Korupcija i neformalne prakse u Hrvatskoj – ima li tračka optimizma u poslovnom okruženju?

Korupcija je u Hrvatskoj konstantno prisutna i prema percepcijama građana 2022. godine postala je problem broj jedan u našoj zemlji. Čak niti pristupanje EU-u od kojega se dosta očekivalo u ‘uvođenju reda’ i smanjenju korupcije nije dalo rezultata jer je Hrvatska po Indeksu percepcije korupcije (Transparency International, 2022) na samom začelju država EU-a, tek malo bolja od Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Opterećeni starom pričom o korumpiranosti, prije svega političkih aktera (Vlade RH i ministarstava, Sabora RH te sudstva), građani pod dojmom novootkrivenih afera zadržavaju percepciju visoke prisutnosti korupcije, o čemu je nedavno u EIZ Komentaru pisao kolega Bruno Škrinjarić: https://www.eizg.hr/vijesti/ostalo-71/povjerenje-gradjana-u-institucije-i-percepcija-korupcije/6276
 
Nasuprot istraživanjima javnog mnijenja, istraživanja percepcija, stavova i ponašanja poslovnih subjekata prema korupciji i ostalim oblicima neformalnog ponašanja u Hrvatskoj (pa i u drugim post-tranzicijskim zemljama) začudno su rijetka, pogotovo imajući na umu da je korupcija prepoznata kao jedna od najozbiljnijih prepreka poslovanju i gospodarskom razvoju općenito. Prema anketi Eurobarometer Business Survey iz 2022. godine, dvije trećine ispitanika iz poslovnog okruženja u Hrvatskoj vidi korupciju kao prepreku poslovanju, a čak 93 posto smatra korupciju raširenom u našoj zemlji, što je najviše u EU-u. I dok literatura prepoznaje korupciju kao duboko ukorijenjenu pojavu, veća je nepoznanica postojanost neformalnih praksi u poslovanju. One su vrlo specifične za svako društvo, a obuhvaćaju i pozitivne prakse (primjerice solidarnu pomoć) i one negativne (klijentelizam, nepotizam, koruptivne radnje i dr.). Upravo su ove potonje u središtu interesa recentnog empirijskog istraživanja znanstvenika Ekonomskog instituta, Zagreb i Sveučilišta u Regensburgu^[1].  Kako bi istražili koruptivne i neformalne aktivnosti u tzv. business-to-business (B2B) i business-to-government (B2G) odnosima, dizajnirali smo upitnik i anketirali vlasnike i menadžere malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Online anketom provedenom u jesen 2022. godine prikupljen je 531 validni odgovor.

Odgovore ispitanika na skali od 1 (nimalo/ne slažem se) do 5 (jako veliko/u potpunosti se slažem) koristili smo za mjerenje 7 pokazatelja: povjerenje u institucije, regulativa, institucije i kriminal kao tri prepreke poslovanju, stav da korupcija ima jači negativan utjecaj na mala i srednja poduzeća te stav da su velike kompanije izvor korupcije. Klaster analizom su formirane tri skupine poduzeća, odnosno njihovih predstavnika - poslovnih ljudi u Hrvatskoj čiji se stavovi razlikuju po promatranim varijablama (slika 1). Klaster 1 (plava linija) smo nazvali Optimistični jer njegovi članovi imaju najpozitivnije mišljenje o poslovnom okruženju. Klaster 2 (narančasta linija) čine ispitanici Opterećeni preprekama u poslovanju. Klaster 3 (siva linija) su poslovni ljudi Zabrinuti zbog korupcije koja je za njih u odnosu na druge probleme najveća prepreka poslovanju, a koju nije riješilo niti pristupanje Hrvatske EU-u.

Razlike u stavovima moguće je objasniti socio-demografskim obilježjima ispitanika. U Klasteru 1–Optimistični ispitanici su većinom muškarci, visoko obrazovani predstavnici malih (ne mikro) poduzeća iz propulzivnih i visokospecijaliziranih djelatnosti: IT sektora i financijskih usluga. Obilježja ispitanika Klastera 3 – Zabrinuti su posve drugačija. U njemu su nadprosječno zastupljene žene, vlasnice i menadžerice mikro poduzeća. Njihov je stav o korupciji izrazito negativan, smatraju da više pogađa (njihova) mala poduzeća i da su velike kompanije izvor korupcije. Još je jedna karakteristika ovog klastera da su u njemu nadprosječno zastupljena poduzeća iz građevinskog sektora.
 
Zanimljivo je da ispitanici svih poduzeća pokazuju vrlo nisku razinu povjerenja u institucije, ali ih istodobno ne smatraju preprekom poslovanju. Ovaj je rezultat nagovještaj malih pozitivnih promjena u poslovnom okruženju jer usprkos postojanom stavu da su institucije neefikasne u Hrvatskoj, one prema viđenju poslovnih ljudi više ne predstavljaju prepreku poslovanju njihovih poduzeća.

Slika 1: Klasteri prema stavovima poslovnih ljudi u Hrvatskoj



Grupiranje u klastere daje samo grubu sliku poslovnog mnijenja koje smo nadopunili detaljnom analizom stavova i ponašanja poslovnih ljudi u Hrvatskoj. Za svaki klaster analizirali smo tri aspekta: stavove prema neformalnosti u poslovanju, procjenu raširenosti neformalnih praksi i sklonost ispitanika da i sami sudjeluju u neformalnim praksama. Ispitanici općenito misle da je čašćenje (npr. pozivanje na ručak) partnera u poslovne svrhe potpuno prihvatljivo. Primanje i darivanje u gotovini nije prihvatljivo za više od 90 posto hrvatskih poslovnih ljudi, u čemu prednjače članovi  Klastera 1 – Optimistični. Njihovi su stavovi u pogledu neformalnog ponašanja stroži u usporedbi s prosjekom uzorka, a naročito ne miješaju profesionalni s privatnim životom (slika 2).

S druge strane, Klaster 3 – Zabrinuti ispitanici zagovaraju neke staromodne poslovne prakse i kao takvi nemaju negativne stavove o zapošljavanju prijatelja ili rodbine, a darivanje poslovnih partnera smatraju prihvatljivom i dobrodošlom praksom. Svaki deseti član Klastera 2 – Opterećeni smatra da je primanje novčanih darova od poslovnih partnera prihvatljivo ponašanje, a polovica njih korištenje osobnih veza u osobne i poslovne svrhe smatra prihvatljivim. Ispitanici klastera 2 i 3 više odobravaju davanje prednosti u poslovanju prijateljima i obitelji, vjerojatno zato što se sastoje od mikro i malih poduzeća koja češće uspostavljaju osobne odnose u poslovanju. 

Slika 2: Stavovi prema neformalnim praksama – prihvatljiva ponašanja i pokloni u poslovanju