturiranim intervjuima s 20 prethodno anketiranih roditelja. Rezultati oba dijela, koji uglavnom potvrđuju postojeće nalaze, ukazuju na izrazito nepovoljne životne uvjete siromašnih s djecom, s kojima se oni nose pomoću različitih strategija, uključujući zaduživanje, rad u sivoj ekonomiji, traženje pomoći, prioritiziranje u potrošnji i sl. Utvrđeno je i da postoje određene razlike u životnim uvjetima, strategijama nošenja sa siromaštvom i učincima siromaštva na djecu ovisno o dubini siromaštva, veličini naselja i obrazovanju roditelja. Posebno zabrinjava nemogućnost roditelja da djeci priušte dobra i sadržaje za potpunu društvenu uključenost, kao i razinu obrazovanja koja bi im osigurala uzlaznu društvenu mobilnost.
 
Pored toga, u novom broju našeg časopisa Ivo Bićanić donosi prikaz knjige Inequality: What Can Be Done? koju je napisao Anthony Atkinson.