Uloga AI-ja u otkrivanju nepravilnosti u poslovanju

Sve veća uporaba umjetne inteligencije (Artificial Intelligence, AI) popraćena je rastućim istraživačkim interesom za teme ekonomskog i šireg društvenog utjecaja AI-ja, posljedica njezinog korištenja, rizika i prednosti. Značajan porast znanstvenih publikacija u posljednjem desetljeću pomaknuo je fokus istraživanja na područja kao što su strojno učenje (Machine Learning, ML), velike količine podataka (Big Data) i rudarenje podataka (Data Mining) u cilju otkrivanja prijevara s financijskim i kreditnim karticama, kao i na primjenu AI-ja u otkrivanju kriminala. Korištenjem strojnog učenja, obrade prirodnog jezika i prediktivne analitike, AI može obraditi ogromne količine podataka za prepoznavanje obrazaca ponašanja, uvelike poboljšavajući sposobnost organizacija da otkriju i istraže prijevare i druge nepravilnosti. Studije[i] pokazuju da analiza velikih podataka vođena umjetnom inteligencijom nadmašuje tradicionalne metode u prepoznavanju neetičkog ponašanja, prijevara, manipulacije podacima, kršenja privatnosti, nepoštenih praksi u kreditiranju i drugih nepoštenih i nezakonitih aktivnosti. Ovaj je potencijal AI-ja posebno važan za sektore kao što su financije i računovodstvo. Osim što je potencijal umjetne inteligencije i strojnog učenja u sprječavanju i otkrivanju nepravilnosti prepoznat u bankarskom i financijskom sektoru, sve je veći utjecaj ML-a u računovodstvu. On proizlazi upravo iz sposobnosti ML algoritama da otkriju prijevare i time unaprijede pouzdanost financijskih izvještaja i ukupnu kvalitetu računovodstvenih informacija. Nadalje, integracija ML-a u bankarstvo i financije nudi nove pristupe u otkrivanju nepravilnosti, upravljanju rizicima (posebno u analizi kreditnog rizika) i donošenju odluka. Upotreba AI-ja u forenzičkoj reviziji omogućuje rano otkrivanje prijevara, pomažući forenzičkim revizorima da brzo djeluju u cilju sprječavanja daljnje štete. Ukratko, sve naprednije AI tehnologije transformiraju tradicionalne modele ne samo financijskog izvještavanja već poslovanja općenito. AI alati poboljšavaju točnost podataka, pojednostavljuju procese izvještavanja i pružaju uvid u financijske rezultate i druge poslovne pokazatelje u stvarnom vremenu. Integracijom AI-ja u svoje poslovanje organizacije unaprjeđuju procese donošenja strateških odluka, upravljanje rizicima i jačaju povjerenje ulagača, ali i povećavaju transparentnost poslovanja.

Istraživanja idu u prilog očekivanjima da će se širenjem upotrebe AI-ja u poslovnom i javnom sektoru povećati transparentnost i odgovornost te smanjiti nepravilnosti u poslovanju, uključujući korupcijske rizike. To je posebno važno za zemlje s visokom prisutnosti korupcije i sa zabilježenim brzorastućim stopama usvajanja AI-ja, poput Hrvatske. Prema podacima Eurostata za 2023. gotovo 8 posto tvrtki u Hrvatskoj koristilo je umjetnu inteligenciju, što je blizu prosječne stope usvajanja umjetne inteligencije EU-a[ii]. Međutim, podaci koje je prikupila Hrvatska gospodarska komora u 2023. godini pokazali su da je prevalencija korištenja umjetne inteligencije u hrvatskim tvrtkama čak 50 posto.[iii]

Potaknuti činjenicom da neki segmenti transformativne uloge umjetne inteligencije nisu dovoljno istraženi u literaturi, pri čemu je jedan od nedovoljno istraženih aspekata potencijal umjetne inteligencije u sprječavanju i otkrivanju prijevara i korupcije, te da nedostaju istraživanja za Hrvatsku, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) pokrenuli su niz istraživanja o AI-ju kao disruptivnoj tehnologiji.

