Umjetna inteligencija - prijetnja ili prilika za radna mjesta?

14. kolovoza 2025.

Autorica: dr. sc. Jelena Budak*

Tehnološki napredak nužno sa sobom nosi i promjene na tržištu rada, u zaposlenosti, zapošljivosti, strukturi i kvalifikacijama radne snage. Bojazan da će „strojevi zamijeniti čovjeka” nije nova pojava: promjene koje je donijela industrijska revolucija početkom 19. stoljeća u Engleskoj dovele su do ludizma, protestnog pokreta među radnicima koji su u strahu za svoja radna mjesta uništavali tekstilne strojeve. Pojam tehnološke nezaposlenosti aktualizirao je J. M. Keynes u doba velike recesije 1930., a ne tako davna povijest 4. industrijske revolucije uči nas da je tehnološki pesimizam itekako prisutan i u 21. stoljeću, primarno uslijed rastuće upotrebe računala (WEF, 2017). Studije, međutim, pokazuju da je danas oko 60 posto radnika zaposleno u zanimanjima koja nisu niti postojala 1940. godine i da se, barem dosada, tržište rada u razvijenim gospodarstvima relativno uspješno prilagođavalo digitalizaciji, modernim tehnologijama i automatizaciji procesa. Automatizacijom su nastajali novi poslovi za koje je radna snaga stjecala nove nužne kompetencije i otvarala su se nova radna mjesta, čime su tehnološke inovacije doprinijele dugoročnom rastu zaposlenosti (Goldman Sachs, 2023). Stoga se postavlja pitanje čemu tolika zabrinutost da će pojava umjetne inteligencije (AI) izazvati duboke poremećaje na tržištu rada, ukidanje mnogih radnih mjesta i dugoročni rast nezaposlenosti te time produbiti ekonomske i društvene nejednakosti. Moguće je objašnjenje da je AI disruptivna tehnologija u pravom smislu te riječi: razvoj AI-ja brzo se odvija od trenutačno postojeće uske ili ograničene (engl. Narrow AI, ANI) u smjeru opće (engl. Generative AI, AGI) umjetne inteligencije čije bi sposobnosti bile jednake ljudskima; ekspanzivno korištenje AI-ja ne prati regulativa, procjena rizika, strategije i politike, a čini se da općenito manjka poznavanje AI tehnologija i alata, kako u organizacijama tako i u općoj populaciji. Kombinacija tih čimbenika povećava rizike AI-ja s jedne strane i interes istraživača s druge strane jer su neke promjene na tržištu rada već očigledne.

U SAD-u je u prvih sedam mjeseci 2025. sve veće usvajanje generativne AI tehnologije (GenAI) od strane privatnih poslodavaca dovelo do više od 10.000 ukinutih radnih mjesta, i to najviše u tehnološkom sektoru u kojem je najavljeno 36 posto više otpuštanja radnika nego prije godinu dana. Smatra se da je u SAD-u od 2023. više od 27.000 otkaza izravno povezano s pojavom AI-ja (https://www.cbsnews.com/news/ai-jobs-layoffs-us-2025/). Ovaj rizik najviše pogađa mlađu radnu snagu na početku karijere, tzv. Gen Z generaciju.

Scenariji kojima se predviđa utjecaj AI-ja na radna mjesta i zaposlenost dosta variraju. Analitičari su 2017. godine predvidjeli da bi do 2030. između 75 milijuna i 375 milijuna radnika u svijetu moglo biti prisiljeno promijeniti karijeru zbog AI-ja, što u pesimističnom scenariju čini 14 posto zaposlene radne snage u svijetu (McKinsey Global Institute, 2017). Globalne procjene iz bliže 2023. godine kreću se oko broja od 300 milijuna radnih mjesta koja bi mogla biti ukinuta zbog AI-ja (Goldman Sachs, 2023). Međunarodna organizacija rada (ILO) procijenila je da je 2,3 posto zaposlenih (ili 75 milijuna radnih mjesta) u opasnosti od automatizacije zbog velike izloženosti generativnoj AI tehnologiji. Međutim, taj utjecaj neće biti jednak za sve. Usvajanje AI alata i aplikacija na radnom mjestu moglo bi potaknuti masovna otpuštanja i premještanja radnika zaposlenih na obavljanju nerutinskih kognitivnih zadataka i ta su zanimanja najviše ugrožena (Slika 1.). U zemljama s visokim dohotkom udio je veći i iznosi 5,1 posto zaposlenosti (ili 30 milijuna radnih mjesta) jer je ova vrsta rada u tim gospodarstvima zastupljenija (Gmyrek i sur., 2023).

