Inozemna koautorstva kao inputi znanstvene politike
23. rujna 2024.
Koautorstva u izradi članaka citiranih u Web of Science (WoS) bazama mogu se pojaviti u bilo kojem području znanosti (engl. Field of Science) definiranom od strane OECD-a[1]. Ona se dijele na sljedeća područja: prirodne, tehničke, medicinske, poljoprivredne, društvene i humanističke znanosti. Koautorstva hrvatskih i inozemnih autora analizirana na temelju zajedničkih članaka citiranih u Web of Science bazama u 2013. i 2023.[2] otkrivaju nam kako je riječ o mehanizmu koji se sve više pojavljuje i kod nas. Ovaj oblik suradnje, osim što govori o angažmanu hrvatskih znanstvenika, govori i o područjima znanosti. Dodatno, ako se promatra usporedno u više vremenskih razdoblja, vrijednosti ovog pokazatelja otkrivaju i dinamiku suradnji, kako na općoj razini tako i unutar pojedinačnih područja. Istovremeno, to je indikator internacionalizacije aktivnosti hrvatskih znanstvenika u svjetskom istraživačkom prostoru.
Implikacije koautorstava su različite, a ovise o kvaliteti znanstvenika (koja se može mjeriti i brojem citata), kao i što velikim dijelom ovise i o karakteru znanstvene discipline, odnosno o onome tko se služi takvim znanjem. Izuzev priznanja istraživačke relevantnosti, kao i sposobnosti umrežavanja istraživača, ovaj pokazatelj, uz broj WoS radova, govori o relevantnosti naših znanstvenika u pojedinim znanstvenim područjima, kao i što se u slučaju WoS suradničkih radova u prirodnim, medicinskim, poljoprivrednim i tehničkim znanostima indiciraju i područja intenziteta u kojima se može očekivati razvoj novih tehnologija, odnosno indiciraju mjesta pojavljivanja inovacija i patenata, outputa tih aktivnosti, rezultat suradnji znanosti i gospodarstva.
U 2023. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 12.005 koautorstava[3]. Hrvatski znanstvenici najčešće su surađivali u prirodnim (4.708) i tehničkim znanostima (2.437). Zatim slijede medicina (2.172) i društvene znanosti (1.668). Ostale znanosti imaju značajno manji broj koautorstava s inozemnim istraživačima. U odnosu na 2013. to je značajno više. Tada je ukupan broj ovih suradnji iznosio 6.486, pri čemu je u prirodnim znanostima broj koautorstava iznosio 2.416, a u tehničkim znanostima 1.157. Zanimljivo je kako je te godine medicina bilo drugo područje po broju ovog oblika suradnji (1.243). Ostala su područja bila značajno skromnija prema ovom pokazatelju (ispod tisuću).
Ako promatramo po zemljama, prema broju suradnji u koautorstvima u člancima citiranim u WoS bazama, zemlje EU-a Italija (1.488) i Njemačka (1.457) bile su vodeće u 2023. Gotovo svako četvrto koautorstvo hrvatskih istraživača ostvareno je s istraživačima iz Italije i Njemačke. Ako se te vrijednosti usporede s 2013. godinom, uočava se trend značajnog jačanja suradnji s velikim zemljama EU-a u apsolutnom i relativnom smislu. Te godine svako peto koautorstvo je ostvareno s istraživačima iz ovih zemalja. S druge strane, suradnja s autorima iz SAD-a relativno se smanjila, što nije slučaj s koautorstvima hrvatskih autora s kolegama iz Kine, Japana i Švicarske, kod kojih je također uočeno povećanje koautorstava u relativnom smislu, odnosno u odnosu na ukupan broj koautorstava.
Jači intenzitet korištenja različitih EU sredstava i sudjelovanje u različitim EU programima kao što je Horizon Europe, omogućuje hrvatskim znanstvenicima kontakt s kolegama diljem EU-a, čime se iniciraju različiti oblici suradnje (npr. razmjena informacija, izrada radova ili prijava projekata). To objašnjava vrijednosti koautorstava s kolegama u navedenim velikim zemljama EU-a, koje su ujedno i zemljopisno blizu Hrvatske, u analiziranim razdobljima.
