Analiza razvoja i stanja obrtništva u Republici Hrvatskoj, sa smjernicama za pripremu razvojne strategije

Sažetak: 
Istraživanje „Analiza dosadašnjeg razvoja i stanja obrtništva sa smjernicama za strategiju njegova razvoja“ proizašlo je iz potrebe da se dobije uvid u obrtništvo u Republici Hrvatskoj, te da se na osnovi tog uvida pripremi polazište za izradu strategije njegova razvoja. 
 
Istoimena studija sastoji se od dva osnovna dijela. U prvom je dijelu dana analiza stanja obrtništva i njegova razvoja u ovom desetljeću, dok se u drugom dijelu, na osnovi rezultata analize iz prvog dijela, identificiraju polazišta za razradu strategije budućeg razvoja obrtništva. Prvi je dio bitno opsežniji od drugoga, te se sastoji od šest poglavlja. U prvom poglavlju dan je pregled najznačajnijih propisa za poslovanje, evidenciju i poticanje obrta te za obrazovanje za obrtnička zanimanja. Navedene su i institucije koje uređuju stanje u obrtništvu te brinu o njegovom daljnjem razvoju. U drugom se poglavlju analiziraju osnovna obilježja obrtništva na osnovi agregatnih podataka. Ova analiza obuhvaća kretanje broja obrta, zaposlenosti u obrtu, dobne strukture obrtnika, obrazovne strukture zaposlenih u obrtu, obrazovanja za obrtnička zanimanja, bruto dodane vrijednosti i izvoza obrta. Treće poglavlje bavi se financijskom analizom poslovanja obrta i temelji se na podacima Porezne uprave Ministarstva financija i FINA-e. Četvrtim poglavljem ulazi se u poslovanje komorskog sustava, te se analizira njegova imovina, izvori financiranja, prihodi i rashodi na osnovi podataka za razdoblje od 2005. do 2008. odnosno prve polovice 2009. te karakteristike zaposlenih u komorskom sustavu. Peto poglavlje donosi analizu snaga, slabosti, prilika i prijetnji u institucionalnom i zakonskom okviru, u poslovanju obrtništva te u komorskom sustavu. Šesto poglavlje, kao prijelazno poglavlje prema drugom dijelu studije, sadrži usporedni pregled obrtništva u odabranim europskim zemljama - Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Mađarskoj i Francuskoj.
 
Provedena analiza obrtništva pokazala je da rašireno stajalište kako obrtništvo nije bitan dio hrvatskog gospodarstva iz mnogo razloga nije točno. Obrtništvo, prije svega, omogućava samozapošljavanje i zapošljavanje nezanemarivom dijelu radne snage u Hrvatskoj. Iako udio zaposlenih u obrtu u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj varira, radi se o 14 do gotovo 17 posto ukupno zaposlenih. Osobito je važno što obrt omogućava zapošljavanje i mnogima koji bi, bilo zbog svoje dobi ili nekog drugog osobnog razloga, inače ostali izvan tržišta rada, a time i na teret društva. Osim toga, obrt sa značajnim udjelom sudjeluje i u stvaranju bruto dodane vrijednosti gospodarstva. Procjenjujemo da taj udio iznosi oko 8 posto. 
 
No, treba naglasiti da je značaj obrta i mnogo širi od onoga koji bi proizlazio iz ovakvih agregatnih podataka. Obrt nam omogućava zadovoljenje mnogih naših malih i svakodnevnih potreba – od krojačkih usluga i šišanja, do popravaka kućanskih aparata i plinskih instalacija, te na taj način popunjava niz tržišnih segmenata koji za veće gospodarske subjekte nisu dovoljno atraktivni. Nadalje, obrt pruža egzistenciju mnogima izvan velikih urbanih sredina, a isto tako čini lakšim i ugodnijim život stanovništva ruralnih područja i manjih urbanih središta. Specifične vrste obrta, kao što su tradicijski i umjetnički obrti, jamče opstanak tradicije i očuvanje nacionalnog identiteta te nadopunjavaju turističku ponudu unikatnim proizvodima i originalnim uslugama. I konačno, obrti mogu biti važna podrška velikim gospodarskim subjektima, osobito u djelatnosti prerađivačke industrije. Oni im mogu izrađivati proizvode koji zahtijevaju manje serije, ali i mnogo ljudskog rada i umijeća, te im pružati specifične usluge.