Građani glasaju, ali odlučuju li? Participativno budžetiranje i povjerenje u lokalnu vlast u Gradu Zagrebu
10. travnja 2026.
Autori: Ivan-Damir Anić, Dubravka Jurlina Alibegović i Ivana Rašić*
Grad Zagreb pokrenuo je program „Daj prijedlog za bolji kvart”, pilot-projekt participativnog budžetiranja koji građanima omogućuje da predlažu i biraju projekte za unapređenje svoje gradske četvrti. Dio javnog novca tako se izravno stavlja na raspolaganje građanima jer oni predlažu projekte, gradske službe ih ocjenjuju, građani potom glasaju, a Grad Zagreb obavezno provodi one koji dobiju najviše glasova. Projekt se trenutno provodi u devet gradskih četvrti: Črnomerec, Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Maksimir, Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug, Trešnjevka - sjever i Trnje (Grad Zagreb, 2025a).
Proces participativnog budžetiranja sastoji se od četiri faze. U prvoj fazi građani predlažu projekte putem online platforme e-Participativno budžetiranje ili osobno u gradskoj četvrti, a prijedlozi se najčešće odnose na uređenje dječjih igrališta, nogostupa, prometne infrastrukture, parkova i drugih javnih prostora. U drugoj fazi gradske službe i vijeća gradskih četvrti pregledavaju i ocjenjuju pristigle prijedloge te izdvajaju one koji su izvedivi i spremni za daljnji postupak. U trećoj fazi građani glasaju za odabrane projekte, neovisno o tome jesu li ih sami predložili, i to unutar unaprijed određenog proračuna. U završnoj fazi Grad Zagreb provodi projekte koji su dobili najveći broj glasova, a informacije o njihovom statusu realizacije (projekt u pripremi ili proveden) javno su dostupne na online platformi e-Participativno budžetiranje (Grad Zagreb, 2025a).
Proces participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu započeo je 2024. godine kao pilot-projekt u četiri gradske četvrti (Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug i Trnje) s proračunom od oko 363.000 eura. U 2025. godini program je proširen na devet gradskih četvrti, uz povećanje proračunskih sredstava na 775.000 eura. Predviđeno je financiranje 13 projekata, dok je više od 370 pristiglih prijedloga i gotovo 2.800 sudionika pokazatelj rasta participacije i razvoja decentraliziranog modela ulaganja u manje komunalne projekte (Grad Zagreb, 2025a; 2025b, 2025c). Usprkos povećanom proračunu i rastu participacije građana, ostaje ključno pitanje: kako građani doživljavaju ovaj proces, vjeruju li da njihov glas u predlaganju i biranju projekata ima stvarnu težinu te bi li sudjelovali u procesu participativnog budžetiranja kada bi se inicijativa proširila na sve gradske četvrti.
Upravo zato je provedena anketa među građanima Grada Zagreba kako bi se istražila sljedeća dva ključna pitanja: 1.) U kojoj mjeri građani percipiraju participativno budžetiranje kao stvarni alat utjecaja na odluke, a ne samo kao formalni mehanizam sudjelovanja? 2.) Utječe li sudjelovanje u participativnom budžetiranju na razinu povjerenja građana u lokalnu vlast u Gradu Zagrebu?
Tablica 1. Socio-demografske karakteristike uzorka
Grad Zagreb pokrenuo je program „Daj prijedlog za bolji kvart”, pilot-projekt participativnog budžetiranja koji građanima omogućuje da predlažu i biraju projekte za unapređenje svoje gradske četvrti. Dio javnog novca tako se izravno stavlja na raspolaganje građanima jer oni predlažu projekte, gradske službe ih ocjenjuju, građani potom glasaju, a Grad Zagreb obavezno provodi one koji dobiju najviše glasova. Projekt se trenutno provodi u devet gradskih četvrti: Črnomerec, Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Maksimir, Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug, Trešnjevka - sjever i Trnje (Grad Zagreb, 2025a).