Važno je istaknuti kako se suradnje u izradi članaka s koautorima iz SAD-a i Kine ne ostvaruju jednako u svim FoS (engl. Field of Science) područjima. Hrvatski autori najčešće surađuju u prirodnim znanostima i medicinskim znanostima s američkim kolegama. Područja znanosti Fizika i astronomija (dio prirodnih znanosti) i Klinička medicina (dio medicinskih znanosti) u ovom su kontekstu značajna prema obujmu suradnje i ujedno su područja u kojima je suradnja s američkim kolegama intenzivnija u odnosu na suradnju s kineskim kolegama. S kineskim kolegama hrvatski autori relativno učestalije surađuju u odnosu na američke kolege u FoS području engleskog naziva Environmental engineering, dijelu tehničkih znanosti, koje je relativno novo područje znanosti. Zajednički radovi hrvatskih autora sa stranim autorima u ovom području nisu gotovo niti postojali u 2013. godini.
Zanimljivi se trendovi događaju i kod koautorstava s autorima iz Slovenije i Srbije. U prvom slučaju, u razdoblju od deset godina broj je koautorstava udvostručen te je udio koautorstava relativno porastao za više od jednog postotnog boda i iznosio je 7,21 posto. U slučaju Srbije, uz rast koautorstava u apsolutnom smislu, relativno se broj koautorstava s autorima iz ove zemlje neznatno povećao. U apsolutnom smislu, koautorstva s kolegama iz Srbije najčešće se pojavljuju u području Fizika i astronomija (158), za razliku od Slovenije gdje se koautorstva najčešće pojavljuju u području Biologija (104). U relativnom smislu, promatrano po područjima znanosti (na razini jedne znamenke), koautorstva sa slovenskim i srpskim autorima relevantna su u tehničkim znanostima i poljoprivredi. U prvom slučaju, kolege iz Slovenije treći su najučestaliji partneri, dok su kolege iz Srbije peti najučestaliji koautori. U slučaju poljoprivrednih znanosti, srpski koautori drugi su najučestaliji, dok su slovenski koautori peti najučestaliji. Razlika se pojavljuje u značajnijoj prisutnosti koautorstava u društvenim znanostima u kojima su koautorstva sa slovenskim autorima češća.
Sve navedeno ukazuje na sljedeće zaključke:
Konačno, ovaj je prikaz pokazao kako se koautorstva hrvatskih i inozemnih autora razlikuju od zemlje do zemlje, pri čemu se u slučaju suradnje s manjim zemljama poput Slovenije relevantnim pokazuju područja poput poljoprivrede i društvenih znanosti koja nisu toliko značajna u slučaju koautorstava hrvatskih istraživača i njihovih kolega iz velikih zemalja EU-a gdje se najrelevantnija koautorstva ostvaruju u prirodnim i tehničkim znanostima.
Implikacije koautorstava su različite, a ovise o kvaliteti znanstvenika (koja se može mjeriti i brojem citata), kao i što velikim dijelom ovise i o karakteru znanstvene discipline, odnosno o onome tko se služi takvim znanjem. Izuzev priznanja istraživačke relevantnosti, kao i sposobnosti umrežavanja istraživača, ovaj pokazatelj, uz broj WoS radova, govori o relevantnosti naših znanstvenika u pojedinim znanstvenim područjima, kao i što se u slučaju WoS suradničkih radova u prirodnim, medicinskim, poljoprivrednim i tehničkim znanostima indiciraju i područja intenziteta u kojima se može očekivati razvoj novih tehnologija, odnosno indiciraju mjesta pojavljivanja inovacija i patenata, outputa tih aktivnosti, rezultat suradnji znanosti i gospodarstva.
U 2023. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 12.005 koautorstava[3]. Hrvatski znanstvenici najčešće su surađivali u prirodnim (4.708) i tehničkim znanostima (2.437). Zatim slijede medicina (2.172) i društvene znanosti (1.668). Ostale znanosti imaju značajno manji broj koautorstava s inozemnim istraživačima. U odnosu na 2013. to je značajno više. Tada je ukupan broj ovih suradnji iznosio 6.486, pri čemu je u prirodnim znanostima broj koautorstava iznosio 2.416, a u tehničkim znanostima 1.157. Zanimljivo je kako je te godine medicina bilo drugo područje po broju ovog oblika suradnji (1.243). Ostala su područja bila značajno skromnija prema ovom pokazatelju (ispod tisuću).
Ako promatramo po zemljama, prema broju suradnji u koautorstvima u člancima citiranim u WoS bazama, zemlje EU-a Italija (1.488) i Njemačka (1.457) bile su vodeće u 2023. Gotovo svako četvrto koautorstvo hrvatskih istraživača ostvareno je s istraživačima iz Italije i Njemačke. Ako se te vrijednosti usporede s 2013. godinom, uočava se trend značajnog jačanja suradnji s velikim zemljama EU-a u apsolutnom i relativnom smislu. Te godine svako peto koautorstvo je ostvareno s istraživačima iz ovih zemalja. S druge strane, suradnja s autorima iz SAD-a relativno se smanjila, što nije slučaj s koautorstvima hrvatskih autora s kolegama iz Kine, Japana i Švicarske, kod kojih je također uočeno povećanje koautorstava u relativnom smislu, odnosno u odnosu na ukupan broj koautorstava.
