OVI za lipanj 2023.: Potražnja za radnicima u prvoj polovici godine porasla za 4,8 posto

14. srpnja 2023.
 

Nakon blagog smanjenja indeksa u svibnju, u lipnju je OVI indeks na godišnjoj razini porastao za 3,7 posto. Ipak, desezonirani podaci otkrivaju malo drugačiju sliku. Naime, prema podacima korigiranima za sezonski utjecaj, OVI indeks je dva mjeseca zaredom, u svibnju i u lipnju, zabilježio smanjenje u odnosu na prethodni mjesec. Smanjenje je u svibnju iznosilo -2,5 posto, ali se u lipnju povećalo na -6,2 posto što je najveći mjesečni pad indeksa od lipnja prošle godine. Drugo tromjesečje je također u minusu, -1,5 posto, što je vrlo blagi pad u usporedbi s na primjer trećim tromjesečjem prošle godine kada je indeks pao za -5,8 posto. Kao što smo pisali posljednjih mjeseci, razlog ovakvog kretanja pokazatelja je najvjerojatnije taj što je sezonsko zapošljavanje ove godine započelo ranije nego što je to bio običaj prethodnih godina. Kao dodatni argument ističemo da je u prvoj polovici godine indeks porastao za 6,6 posto u usporedbi s prethodnih šest mjeseci i za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na lipanj prošle godine (prodavač, konobar, kuhar, skladištar, vozač i knjigovođa) i zajedno su na godišnjoj razini generirala čak 2,9 posto rasta broja oglasa. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u lipnju je zabilježeno u zanimanjima programer, informatičar i dizajner, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, referenta i skladištara. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija i dalje je u porastu, kao što je u porastu i broj oglasa koji su nudili zaposlenje na neodređeno vrijeme. Udio potonjih se u godinu dana povećao za 6,7 postotnih bodova i to ponajviše nauštrb sezonskih oblika zaposlenja čiji je udio u lipnju pao na 10,3 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje jedino u dalmatinskim županijama i to za -2,1 posto manje u odnosu na prošlogodišnji lipanj, dok je središnja Hrvatska rastu ukupnog broja oglasa doprinijela s čak 3,4 postotna boda i to ponajviše zahvaljujući zanimanjima prodavača, skladištara i knjigovođe.