Proces participativnog budžetiranja sastoji se od četiri faze. U prvoj fazi građani predlažu projekte putem online platforme e-Participativno budžetiranje ili osobno u gradskoj četvrti, a prijedlozi se najčešće odnose na uređenje dječjih igrališta, nogostupa, prometne infrastrukture, parkova i drugih javnih prostora. U drugoj fazi gradske službe i vijeća gradskih četvrti pregledavaju i ocjenjuju pristigle prijedloge te izdvajaju one koji su izvedivi i spremni za daljnji postupak. U trećoj fazi građani glasaju za odabrane projekte, neovisno o tome jesu li ih sami predložili, i to unutar unaprijed određenog proračuna. U završnoj fazi Grad Zagreb provodi projekte koji su dobili najveći broj glasova, a informacije o njihovom statusu realizacije (projekt u pripremi ili proveden) javno su dostupne na online platformi e-Participativno budžetiranje (Grad Zagreb, 2025a).
Proces participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu započeo je 2024. godine kao pilot-projekt u četiri gradske četvrti (Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug i Trnje) s proračunom od oko 363.000 eura. U 2025. godini program je proširen na devet gradskih četvrti, uz povećanje proračunskih sredstava na 775.000 eura. Predviđeno je financiranje 13 projekata, dok je više od 370 pristiglih prijedloga i gotovo 2.800 sudionika pokazatelj rasta participacije i razvoja decentraliziranog modela ulaganja u manje komunalne projekte (Grad Zagreb, 2025a; 2025b, 2025c). Usprkos povećanom proračunu i rastu participacije građana, ostaje ključno pitanje: kako građani doživljavaju ovaj proces, vjeruju li da njihov glas u predlaganju i biranju projekata ima stvarnu težinu te bi li sudjelovali u procesu participativnog budžetiranja kada bi se inicijativa proširila na sve gradske četvrti.
Upravo zato je provedena anketa među građanima Grada Zagreba kako bi se istražila sljedeća dva ključna pitanja: 1.) U kojoj mjeri građani percipiraju participativno budžetiranje kao stvarni alat utjecaja na odluke, a ne samo kao formalni mehanizam sudjelovanja? 2.) Utječe li sudjelovanje u participativnom budžetiranju na razinu povjerenja građana u lokalnu vlast u Gradu Zagrebu?
- Anketa među građanima Grada Zagreba
Tablica 1. Socio-demografske karakteristike uzorka
| Frekvencija | % | |
| Spol | ||
| Muški | 228 | 45,51 |
| Ženski | 273 | 54,49 |
| Dob (u godinama) | ||
| 18 - 24 | 37 | 7,39 |
| 25 - 34 | 80 | 15,97 |
| 35 - 44 | 94 | 18,76 |
| 45 - 54 | 84 | 16,77 |
| 55 - 64 | 78 | 15,57 |
| 65+ | 128 | 25,55 |
| Obrazovanje | ||
| Osnovna škola ili niže obrazovanje | 49 | 9,78 |
| Srednja škola | 251 | 50,10 |
| Fakultet i više obrazovanje | 201 | 40,12 |
| Mjesečni neto dohodak kućanstva (u eurima) | ||
| 0 - 1.000 | 45 | 8,98 |
| 1.001 - 2.000 | 138 | 27,54 |
| 2.001 - 3.000 | 133 | 26,55 |
| 3.001 - 5.000 | 117 | 23,35 |
| 5.001 - 8.000 | 16 | 3,19 |
| Više od 8.000 | 4 | 0,80 |
| Odbija odgovoriti | 48 | 9,58 |
| Ukupno | 501 | 100 |
Izvor: anketa i obrada autora.
Uzorak je reprezentativan prema spolu, dobi i gradskoj četvrti te odgovara proporcijama Popisa stanovništva 2021. Među ispitanicima je nešto veći udio žena (54,49 posto) u odnosu na muškarce (45,51 posto), dok su najzastupljenije dobne skupine stariji od 65 godina (25,55 posto) i osobe u dobi 35 - 44 godine (18,76 posto). Većina ispitanika ima srednju ili visoku razinu obrazovanja te pripada srednjim dohodovnim skupinama. Sudionici ankete u Gradu Zagrebu žive u prosjeku oko četiri godine.