Jači intenzitet korištenja različitih EU sredstava i sudjelovanje u različitim EU programima kao što je Horizon Europe, omogućuje hrvatskim znanstvenicima kontakt s kolegama diljem EU-a, čime se iniciraju različiti oblici suradnje (npr. razmjena informacija, izrada radova ili prijava projekata). To objašnjava vrijednosti koautorstava s kolegama u navedenim velikim zemljama EU-a, koje su ujedno i zemljopisno blizu Hrvatske, u analiziranim razdobljima.
Važno je istaknuti kako se suradnje u izradi članaka s koautorima iz SAD-a i Kine ne ostvaruju jednako u svim FoS (engl. Field of Science) područjima. Hrvatski autori najčešće surađuju u prirodnim znanostima i medicinskim znanostima s američkim kolegama. Područja znanosti Fizika i astronomija (dio prirodnih znanosti) i Klinička medicina (dio medicinskih znanosti) u ovom su kontekstu značajna prema obujmu suradnje i ujedno su područja u kojima je suradnja s američkim kolegama intenzivnija u odnosu na suradnju s kineskim kolegama. S kineskim kolegama hrvatski autori relativno učestalije surađuju u odnosu na američke kolege u FoS području engleskog naziva Environmental engineering, dijelu tehničkih znanosti, koje je relativno novo područje znanosti. Zajednički radovi hrvatskih autora sa stranim autorima u ovom području nisu gotovo niti postojali u 2013. godini.
Zanimljivi se trendovi događaju i kod koautorstava s autorima iz Slovenije i Srbije. U prvom slučaju, u razdoblju od deset godina broj je koautorstava udvostručen te je udio koautorstava relativno porastao za više od jednog postotnog boda i iznosio je 7,21 posto. U slučaju Srbije, uz rast koautorstava u apsolutnom smislu, relativno se broj koautorstava s autorima iz ove zemlje neznatno povećao. U apsolutnom smislu, koautorstva s kolegama iz Srbije najčešće se pojavljuju u području Fizika i astronomija (158), za razliku od Slovenije gdje se koautorstva najčešće pojavljuju u području Biologija (104). U relativnom smislu, promatrano po područjima znanosti (na razini jedne znamenke), koautorstva sa slovenskim i srpskim autorima relevantna su u tehničkim znanostima i poljoprivredi. U prvom slučaju, kolege iz Slovenije treći su najučestaliji partneri, dok su kolege iz Srbije peti najučestaliji koautori. U slučaju poljoprivrednih znanosti, srpski koautori drugi su najučestaliji, dok su slovenski koautori peti najučestaliji. Razlika se pojavljuje u značajnijoj prisutnosti koautorstava u društvenim znanostima u kojima su koautorstva sa slovenskim autorima češća.
Sve navedeno ukazuje na sljedeće zaključke:
- Ove bi vrijednosti trebale biti analitička osnovica vođenja znanstvene politike Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, i to ponajprije dijela politike koji se odnosi na njezinu internacionalizaciju i pozicioniranje Hrvatske u svijetu. U slučaju intenziviranja internacionalizacije, važna je suradnja s velikim zemljama EU-a, zbog toga što takva suradnja može polučiti veći broj članaka kao i veće učinke.
- One mogu služiti i kao analitička podloga bilo kakvog policy djelovanja koje se zasniva na inovacijama i aktivnostima istraživanja i razvoja, kao što je Strategija pametne specijalizacije[4]
- Vrijednosti koautorstava mogu koristiti i za preciznije kreiranje područja bilateralne suradnje između Hrvatske i odabranih zemalja s kojima Hrvatska ima ovaj oblik partnerstva.
Konačno, ovaj je prikaz pokazao kako se koautorstva hrvatskih i inozemnih autora razlikuju od zemlje do zemlje, pri čemu se u slučaju suradnje s manjim zemljama poput Slovenije relevantnim pokazuju područja poput poljoprivrede i društvenih znanosti koja nisu toliko značajna u slučaju koautorstava hrvatskih istraživača i njihovih kolega iz velikih zemalja EU-a gdje se najrelevantnija koautorstva ostvaruju u prirodnim i tehničkim znanostima.
dr. sc. Zoran Aralica