Zašto turisti bježe od sukoba: zbog blizine ili percepcije? (PROPER)
Naručitelj: Ekonomski institut, Zagreb
Trajanje projekta: 17. veljače 2017. – 30. rujna 2017.
Voditeljica projekta: dr. sc. Marina Tkalec
Suradnik: Ivan Žilić
Turizam je djelatnost koja je vrlo osjetljiva na sukobe, rat, nasilje i terorizam. Od ožujka do lipnja 1999. godine, NATO je bombardirao srpski teritorij kako bi okončao sukobe na Kosovu. Iako Hrvatska ne graniči izravno s autonomnom pokrajinom Kosovo, nestabilnost u regiji u to vrijeme utjecala je na hrvatsko gospodarstvo u velikoj mjeri, a posebice na turizam. Podaci pokazuju da je broj turističkih dolazaka u 1999. godini u odnosu na prethodnu godinu pao za 725 tisuća, dok su noćenja pala za 4,726 milijuna (gotovo u cijelosti zbog stranih turista).
Iako sukobi utječu na turizam, ne postoje istraživanja koja identificiraju moguće kanale kroz koje se ti učinci propagiraju. U ovome radu proučavali smo dominaciju dvaju mogućih kanala, blizinu konfliktnim područjima ili percepciju lokacije nesigurnom zbog sukoba u blizini ili sukoba koji bi se mogao proširiti. Koliko nam je bilo poznato, niti jedna studija nije koristila egzogenu i jednokratnu varijaciju sukoba na Kosovu 1999. godine kako bi sagledala šire ekonomske učinke. Koristili smo sukob na Kosovu i državu Hrvatsku kao kvazi-prirodni eksperiment te specifičnu sjevero-zapad jugo-istok orijentaciju hrvatskih jadranskih županija kako bismo identificirali te kanale.
S obzirom na činjenicu da nismo imali tipičan tretman i kontrolu, implementirali smo regresiju differences-in-differences (DD) metodologije kao što je sugerirano u Angrist i Pischke (2014.). Umjesto da direktno uspoređuje poduzeća i sektore, DD uzima u obzir njihove početne razlike. U prvom dijelu, obradili smo turističke tvrtke kako bismo odredili učinak sukoba na turističke rezultate. U drugoj fazi tretirane su turističke tvrtke koje su bile geografski bliže sukobu, dok one dalje na sjeveru nisu imale tretman. To nam je omogućilo da odlučimo o dominaciji kanala učinka, blizine ili percepcije. Proveli smo različite robusne provjere kako bismo potvrdili rezultate. Iscrpili smo sve moguće izvore koji su nam mogli donijeti rezultate; primjerice veličinu tvrtke, specifične aktivnosti kojima se bavila (hrana ili smještaj), vrstu vlasništva i različite financijske pokazatelje.