U anketi su građani procjenjivali različite aspekte participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu, uključujući percepciju mogućnosti sudjelovanja i utjecaja u participativnom budžetiranju, kvalitetu procesa odlučivanja, spremnost na prihvaćanje odluka Grada o financiranim projektima, percipirane učinke participativnog budžetiranja te razinu povjerenja u lokalnu vlast.
S obzirom na nizak udio sudionika u participativnom budžetiranju, stavove građana nije bilo moguće analizirati isključivo na temelju iskustva ispitanika koji su sudjelovali u participativnom budžetiranju, već je bilo potrebno obuhvatiti širu populaciju. Kako bi se to omogućilo, ispitanicima je dan kratak opis participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu (engl. vignette). Ispitanici bez izravnog iskustva zamoljeni su da, na temelju navedenog opisa, zamisle vlastito sudjelovanje u procesu i odgovore u skladu s time na niz specifičnih pitanja, dok su oni koji su sudjelovali odgovarali na temelju vlastitog iskustva. Tvrdnje su ocjenjivane na ljestvici od 1 (potpuno neslaganje) do 5 (potpuno slaganje).
Rezultati ankete pokazuju da velik dio građana nije upoznat s inicijativom niti je u njoj aktivno sudjelovao. Od ukupno 501 ispitanika, samo 165 građana (32,9 posto) navodi da je čulo za inicijativu participativnog budžetiranja, dok većina, njih 336 (67,1 posto), za nju nikada nije čulo. Među onima koji su upoznati s inicijativom, tek 37 ispitanika je u njoj i sudjelovalo, dok njih 128 nije imalo izravno iskustvo sudjelovanja.
- Percepcije participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu
Slika 1. Percepcija mogućnosti sudjelovanja u i utjecaja građana na participativno budžetiranje (srednje vrijednosti)
Napomena: za svaku tvrdnju ispitanici su izrazili razinu slaganja na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = slažem se, a 5 = u potpunosti se slažem.
Izvor: anketa i obrada autora.
Na temelju ovih pitanja konstruiran je kompozitni indeks percepcije mogućnosti sudjelovanja u i utjecaja građana u na participativno budžetiranje, a njegova pouzdanost procijenjena je Cronbach alfa koeficijentom[1] (α = 0,85; aritmetička sredina M = 3,91; standardna devijacija SD = 0,76). Od pojedinih tvrdnji ispitanici relativno visoko procjenjuju mogućnost jasnog izražavanja mišljenja (M = 3,97; SD = 0,84), mogućnost utjecaja na odluke (M = 3,95; SD = 0,85), dok je percepcija jednakih prilika za sudjelovanje nešto niža u odnosu na druge tvrdnje, no i dalje ostaje visoko ocijenjena (M = 3,82; SD = 0,92). U konačnici, rezultati upućuju na relativno visoku razinu percepcije mogućnosti sudjelovanja u i utjecaja građana na inicijativu participativnog budžetiranja, uz umjerenu varijabilnost odgovora među ispitanicima.
U nastavku su ispitanici ocjenjivali kvalitetu procesa odlučivanja (procesna legitimnost; Starke i Lünich, 2020) na temelju četiri tvrdnje, pri čemu je konstruiran kompozitni indeks kao njihov prosjek (α = 0,91; M = 3,34; SD = 0,86). Slika 2. pokazuje da ispitanici najvišom ocjenom vrednuju primjerenost procesa, odnosno jasnoću i smislenost pravila i postupaka (M = 3,46; SD = 0,90). Slijedi percepcija transparentnosti, pri čemu ispitanici smatraju da su informacije dostupne i razumljive (M = 3,38; SD = 1,00). Zadovoljstvo samim procesom ocijenjeno je nešto niže (M = 3,28; SD = 0,96), dok je percepcija pravednosti, odnosno činjenica da se odluke donose korektno i bez favoriziranja tijekom procesa, ocijenjena najnižom ocjenom (M = 3,23; SD = 1,00), što upućuje na određene sumnje u nepristranost donošenja odluka. Vrijednosti upućuju na umjerenu, blago pozitivnu percepciju procesa odlučivanja.
