4. prosinca 2023.
Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u studenom zabilježio smanjenje od -2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći pad na mjesečnoj razini od lipnja ove godine. Na godišnjoj razini također je zabilježen pad od -2,2 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je druga najniža stopa rasta od veljače 2021. godine, odmah nakon -2,3 posto u svibnju ove godine. Čak i da se pad vrijednosti indeksa nastavi i u prosincu, očekujemo da će u četvrtom tromjesečju indeks svejedno zabilježiti rast godišnje vrijednosti. U prvih 11 mjeseci ove godine indeks je porastao ukupno za 3,7 posto u odnosu na prethodno razdoblje prošle godine. Po svemu sudeći će 2023. godina biti zabilježena kao godina rasta potražnje za radom, ali značajno umjerenijeg u odnosu na prethodne godine.
U odnosu na studeni prošle godine, zanimanja prodavača, skladištara, knjigovođe i konobara ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su vozači istisnuli kuhare i zauzeli poziciju petog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja u studenom nisu imali programeri koji su na toj poziciji bili posljednjih nekoliko mjeseci, već liječnici i stomatolozi koji su s 14. mjesta pali na 22., a najveći rast imali su radnici u proizvodnji koji su s 20. mjesta godinu dana ranije skočili na 13. najtraženije zanimanje u studenom 2023. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za prodavače, vozače i skladištare, dok su najveći negativan doprinos imali liječnici/stomatolozi i referenti.
Udio oglasa u kojima se traži srednja kvalifikacija i dalje se povećava pa je tako u studenom porastao za 3,6 postotnih bodova na 62,3 posto, i to ponajviše nauštrb oglasa s visokom kvalifikacijom čiji se udio smanjio za 2,6 postotnih bodova na 23,6 posto. Trend rasta udjela oglasa koji nude zaposlenje kroz ugovor na neodređeno vrijeme i dalje je vidljiv te je takvih oglasa u studenom bilo 53,4 posto, 5,5 postotnih bodova više u odnosu na studeni prošle godine. Najveći doprinos padu broja oglasa ovoga puta stigao je iz inozemstva, kategorije u kojoj je broj oglasa u godinu dana pao za -32,1 posto. Slijedili su sjeverni Jadran s -6,2 posto te istočna Hrvatska s -11,9 posto. Pozitivan doprinos imali su južni Jadran s godišnjom stopom rasta od 5,1 posto te središnja Hrvatska s 1,6 posto. Iako je stopa rasta u središnjoj Hrvatskoj bila niska, s obzirom na to da je 63 posto oglasa upravo u toj regiji, pozitivan doprinos ukupnom indeksu iznosio je čak 1 postotni bod. Najveći doprinos rastu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj imali su oglasi za prodavače, skladištare i vozače, dok su najveći negativan doprinos kod oglasa iz inozemstva imali oglasi za elektrotehničare, građevinske radnike i kuhare.