Slika 1. Izloženost zanimanja utjecaju AI-ja

Izvor: Gmyrek i sur. (2023). Opaska: Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja ISCO-08, prilagođeni nazivi iz Nacionalne klasifikacije zanimanja 2010.

 
Rezultati analize Međunarodne organizacije rada (ILO) upućuju na relativno male gubitke radnih mjesta zbog GenAI-ja i na koncentraciju učinaka među administrativnim službenicima (Slika 1.). To su, primjerice, radnici u službi za korisnike, recepcionari, tajnice i slične profesije koje su doživjele pad razine zaposlenosti u posljednjih 10 - 15 godina i u kojima učinci AI-ja tek počinju uzimati maha. Mnoge od ovih poslova administrativne podrške obnašaju žene. Kao rezultat toga, žene su 2,5 puta izloženije rizicima automatizacije od muškaraca. Žene i fakultetski obrazovani pojedinci jesu izloženiji, ali i spremniji za iskorištavanje prednosti AI-ja. Starenje stanovništva povećava negativne učinke izloženosti AI-ju jer je rizik veći za starije radnike koji potencijalno imaju manji kapacitet prilagodbe novoj tehnologiji.

Stvarnost, međutim, može itekako demantirati analitičke procjene. O tome svjedoči primjer švedske fintech kompanije koja je 2023. otpustila 700 zaposlenika u korisničkoj podršci i marketingu, zamijenivši ih AI agentima. Dvije godine kasnije ta se poslovna strategija pokazala promašenom jer su troškovi smanjeni nauštrb kvalitete usluge klijentima. Kompanija je priznala da AI agenti nisu ispunili očekivanja i počela je ponovno zapošljavati osobe na tim radnim mjestima (The Economic Times, 2025).

I analitičari Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), prema kojima je oko 40 posto radnih mjesta u svijetu izloženo AI-ju, slažu se da je utjecaj AI-ja veći u razvijenim gospodarstvima u kojima je pogođeno čak oko 60 posto radnih mjesta. Međutim, izloženost AI-ju nije nužno negativna: u razvijenim zemljama u koje se ubraja i Hrvatska, polovica izloženih imat će koristi od AI-ja, a druga polovica bit će pogođena smanjenjem plaća, gubitkom posla i sl. jer će te poslove u potpunosti preuzeti AI (Cazzaniga i sur., 2024). Pa ipak, ni ti se učinci neće jednako manifestirati na sve. Napredna gospodarstva iskusit će i pozitivne i negativne promjene prije nego tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju, uglavnom zato što je njihova struktura zapošljavanja usmjerena na kognitivno intenzivne, a manje na rutinske i manualne radne zadatke, a stupanj digitalizacije je veći.

Znanstvena istraživanja provedena među pojedinim većim zemljama s raširenom upotrebom AI-ja rezultirala su sličnim zaključcima. U SAD-u su utjecaju AI-ja najizloženija radna mjesta u neproizvodnim sektorima, kao što su financijske usluge, računovodstvo, osiguranje i pravne usluge, koja zahtijevaju visoku razinu obrazovanja, odnosno u uslužnim industrijama koje uključuju visoku razinu obrade informacija. S druge strane, najmanja je izloženost opažena u radničkim zanimanjima, kao što su pomoćne aktivnosti u poljoprivredi, građevinarstvu, skladištenju i sl. (Felten i sur., 2021). Istraživanje provedeno za Kinu pokazalo je da AI općenito povećava nezaposlenost u kratkom roku, ali dugoročno ublažava nezaposlenost daljnjim jačanjem gospodarskog razvoja, poticanjem usavršavanja vještina i olakšavanjem prilagodbi tržišta (Qin i sur., 2024.).

Nedostatak ovih procjena je da za većinu zemalja ne postoje recentni i dovoljno detaljni podaci koji bi omogućili promptno praćenje učinaka AI-ja na tržište rada i (ne)zaposlenost i da se tek pojavljuju prva mjerila izloženosti utjecaju AI-ja, poput pokazatelja AI Occupational Exposure (Felten i sur., 2021). Pojedinačne studije izloženosti umjetnoj inteligenciji još uvijek ne predviđaju rizik od nezaposlenosti, premještanja na drugo radno mjesto ili promjenu vještina, a upravo su ti rezultati nužni za donositelje politika, poslodavce i radnike kako bi se pripremili za nagle promjene uzrokovane AI-jem.