Slika 2. Percepcija kvalitete procesa odlučivanja (srednje vrijednosti)
Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri smatraju da je proces donošenja odluka:
Napomena: za svaku tvrdnju ispitanici su izrazili razinu slaganja na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = slažem se, a 5 = u potpunosti se slažem.
Izvor: anketa i obrada autora.
Nadalje, iz slike 3. vidljivo je da ispitanici procjenjuju relativno visoku razinu prihvaćenosti odluka u kontekstu participativnog budžetiranja. Kompozitni indeks sklonosti prihvaćanju odluka izračunan iz četiri tvrdnje koje mjere sklonost odluci (Starke i Lünich, 2020) pokazuje zadovoljavajuću razinu pouzdanosti (α = 0,77; M = 3,77; SD = 0,61). Pritom ispitanici najvišom ocjenom procjenjuju da bi donesena odluka predstavljala odgovarajuće rješenje (M = 3,82; SD = 0,76), zatim da bi takvu odluku prihvatili (M = 3,77; SD = 0,73), dok nešto niže percipiraju da bi se složili s odlukom (M = 3,73; SD = 0,74).
Slika 3. Prihvaćenost odluka o financiranju projekata (srednje vrijednosti)
Napomena: za svaku tvrdnju ispitanici su izrazili razinu slaganja na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = slažem se, a 5 = u potpunosti se slažem.
Izvor: anketa i obrada autora.
Percepcija ostvarenja ciljeva participativnog budžetiranja procijenjena je pomoću šest tvrdnji (Starke i Lünich, 2020), na temelju kojih je izrađen kompozitni indeks. Slika 4. prikazuje percepcije ispitanika. Rezultati upućuju na visoku razinu percepcije ostvarenja ciljeva participativnog budžetiranja (α = 0,90; M = 4,01; SD = 0,69), pri čemu ispitanici smatraju da projekti financirani kroz ovaj model u velikoj mjeri doprinose postizanju ključnih ciljeva na lokalnoj razini. Najvišom ocjenom izdvajaju doprinos rješavanju konkretnih problema u kvartu (M = 4,11; SD = 0,83), kao i poboljšanje kvalitete života i razvoj lokalne infrastrukture (oba M = 4,09), što upućuje na snažnu percepciju ostvarenja neposrednih i vidljivih ciljeva. Nešto niže, ali i dalje visoko, procjenjuju doprinos povećanju privlačnosti i vrijednosti kvarta (M = 3,98) te racionalnijem korištenju javnih sredstava (M = 3,95), dok je relativno najslabije ocijenjen doprinos razvoju lokalnih usluga i aktivnosti (M = 3,89). Unatoč tim razlikama, sve vrijednosti nalaze se u visokom rasponu, što ukazuje na to da građani participativno budžetiranje percipiraju kao učinkovit mehanizam za ostvarenje ciljeva lokalnog razvoja.
Slika 4. Percepcija ostvarenja ciljeva participativnog budžetiranja (srednje vrijednosti)
Projekti financirani kroz participativno budžetiranje pridonose…
Napomena: za svaku tvrdnju ispitanici su izrazili razinu slaganja na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = slažem se, a 5 = u potpunosti se slažem.
Izvor: anketa i obrada autora.
- Percepcija participativnog budžetiranja i povjerenje u lokalnu vlast
Na kraju nas je zanimalo koliko građani vjeruju lokalnoj vlasti i kako njihovi stavovi o participativnom budžetiranju utječu na povjerenje u lokalnu vlast. Izrađen je kompozitni indeks povjerenja u lokalnu vlast koji se sastoji od 11 tvrdnji (α = 0,97; M = 3,04; SD = 0,99), koje su preuzete iz literature (Ardanaz i sur., 2022; Grimmelikhuijsen, 2012). Slika 5. prikazuje umjerenu razinu povjerenja ispitanika u lokalnu vlast, pri čemu su sve procjene blizu neutralne vrijednosti. Najviše su ocijenjene tvrdnje da lokalna vlast postupa u interesu građana (M = 3,14; SD = 1,11) te da nastoji pomoći građanima kada im je pomoć potrebna (M = 3,11; SD = 1,08). S druge strane, najniže su ocijenjene tvrdnje o učinkovitosti u radu (M = 2,92; SD = 1,07) i držanju obećanja (M = 2,94; SD = 1,13), što ukazuje na određenu razinu nepovjerenja u operativnu učinkovitost i dosljednost lokalne vlasti. Ukupno gledano, ispitanici izražavaju blago pozitivne, ali suzdržane stavove, dok relativno visoke vrijednosti standardne devijacije (SD ≈ 1) upućuju na različita mišljenja među ispitanicima.
