A report on developing a labor market reform agenda with the aim of empowering women

Značajan jaz je u pristupu ekonomskim mogućnostima, s velikim brojem žena i mladih koji su isključeni s tržišta rada. Hrvatska ima niske stope fertiliteta i sve veći očekivani životni vijek, što rezultira brzim smanjenjem broja radno sposobnog stanovništva. Žene, mladi ljudi i starije skupine imaju niske stope zaposlenosti, pri čemu su stope zaposlenosti žena niže od onih muškaraca u svim dobnim skupinama unatoč jednakosti u obrazovanju. NEET stope visoke su za mlade ljude, ali osobito među ženama, a žene imaju tendenciju napuštanja tržišta rada nakon što dobiju djecu zbog društvenih normi koje im stavljaju nerazmjeran broj neformalnih obaveza skrbi i zbog postojećeg rodnog jaza koji dovodi u nepovoljni položaj i usmjerava žene prema neformalnim dužnostima skrbi. Nadalje, prisutno je i sortiranje u poslove koji zahtijevaju prisutnost na licu mjesta. Iako su stope zaposlenosti veće među kućanstvima s djecom, razlika u zaposlenosti među spolovima najveća je kada najmlađe dijete ima manje od 6 godina. Razlike u zaposlenosti štete razvoju vještina žena, izgledima za posao i rezultatima. Kako bi se promovirala bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života za žene kako bi se povećalo njihovo ekonomsko sudjelovanje, postoji potreba za djelovanjem u pružanju fleksibilnijih opcija na tržištu rada, povećanju dostupnosti formalne skrbi o djeci i mijenjanju sektorskog sastava gospodarstva kako bi se omogućila bolja ravnoteža između života i posla.

Rezultat projekta bile su analize i preporuke koje služe za informiranje Vlade RH o reformama politika koje mogu poboljšati kvantitetu i kvalitetu zapošljavanja s fokusom na smanjenje jaza u mogućnostima za žene i mlade osobe.
 

---

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA: Tržište rada i kompetencije

---