Detaljnih istraživanja na mikropodacima po zanimanjima, uzrocima gubitka posla, premještanju radnika unutar poduzeća, edukaciji o AI-ju i sličnih nijansiranih podataka kojima bi se ocijenila i pratila izloženost i pripremljenost za Hrvatsku nema. Postoje, međutim, istraživanja stavova i percepcija poduzeća i javnosti.

Prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji među poduzećima u Hrvatskoj provela je Hrvatska gospodarska komora. Godine 2024. 66 posto ispitanika smatralo je da  se zaposlenici njihovog poduzeća ne boje gubitka radnog mjesta zbog sve veće upotrebe AI-ja, što je optimističnije u odnosu prethodnu 2023. godinu kada je taj stav dijelilo 62 posto ispitanika. Godine 2023. ta je bojazan bila prisutnija među operativnim zaposlenicima u odnosu na manju bojazan koju su iskazali izvršni direktori poduzeća. Razlike su zabilježene i među sektorima: najveća je bojazan među zaposlenima u sektoru obrazovanja u kojem je 53 posto ispitanika smatralo svoja radna mjesta ugroženima zbog sve veće upotrebe AI-ja, a slijede ga građevina (50 posto) i financijski sektor (48 posto). Najmanje zabrinutosti pokazali su zaposlenici u znanosti (17 posto) i IT sektoru (28 posto) (HGK, 2023; 2024).

Usporedba sličnih anketa provedenih među općom populacijom građana i poduzeća u Hrvatskoj 2024. i 2025. godine (Effectus, 2024; HUP, 2025) pokazuje da podjednaki udio hrvatskih građana i predstavnika poduzeća smatra da će u idućih 5 - 10 godina u Hrvatskoj nestati mnogo poslova zbog utjecaja AI-ja, njih 49 posto, odnosno 47 posto. Međutim, prema uvjerenju 42 posto građana, to se neće dogoditi u poduzeću u kojem rade. Ako do ukidanja radnih mjesta pod utjecajem AI-ja i dođe, ono će prema mišljenju polovice ispitanika biti uzrokovano automatizacijom rutinskih zadataka (51 posto). Predstavnici poduzeća u još većem postotku, njih čak 70 posto, smatraju da u njihovom poduzeću ne postoje radna mjesta koja bi AI mogla zamijeniti (Slika 2.).

Slika 2. AI će u mom poduzeću/organizaciji zamijeniti radnike

Izvor: Autoričina kompilacija anketnih podataka Effectusa (2024) i HUP-a (2025).

Ovi su stavovi u skladu s izraženim nedostatkom bojazni da će njih, zaposlenike, na radnim mjestima zamijeniti AI. Predstavnici poduzeća misle da 78 posto njihovih zaposlenika nema straha od gubitka posla zbog AI-ja. Raširenost tog mišljenja moguće odražava slabu osviještenost hrvatskih radnika o rizicima koje će AI donijeti, no ujedno ukazuje na to da neće biti otpora uvođenju AI-ja u poslovanje.

Početkom 2025. godine Ekonomski institut, Zagreb (EIZ, 2025) proveo je veliku anketu među hrvatskim poduzećima koja koriste AI u sklopu koje je jedno pitanje bilo vezano uz stav da strah od gubitka posla ili premještanja unutar poduzeća može usporiti usvajanje umjetne inteligencije. Podjednaki udio ispitanika se slaže (35 posto) i ne slaže (39 posto) s tom se tvrdnjom, a četvrtina je neopredijeljenog stava (Slika 3.). Budući da sva anketirana poduzeća koriste ili razvijaju AI, njihovi stavovi proizlaze iz iskustva, neovisno o veličini poduzeća prema broju zaposlenih ili županiji iz koje dolaze.  

Slika 3. Strah od utjecaja AI-ja na sigurnost radnog mjesta prepreka je usvajanju AI-ja, N=506

Izvor: EIZ (2025).