Slika 5. Razina povjerenja u lokalnu vlast (srednje vrijednosti)
Lokalna vlast u Gradu Zagrebu…
Napomena: za svaku tvrdnju ispitanici su izrazili razinu slaganja na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = slažem se, a 5 = u potpunosti se slažem.
Izvor: anketa i obrada autora.
Kako bi se ispitalo u kojoj mjeri različiti aspekti participativnog budžetiranja utječu na povjerenje građana u lokalnu vlast, provedena je regresijska analiza na temelju prethodno konstruiranih indeksa. Kao zavisna varijabla korišten je indeks razine povjerenja u gradsku vlast, dok su kao nezavisne varijable uključeni indeksi percepcije mogućnosti sudjelovanja i utjecaja građana, percepcije kvalitete procesa odlučivanja, prihvaćenosti odluka o financiranju projekata i ostvarenja ciljeva participativnog budžetiranja. Regresijski model definiran je na sljedeći način:
Povjerenje u lokalnu vlast (Y) = β₀ + β₁ (Sudjelovanje) + β₂ (Proces) + β₃ (Prihvaćanje odluke) + β₄ (Ciljevi)
Rezultati regresijske analize prikazani su u tablici 2. Rezultati pokazuju da je jedino indeks percepcije kvalitete procesa odlučivanja statistički značajno i pozitivno povezan s povjerenjem u lokalnu vlast (B = 0,38; p < 0.001). Ostale varijable nisu se pokazale statistički značajnima. Stoga se može zaključiti da povećanje pozitivne percepcije građana o kvaliteti procesa odlučivanja za posljedicu ima i povećanje povjerenja u gradsku vlast (uz kontrolu svih ostalih varijabli u modelu). Drugim riječima, percepcija kvalitete odlučivanja djeluje kao ključni mehanizam koji oblikuje povjerenje građana.
Tablica 2. Rezultati regresijskog modela (zavisna varijabla: povjerenje u lokalnu vlast)
| Nezavisne varijable | B | SE | t | p |
| Konstanta | 1,10 | 0,29 | 3,84 | 0,000* |
| Indeks percepcije mogućnosti sudjelovanja i utjecaja građana | 0,07 | 0,07 | 1,05 | 0,292 |
| Indeks percepcije kvalitete procesa odlučivanja | 0,38 | 0,06 | 6,59 | 0,000* |
| Indeks prihvaćenosti odluka o financiranju projekata | 0,15 | 0,09 | 1,62 | 0,106 |
| Percepcija ostvarenja ciljeva participativnog budžetiranja | -0,05 | 0,08 | -0,60 | 0,549 |
Napomena: N = 501; R² = 0.16; prilagođeni R² = 0.15; F(4, 496) = 23.18, *statistički signifikantno uz teorijsku razinu signifikantnosti od 1%. B - nestandardizirani koeficijenti; SE - standardna pogreška.
Izvor: anketa i obrada autora.
Zaključak
Ideja participativnog budžetiranja temelji se na uključivanju građana u donošenje odluka o raspodjeli dijela javnih sredstava, čime se nastoji povećati demokratičnost, transparentnost i učinkovitost lokalnog upravljanja. U Gradu Zagrebu ovaj se model provodi relativno kratko, tek dvije proračunske godine, ali već pokazuje određene pozitivne učinke. Participativno budžetiranje pridonosi uključivanju građana u odlučivanje o lokalnim projektima, omogućuje realizaciju inicijativa koje odgovaraju konkretnim potrebama zajednice te u određenoj mjeri povećava transparentnost trošenja dijela javnih sredstava. Međutim, njegov utjecaj i dalje je ograničen na manje projekte i relativno mali dio gradskog proračuna.
