Objavljen novi WoS rad: "Trade Liberalization and Export Transformation in New EU Member States"

Rad našeg istraživača Zorana Aralice, nastao u suradnji s Nebojšom Stojčićem i Pericom Vojinić s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, objavljen je u renomiranom časopisu Structural Change and Economic Dynamics.

U radu se istražuje utjecaj liberalizacije trgovinskih tokova između zemalja srednje i jugoistočne Europe (danas članica Europske unije) i Europske unije na izvozne rezultate, strukturu izvoza i unaprjeđivanje kvalitete izvoznih proizvoda zemalja srednje i jugoistočne Europe. Istraživanje također analizira i je li kašnjenje Hrvatske, koja je trgovinu industrijskim proizvodima s Europskom unijom liberalizirala tek 2002. za razliku od većine preostalih analiziranih zemalja (Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Estonija, Litva, Latvija, Bugarska i Rumunjska) koje su tu trgovinu liberalizirale do 1995., značilo i da je ukupna dobrobit od trgovinske liberalizacije za Hrvatsku bila manja. Liberalizacija trgovine kao dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u ovom slučaju podrazumijeva ukidanje carina i necarinskih barijera na trgovinu robom između analiziranih zemalja i Europske unije. Kako bi se analizirao utjecaj te trgovinske liberalizacije na izvozne karakteristike performanse zemalja srednje i jugoistočne Europe, primijenjena je metoda sintetske kontrole koja omogućuje izradu alternativnih scenarija putanji evolucije izvoza analiziranih zemalja koji bi se manifestirali da se liberalizacija u tim zemljama nije dogodila.

Rezultati provedene analize sugeriraju da je liberalizacija trgovine ostvarene do 1995. imala značajan i vrlo pozitivan učinak na robni izvoz, pri čemu se udio proizvoda prerađivačke industrije u ukupnom izvozu uslijed liberalizacije povećao u prosjeku za 10 postotnih bodova. Slične pozitivne učinke imala je i Slovenija u kojoj se liberalizacija dogodila 1997., premda su neposredno nakon liberalizacije pozitivni učinci na slovenski izvoz bili manji u odnosu na grupu zemalja koja je trgovinu roba liberalizirala do 1995. Međutim, u slučaju Hrvatske, liberalizacija trgovinskih tokova s Europskom unijom iz 2002. nije imala nikakvih pozitivnih učinaka na hrvatski izvoz sve do početka recesije 2009. godine te je imala tek ograničene pozitivne učinke na unaprjeđivanje kvalitete hrvatskih izvoznih proizvoda.

Rezultati istraživanja stoga upućuju na zaključak da su zemlje srednje i jugoistočne Europe koje su prve liberalizirale trgovinsku razmjenu s Europskom unijom ostvarile najveće koristi od te liberalizacije, dok su zemlje koje su to napravile kasnije (Slovenija i Hrvatska) imale znatno manje koristi od toga bez obzira na činjenicu što su upravo Slovenija i Hrvatska prije pada komunizma polovicu svog robnog izvoza ostvarivale na tržištu Europske unije te su samim time imale prirodne preduvjete za puno uspješniju trgovinsku integraciju.

---