OVI indeks je na godišnjoj razini u srpnju porastao za 1,6 posto, najviše od listopada 2023., i to nakon pet mjeseci pada i skromnijeg rasta u mjesecu lipnju. Sudeći prema desezoniranim podacima i kretanju indeksa u usporedbi s prethodnim mjesecima, zabilježen je pad od -0,9 posto u odnosu na lipanj, i to nakon prethodnog tromjesečja u kojem je indeks stagnirao u odnosu na prvo tromjesečje ove godine. Početak trećeg tromjesečja započeo je padom, a stopa rasta broja oglasa u prvih sedam mjeseci godine u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine iznosila je -3,2 posto te -1,5 posto u odnosu na prethodnih sedam mjeseci. Iako se vjerojatno i dalje radi o promjenama u obrascima zapošljavanja radnika u turističkim djelatnostima, za konačan sud o uzrocima najnovijih trendova na tržištu rada treba pričekati podatke za preostala dva mjeseca trećeg tromjesečja.
Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na srpanj prošle godine (prodavač, skladištar, vozač, konobar, kuhar i knjigovođa), osim što su kuhari pretekli konobare i završili na četvrtom mjestu najtraženijih zanimanja. Tih šest zanimanja zajedno su na godišnjoj razini generirala skoro tri četvrtine ukupnog rasta broja oglasa. Posebno ističemo prodavače i kuhare čiji je broj oglasa u godinu dana porastao za čak 40, odnosno 38 posto. U istome razdoblju, teleoperateri su zabilježili značajniji pad, kao i radnici u proizvodnji, građevinski radnici, te inženjeri strojarstva. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su zidari koji su s 26. mjesta pali na 32. mjesto, a najveći rast zaposlenici u financijama koji su s 23. mjesta godinu dana ranije skočili na 17. najtraženije zanimanje u srpnju 2024. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija u godinu dana ostao je nepromijenjen, na 62 posto, dok se udio visoke kvalifikacije blago povećao nauštrb oglasa u kojima su se tražili zaposlenici s niskom kvalifikacijom. Trend zamjene oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno vrijeme onima na neodređeno nastavio se u srpnju, kada je udio potonjih porastao na 50,7 posto.
Regija sjeverni Jadran predvodila je pad broja oglasa s godišnjom stopom od -15,8 posto i negativnim doprinosom ukupnom broju oglasa od čak -2,3 postotna boda. Tome padu najviše je doprinijelo smanjenje potražnje za liječnicima, prodavačima, medicinskim sestrama i čistačima. Među oglasima koji su imali pozitivan doprinos, u regiji sjeverni Jadran ističu se jedino oglasi za hotelijere/ugostitelje, čiji je broj na godišnjoj razini porastao za 25 posto. Istočna Hrvatska zabilježila je skromniji pad od -1,8 posto, dok su preostale dvije regije, središnja Hrvatska i južni Jadran, na godišnjoj razini ostvarile rast broja oglasa u iznosu od 3,5 i 17,1 posto.