Empirijski rezultati anketnog istraživanja pokazuju značajan jaz između pozitivnih stavova prema participativnom budžetiranju i stvarne participacije stanovništva u ovoj inicijativi. Naime, anketno istraživanje (n = 501) pokazuje da je samo 32,9 posto građana upoznato s tom inicijativom, dok je tek oko 7,4 posto ispitanika u njoj sudjelovalo, što upućuje na problem nedovoljne informiranosti. Unatoč tome, ako se analizira scenarij u kojem je participativno budžetiranje pristupačno široj skupini građana i oni u njemu aktivno sudjeluju, građani imaju relativno visoke i pozitivne razine percepcije. Tako percipiraju relativno visoku mogućnost sudjelovanja i utjecaja na odluke (M = 3,91). Istovremeno, građani visoko ocjenjuju prihvaćenost donesenih odluka (M = 3,77) te posebno ostvarenje ciljeva (M = 4,01), pri čemu ističu da ova inicijativa doprinosi rješavanju konkretnih problema, razvoju infrastrukture i poboljšanju kvalitete života.
Međutim, percepcija kvalitete procesa odlučivanja je umjerena (M = 3,34), što upućuje na to da participativno budžetiranje još nije u potpunosti prepoznato kao vjerodostojan i pravedan mehanizam odlučivanja. Osim toga, relativno visoke ocjene ostalih komponenata može se objasniti činjenicom da su projekti lokalni, konkretni i vidljivi, pa građani lako povezuju provedene aktivnosti s njihovim učincima.
Unatoč pozitivnoj percepciji učinaka i relativno visokoj prihvaćenosti odluka, razina povjerenja u lokalnu vlast je i dalje umjerena (M = 3,04). Građani u većoj mjeri vjeruju da lokalna vlast djeluje u njihovu interesu, ali istodobno izražavaju rezerve u pogledu njezine učinkovitosti i dosljednosti u ispunjavanju obećanja. Ovakav rezultat upućuje na to da pozitivni ishodi pojedinih politika nisu dovoljni za izgradnju općeg povjerenja u institucije, koje je uvjetovano širim društvenim i političkim kontekstom (Ardanaz i sur., 2022).
Rezultati regresijske analize dodatno potvrđuju ovaj nalaz. Percepcija kvalitete procesa odlučivanja jedini je statistički značajan prediktor povjerenja u lokalnu vlast, dok percepcija mogućnosti sudjelovanja i percepcija učinaka participativnog budžetiranja nemaju statistički značajan utjecaj. To upućuje na zaključak da građani povjerenje u gradsku vlast primarno temelje na procjeni pravednosti, transparentnosti i kvalitete procesa donošenja odluka, a ne na samim rezultatima ili formalnim mogućnostima sudjelovanja.
U konačnici, rezultati istraživanja omogućuju jasan odgovor na postavljena istraživačka pitanja. Prvo, participativno budžetiranje građani percipiraju kao potencijalno relevantan alat utjecaja na odluke, no taj utjecaj u praksi ostaje ograničen zbog niske razine informiranosti i sudjelovanja, kao i umjerene percepcije kvalitete procesa. Drugo, sudjelovanje u participativnom budžetiranju nema izravan i statistički značajan učinak na povjerenje u lokalnu vlast. Umjesto toga, povjerenje je primarno određeno percepcijom pravednosti i transparentnosti procesa odlučivanja, što potvrđuje ključnu ulogu procesne legitimnosti.