Jesu li opisani stavovi građana i poduzeća-zaposlenika o relativno slabom očekivanom utjecaju AI-ja na radna mjesta u Hrvatskoj opravdani, pokazat će se u bliskoj budućnosti. Za Hrvatsku vrijede preporuke istraživača i analitičara za napredna gospodarstva i razvijenija tržišna gospodarstva u nastajanju da se moraju usredotočiti na nadopune regulatornih okvira, mjere politike koje će podržati funkcionalnu preraspodjelu radne snage, istovremeno štiteći one koji su negativno pogođeni. Izloženost i spremnost za AI razlikuju se među zemljama i prema demografskim obilježjima radnika. Viša razina izloženosti podupire popularno mišljenje da bi, za razliku od automatizacije u prošlosti, AI mogla snažnije utjecati na visokokvalificirane radnike. Čim brža bude prilagodba, veće su šanse da povećanje produktivnosti zbog korištenja AI-ja bude dovoljno veliko da porastu i razine dohotka za većinu radnika.


Zahvaljujem kolegi Dorianu Fildoru na ideji za ovaj EIZ komentar.


Izvori:

1. Cazzaniga, M., Jaumotte, F., Li, L., Melina, G., Panton, A. J., Pizzinelli, C., Rockall, E. J., & Mendes Tavares, M. (2024). Gen-AI: Artificial intelligence and the future of work. IMF Staff Discussion Notes, 2024(001). https://doi.org/10.5089/9798400262548.006
2. Effectus (2024). Percepcija umjetne inteligencije u RH 2024. https://effectus.com.hr/wp-content/uploads/2024/10/2024-Izvjestaj-AI-sazeto.pdf
3. Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) (2025). Anketno istraživanje percepcija i stavova poduzeća u Hrvatskoj o umjetnoj inteligenciji.
4. Felten, E., Raj, M., & Seamans, R. (2021). Occupational, industry, and geographic exposure to artificial intelligence: A novel dataset and its potential uses. Strategic Management Journal, 42(12), 2195-2217.  https://doi.org/10.1002/smj.3286
5. Gmyrek, P., Berg, J., & Bescond, D. (2023). Generative AI and jobs: A global analysis of potential effects on job quantity and quality. ILO Working paper 96, ILO. https://doi.org/10.54394/FHEM8239
6. Goldman Sachs (2023). The potentially large effects of artificial intelligence on economic growth. https://www.key4biz.it/wp-content/uploads/2023/03/Global-Economics-Analyst_-The-Potentially-Large-Effects-of-Artificial-Intelligence-on-Economic-Growth-Briggs_Kodnani.pdf
7. Hrvatska gospodarska komora (HGK) (2023). Analiza percepcije i upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu. https://hgk.hr/documents/analiza-percepcije-i-upotrebe-umjetne-inteligencije-u-hrvatskom-gospodarstvu656f2b98d09f5.pdf
8. Hrvatska gospodarska komora (HGK) (2024). Analiza percepcije i upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu. https://hgk.hr/documents/f2024-ai-studija-baf674e1e6c8c834.pdf
9. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) (2025). HUP AI B2B 2025. Kako hrvatsko gospodarstvo vidi i koristi umjetnu inteligenciju? https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/2025/a1/hup-b2b-ai-istrazivanje-2025.pdf
10. McKinsey Global Institute (2017, prosinac). Jobs lost, jobs gained: Workforce transitions in a time of automation. https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/public%20and%20social%20sector/our%20insights/what%20the%20future%20of%20work%20will%20mean%20for%20jobs%20skills%20and%20wages/mgi%20jobs%20lost-jobs%20gained_report_december%202017.pdf
11. Qin, M., Wan, Y., Dou, J., & Su, C. W. (2024). Artificial intelligence: Intensifying or mitigating unemployment?. Technology in Society, 79, 102755. https://doi.org/10.1016/j.techsoc.2024.102755
12. The Economic Times (2025). After firing 700 employees for AI, Swedish company admits their mistake and plans to rehire humans. What went wrong? https://economictimes.indiatimes.com/magazines/panache/after-firing-700-employees-for-ai-swedish-company-admits-their-mistake-and-plans-to-rehire-humans-what-happened/articleshow/121252776.cms?utm_source=contentofinterest&utm_medium=text&utm_campaign=cppst
13. World Economic Forum (WEF) (2017). Two reasons computers won't destroy all the jobs. https://www.weforum.org/stories/2017/01/two-reasons-computers-wont-destroy-all-the-jobs/

 
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu pripadaju samo autorici i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.