Panel rasprava "Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj "

 

Istraživanje pod naslovom „Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj“ predstavila je voditeljica projekta dr. sc. Maja Vehovec na panel raspravi u Ekonomskom institutu, Zagreb na kojoj su sudjelovali viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e Gordana Letica, predsjednica Uprave Erste osiguranja Vienna Insurance Group d.d. Snježana Bertoncelj, voditeljica Akademije Zagrebačke burze Melita Marčeta te predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Dinko Novoselec.

Projekt su financijski podržali članovi Kluba EIZ-a: Agrokor i Privredna banka Zagreb, a suradnici na njegovoj provedbi bili su dr. sc. Edo Rajh iz Ekonomskog instituta, Zagreb i dr. sc. Ivona Škreblin Kirbiš iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Ispitivanje je provedeno krajem prošle godine putem ankete na reprezentativnom uzorku od 900 građana u dobi između 18 i 60 godina.  

Istraživanje pokazuje da Hrvati od maksimalna 22 boda koja su mogli postići kombiniranim mjerenjem triju komponenti financijske pismenosti (znanja, stavova i ponašanja), prosječno osvajaju 14 bodova. Financijska pismenost se statistički značajno razlikuje u grupama ispitanika s visokim obrazovanjem u usporedbi s onima sa srednjim obrazovanjem, a oni pak u usporedbi s grupama ispitanika bez srednjeg obrazovanja. Osim prema obrazovanju, ispitanici pokazuju statistički značajnu razliku u financijskoj pismenosti s obzirom na prihodovnu skupinu kojoj pripadaju. Viša znanja i općenito višu financijsku pismenost u kombiniranoj varijabli pokazuju oni ispitanici s višim mjesečnim primanjima. Rezultati istraživanja pokazuju da su muškarci u prosjeku financijski pismeniji od žena, te stariji građani od onih mlađih, a nema statistički značajne razlike prema trima ispitanim komponentama s obzirom na hrvatske regije. Ključnom varijablom koja određuje razinu financijske pismenosti pokazalo se obrazovanje.  

U komponenti znanja rezultati nas svrstavaju u rang Mađarske, Irske, Norveške, Poljske i Albanije, a niži su u odnosu na rezultate Češke i Estonije i Njemačke (država s najboljim rezultatom). U Hrvatskoj su primjerice slabiji rezultati vezani uz znanje točnog izračuna iznosa kamate, što je karakteristično i za druge zemlje, poput Češke, Estonije, Mađarske, Velike Britanije, Norveške i Njemačke, ali u usporedbi s njima, Hrvatska ima slabije rezultate.

Podrobnije rezultate istraživanja doznajte ovdje.

Ostale fotografije pogledajte niže u Galeriji.