Program: FP7 Marie Curie International Outgoing Fellowships
Naručitelj: Research Executive Agency, Europska komisija
Trajanje projekta: 1. travnja 2015. - 1. travnja 2018.
Voditeljica projekta: dr. sc. Sonja Radas
Ekonomski institut, Zagreb započeo je 1. travnja 2015. s provedbom projekta „Bayesian Truth Serum and Its Applications to Conjoint Analysis: A Reliable Way to Assess User Preferences for New Products, Services and Policies (BayInno)“, dobivenog u sklopu FP7 Marie Curie International Outgoing Fellowships programa.
Projekt je trajao tri godine i provodio se u suradnji sa Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambridge, SAD.
Dr. sc. Sonja Radas, voditeljica projekta i dobitnica Marie Curie International Outgoing Fellowships stipendije, provela je dvije godine na Sloan School of Management u sklopu Massachusetts Institute of Technology, u radu na istraživanju Bayesian Truth Seruma. Istraživanje je na MIT-u provodila s dr. sc. Draženom Prelecom. Posljednju godinu projekta dr. sc. Radas provela je na Ekonomskom institutu, Zagreb gdje je radila na primjeni rezultata istraživanja.
Ciljevi projekta:
Subjektivni podaci koriste se u različitim granama ekonomije, od poslovne ekonomije do tema vezanih uz tržište rada, inovacije u poduzećima itd. Pri tome je za kvalitetu zaključaka ključna kvaliteta subjektivnih podataka. Naime, subjektivni podaci ne moraju odgovarati istini, čak i kada ne postoji namjera obmanjivanja.
Profesor Dražen Prelec sa Massachussetts Institute of Technology (MIT) razvio je metodu Bayesian Truth Serum (objavljena u časopisu Science 2004. godine), koja može poboljšati kvalitetu i pouzdanost subjektivnih podataka. Uz to, metoda može identificirati eksperte među ispitanicima. Pri tome se ekspertiza odnosi ne samo na temu anketnog istraživanja, nego i na poznavanje mišljenja ostalih ispitanika.
Bayesian Truth Serum (BTS) ima veliki potencijal za primjenu u različitim granama ekonomije, između ostalog u poslovnoj ekonomiji za istraživanje razvoja inovacija. U ovom projektu BTS se kombinirao s conjoint analizom koja je vrlo popularna metoda za ispitivanje optimalnih karakteristika inovacija. Conjoint analiza je doživjela mnoge modifikacije i unaprjeđenja, ali ostao je problem pouzdanosti podataka. Cilj ovog projekta bio je kombinacijom BTS-a i conjoint analize doći do nove metodologije koja boljim korištenjem subjektivnih podataka unaprjeđuje kvalitetu i pouzdanost metodologije za razvoj inovacija.