OVI indeks

OVI za siječanj 2025.: Pad potražnje za radnicima u siječnju

5. veljače 2025.
 

Nakon dva uzastopna mjeseca rasta vrijednosti godišnje stope indeksa, OVI je u siječnju zabilježio smanjenje od -3,4 posto u odnosu na siječanj prethodne godine. Desezonirani podaci upućuju i na nepovoljnu mjesečnu dinamiku jer je nakon 0,9 posto rasta u posljednjem tromjesečju 2024. (mjereno u odnosu na treće tromjesečje) u siječnju indeks zabilježio pad od -4,9 posto u odnosu na prosinac prošle godine. Radi se o najvećem padu na mjesečnoj razini još od studenog 2023. godine i o nastavku konsolidacijskih kretanja koja su obilježila prošlu godinu. Sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini bi u prvom tromjesečju ove godine trebao dodatno usporiti, iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču.

Prodavač, skladištar, kuhar, knjigovođa i konobar u siječnju su bila najtraženija zanimanja, isto kao i prije godinu dana, s razlikom da su skladištari i kuhari zamijenili pozicije. Najveći pozitivan doprinos stopi rasta broja oglasa imala su zanimanja liječnika/stomatologa, prodavača i čistača, dok su najveći negativan doprinos dali knjigovođe, kuhari, serviseri te radnici u proizvodnji i marketingu. Na ljestvici najtraženijih zanimanja u godinu dana najviše su se spustili radnici u proizvodnji, za sedam mjesta, a najviše su se popeli farmaceuti i čistači, za pet mjesta. U odnosu na siječanj 2024. godine, udio oglasa u kojima se tražila srednja obrazovna kvalifikacija blago se smanjio (sa 62,4 na 60,8 posto), dok je udio oglasa s niskokvalificiranim i visokokvalificiranim radom porastao za 0,4, odnosno 1,3 postotna boda. U siječnju se zadržao trend povećanja udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno (s 53,2 na 58,5 posto), dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana značajno smanjio s 40,7 na 36,6 posto. Broj oglasa zabilježio je povećanje u jadranskim županijama, za 8,1 posto na godišnjoj razini, dok su istočna i središnja Hrvatska imale negativan doprinos od čak -4,5 postotnih bodova. Središnja Hrvatska zabilježila je godišnju stopu pada od -4,5 posto, čemu su najveći doprinos dali oglasi za knjigovođe, servisere i radnike u proizvodnji.