Participativno budžetiranje u Gradu Zagrebu ima potencijal kao instrument lokalnog razvoja i ima pozitivan učinak na uključivanje građana u odlučivanje o projektima koji utječu na lokalni razvoj, u određenoj mjeri doprinosi transparentnosti trošenja javnog novca iz gradskog proračuna, omogućuje realizaciju projekata koji odgovaraju stvarnim potrebama građana, ali njegov utjecaj ostaje ograničen na manje projekte i na mali dio gradskog proračuna. Iako se broj građana koji sudjeluju u predlaganju projekata povećava, ukupna razina sudjelovanja i dalje je relativno niska, što može dovesti do rizika da se prioritet daje lokalnim i kratkoročnim interesima manjeg broja građana. Prema usvojenom konceptu participativnog budžetiranja, gradske službe Grada Zagreba garantiraju da će svi pozitivno ocijenjeni projekti izabrani za provedbu u okviru planiranih sredstava namijenjenih za njihovu provedbu biti provedeni, ali postoji realna opasnost da provedba i tih, po vrijednosti, relativno malih projekata bude spora, što može umanjiti percepcije građana.
Ključan izazov za daljnji razvoj participativnog budžetiranja u Gradu Zagrebu jest povećanje informiranosti i sudjelovanja građana, ali i jačanje percepcije pravednosti i transparentnosti procesa odlučivanja, budući da se upravo na toj razini gradi povjerenje u lokalnu vlast. Dodatno, prostor za unapređenje postoji i u povećanju udjela proračunskih sredstava o kojima građani odlučuju, čime bi se omogućilo sudjelovanje u donošenju odluka o značajnijim projektima te potencijalno povećalo njihovo povjerenje i angažman.
Unapređenje participativnog budžetiranja moguće je kroz nekoliko ključnih mjera. Prvo, povećanjem sredstava u gradskom proračunu građanima bi se omogućilo odlučivanje o većim i vidljivijim projektima. Drugo, potrebno je sustavno jačati informiranost građana putem kontinuiranih komunikacijskih kampanja i aktivnosti na lokalnoj razini, uključujući radionice u gradskim četvrtima. Posebnu pažnju pritom treba posvetiti uključivanju mladih, starijih i ranjivih skupina kako bi sudjelovanje bilo što inkluzivnije. Treće, važno je pojednostaviti sam proces sudjelovanja i smanjiti administrativne prepreke, primjerice omogućavanjem jednostavnijih načina prijave i glasanja, budući da postojeći zahtjevi, poput verifikacije putem sustava e-Građani, mogu obeshrabriti dio građana, i negativno utjecati na razine percepcije. Četvrto, građani očekuju bržu i transparentniju provedbu projekata, uz jasno definirane rokove i javno dostupne informacije o napretku njihove realizacije. Konačno, potrebno je osigurati uravnoteženu raspodjelu projekata kroz uvođenje kriterija koji sprječavaju dominaciju pojedinih interesa ili dijelova grada.
Literatura
- Ardanaz, M., Otálvaro-Ramírez, S., & Scartascini, C. (2022). Does citizen participation in budget allocation pay? A survey experiment on political trust and participatory governance. IDB Working Paper Series No. IDB-WP-1311. Inter-American Development Bank. https://publications.iadb.org/en/does-citizen-participation-budget-allocation-pay-survey-experiment-political-trust-and
- Grad Zagreb (2025a). Participativno budžetiranje - e-Participativno Zagreb. https://eparticipativno.zagreb.hr
- Grad Zagreb (2025b). Kroz projekt „Daj prijedlog za bolji kvart!” građani ponovno odlučuju o aktivnostima u svom kvartu. https://zagreb.hr/kroz-projekt-daj-prijedlog-za-bolji-kvart-gra%C4%91ani-/211196
- Grad Zagreb (2025c). Daj prijedlog za bolji kvart!” - građani odabrali najbolje kvartovske projekte. https://zagreb.hr/daj-prijedlog-za-bolji-kvart-građani-odabrali-najb/215143
- Grimmelikhuijsen, S. (2012). Linking transparency, knowledge and citizen trust in government: An experiment. International Review of Administrative Sciences, 78(1), 50-73. https://doi.org/10.1177/0020852311429667
- Starke, C., & Lünich, M. (2020). Artificial intelligence for political decision-making in the European Union: Effects on citizens’ perceptions of input, throughput, and output legitimacy. Data & Policy, 2, e16. https://doi.org/10.1017/dap.2020.19
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu pripadaju autorima i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.
[1] Cronbach alfa koeficijent je statistički pokazatelj koji se koristi za procjenu pouzdanosti (internu konzistentnost) varijabli.