OVI za veljaču 2019.: Snažan rast potražnje za radom na južnom Jadranu
4. ožujka 2019.
Nakon vrlo niske godišnje stope rasta u prvom mjesecu ove godine, OVI je u veljači zabilježio rast od 8,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što upućuje na nastavak rasta potražnje za radom na godišnjoj razini. Desezonirane vrijednosti indeksa također su pozitivne i pokazuju da je broj oglasa u veljači veći u odnosu na prethodni mjesec, i to za 4,7 posto. Pokazatelji tržišta rada obično prate kretanje BDP-a s vremenskim odmakom, ali čini se da tržište rada još nije osjetilo posljedice usporavanja stope rasta BDP-a koja je u četvrtom tromjesečju 2018. iznosila 2,3 posto, niže od stopa ostvarenih u prethodnim tromjesečjima.
Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima hotelijer/ugostitelj, serviser te skladištar, dok je najveće smanjenje opaženo kod programera, kuhara i zidara. U 40 posto oglasa u veljači tražila se srednja stručna sprema, dok je najveći broj oglasa nudio ugovor na određeno vrijeme, njih čak 44,8 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku dok se na drugom mjestu nalazio južni Jadran koji je u veljači imao i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini. Broj oglasa u razdoblju od veljače 2018. do veljače 2019. godine na južnom je Jadranu porastao za čak 20,6 posto, najvećim dijelom zahvaljujući povećanoj potražnji za hotelijerima/ugostiteljima, konobarima, serviserima, čistačima te stolarima.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.