OVI indeks

Ekonomski institut, Zagreb MojPosao logo
Izvor: Ekonomski institut, Zagreb
 

OVI za 2024.: Pad broja oglasa od -3,2 posto na godišnjoj razini


3. siječnja 2025.
 

Nakon pandemijske 2020. godine, 2024. je bila prva godina u kojoj je zabilježen pad OVI indeksa od -3,2 posto, nakon usporavanja od 3,6 posto u 2023. godini. Ukupan broj oglasa u 2024. godini bio je drugi najveći od 2005. godine, otkad pratimo indeks, ali manji u odnosu na rekordnu 2023. godinu. Najveći pad indeksa ipak je iza nas jer je ostvaren u prvih osam mjeseci, dok je u posljednjem tromjesečju zabilježen rast od 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Sudeći prema mjesečnim i desezoniranim podacima, OVI indeks se u 2024. godini stabilizirao te se uzimajući u obzir očekivana makroekonomska kretanja ne očekuje značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini.

Najveći doprinos godišnjem padu potražnje imali su oglasi u kojima su se tražili radnici s niskom kvalifikacijom (-1,1 postotni bod), slijedili su oni sa srednjom kvalifikacijom (-0,7 postotnih bodova), dok su najmanji negativan doprinos imali oglasi s traženom visokom kvalifikacijom (-0,2 postotna boda). Stoga se i udio oglasa s niskom kvalifikacijom smanjio za 1 postotni bod na 14,5 posto, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže srednja i visoka kvalifikacija povećali tijekom 2024. godine za 0,7 odnosno 0,3 postotna boda.

Na ljestvici najtraženijih pet zanimanja gotovo da i nije došlo do promjene u godinu dana. Najviše su se tražili prodavači, kuhari su u 2024. godini pretekli konobare za jedno mjesto, te s trećeg mjesta stigli na drugo, a skladištari i vozači su ostali na četvrtoj i petoj poziciji. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima su se tražili knjigovođe, profesori i zaposlenici u financijama, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli građevinski radnici, konobari, programeri, radnici u proizvodnji, teleoperateri i učitelji. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pala potražnja za zidarima koji su s 25. pali na 30. mjesto, dok su se zanimanja farmaceuta, inženjera građevine i medicinske sestre popela za četiri mjesta (farmaceuti s 28. na 24., inženjeri građevine s 14. na 10., a medicinske sestre s 22. na 18. mjesto).

U 2024. godini zabilježeno je daljnje povećanje i broja i udjela ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 53 posto, 4,8 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije.

Sve regije osim južnog Jadrana ostvarile su pad broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od -1,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s -1,2 postotna boda te istočna Hrvatska s -0,4 postotna boda. I oglasi iz inozemstva su na godišnjoj razini pali za 29 posto te ostvarili negativan doprinos od -0,7 postotnih bodova. Prema gore su povukli jedino oglasi u regiji južni Jadran (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) koji su ostvarili godišnji rast od 6,5 posto te su ukupnom rastu broja oglasa doprinijeli s pozitivnim predznakom u iznosu od 0,9 postotnih bodova. Najtraženija zanimanja u toj regiji bila su ona prodavača, hotelijera/ugostitelja, inženjera građevine, kuhara i profesora, a najveći pad potražnje zabilježen je kod skladištara, konobara i zidara.


Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.


 
Vrh