Budući da su studije o stajalištima poduzeća o potencijalu umjetne inteligencije u suzbijanju nepravilnosti rijetke, posebno u poslovanju s javnom upravom, naše nedavno istraživanje ocjenjuje mišljenje poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj o ulozi umjetne inteligencije u otkrivanju nepravilnosti u poslovanju, povećanju transparentnosti i olakšavanju poslovanja s javnom upravom. Cilj je procijeniti koliko je upotreba umjetne inteligencije važna poduzećima u tim područjima i postoje li razlike u mišljenjima ovisno o karakteristikama poduzeća i sektorima u kojima posluju. Ovdje su predstavljeni rezultati jednog dijela većeg anketnog istraživanja na više od 500 poduzeća u Hrvatskoj koja koriste neku vrstu umjetne inteligencije u svom poslovanju. Anketni upitnik razvio je tim istraživača s EIZ-a, a intervjue s menadžerima, vlasnicima ili drugim odgovornim osobama u svakom anketiranom poduzeću provela je profesionalna agencija metodom računalno potpomognutog telefonskog intervjuiranja (CATI) u siječnju i veljači 2025. godine.

Rezultati istraživanja ukazuju na veći značaj koji poduzeća u Hrvatskoj pridaju ulozi umjetne inteligencije u otkrivanju nepravilnosti i povećanju transparentnosti, suprotno niskoj percepciji da im umjetna inteligencija pomaže u njihovom poslovanju s javnom upravom.

Prosjek ocjena po pitanju toga koliko je značajno korištenje umjetne inteligencije u anketiranom poduzeću za otkrivanje nepravilnosti u poslovanju, povećanje transparentnosti poslovanja i lakše poslovanje s javnom upravom prikazan je na Slici 1. Ocjene se kreću od 1 - uopće nije značajno do 5 - iznimno značajno, tako da svi odgovori s ocjenom većom od 3 označavaju da se ispitanik slaže s tvrdnjom da je uloga AI-ja u tom aspektu važna.

Slika 1. Percepcija poduzeća o važnosti korištenja AI-ja

Izvor: Anketa EIZ, 2025. Obrada autora.

Poduzeća prepoznaju potencijal AI-ja u otkrivanju nepravilnosti u poslovanju, smatrajući da je uloga korištenja umjetne inteligencije u tome relativno značajna. Važnost povećanja transparentnosti poslovanja ocijenjena je nešto malo slabije, dok je uloga AI-ja u olakšavanju poslovanja s javnom upravom ocijenjena najmanje važnom. Ključno zapažanje iz grafikona je da prosječna ocjena percipiranog značaja u sva tri slučaja varira oko središnje vrijednosti 3, tako da se nijedna uloga umjetne inteligencije ne smatra stvarno značajnom niti zanemarivo važnom. Moguće je da su neka anketirana poduzeća bila neodlučna u ocjenjivanju ako niti ne percipiraju da bi umjetna inteligencija koju koriste mogla imati gore navedene uloge.

Zapažanja se razlikuju ovisno o veličini poduzeća. Velika i srednje velika poduzeća u prosjeku pridaju veću važnost ulozi AI-ja u usporedbi s ocjenom mikro poduzeća. To je posebno vidljivo u vezi s percipiranom važnosti AI-ja u poticanju transparentnosti i otkrivanju nepravilnosti. Za razliku od drugih poduzeća u uzorku, upravo velika poduzeća prepoznaju da im AI koji koriste olakšava poslovanje s tijelima javne uprave. Pomalo iznenađujući rezultat je da poduzeća iz ICT sektora pokazuju najmanje povjerenja u potencijal umjetne inteligencije da olakša poslovanje s javnom upravom, otkrije nepravilnosti i poveća transparentnost poslovanja.

Ovi preliminarni rezultati o relativno niskoj percipiranoj važnosti AI-ja u analiziranim ulogama mogu biti pokazatelj slabe motivacije poduzeća za daljnju primjenu AI-ja radi povećanja transparentnosti i sprječavanja nepravilnosti u poslovanju. Kada bi se povećala svijest poduzeća o tom potencijalu umjetne inteligencije te o tome da AI može pomoći poduzećima u poslovanju s javnom upravom, to bi mogao biti poticaj usvajanju AI-ja i na partnerskoj strani javne uprave. Za preporuke politike u smislu podizanja svijesti, obrazovanja i obvezne procjene rizika u korištenju umjetne inteligencije u odnosima između poduzeća i javne uprave planiraju se daljnja istraživanja u narednom razdoblju. Pri tome treba sagledati i izazove u implementaciji AI-ja, kao što su etička pitanja, sigurnost podataka, usklađenost s propisima i druga ključna pitanja koja se nameću u procesu razvoja i usvajanja AI tehnologije.
   

---