Papir trpi sve, ali praksa ne: Hoće li ciljevi NPOO-a zaživjeti u praksi?

 
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) je ključni strateški dokument Hrvatske za korištenje sredstava Europske unije putem Mehanizma za oporavak i otpornost za reforme i investicije u pet ključnih komponenti, među kojima je i javna uprava, koja obuhvaća lokalnu i regionalnu samoupravu.

Kao u svakom, tako su i u ovom strateškom dokumentu opisani razlozi zbog kojih se utvrđuju ciljevi koji se žele postići u planiranom šestogodišnjem razdoblju. Drugim riječima, poznata je svrha i smisao važnosti rada na ispunjavanju utvrđenih ciljeva. Opće je pravilo da se svaki cilj treba oblikovati što jasnije i što preciznije kako bi ga se moglo razumjeti bez potrebe za postavljanjem dodatnih pitanja i traženjem dopunskih objašnjenja. Za svaki strateški dokument vrijedi pravilo da su kvalitetno postavljeni ciljevi jednoznačno jasni i precizno mjerljivi. Za svaki od ciljeva treba postaviti vremenski okvir za njegovo ostvarenje. Ostvarenje pojedinih ciljeva potrebno je razraditi na kraća vremenska razdoblja čime je omogućeno lakše utvrđivanje načina (aktivnosti i mjera) kako ih se postiže. Postavljanje ciljeva u precizan vremenski okvir ključno je za provjeru napretka na putu do postizanja cilja. Postavljanje ciljeva uključuje i praćenje postignutog napretka. Zato je važno postaviti nedvosmislen i mjerljiv pokazatelj prema kojem se može pratiti napredak u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Ako cilj nije mjerljiv, nije moguće objektivno reći u kojem se trenutku nalazi ostvarenje postavljenog cilja te koliko se do sada (ili u određenom trenutku) „puta prošlo“ na putu prema ostvarenju cilja.

U NPOO-u je za javnu upravu utvrđen cilj daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave koji se želi postići reformama i investicijama. Postizanje funkcionalne i održive lokalne samouprave je određeno kao reforma koja će se postići daljnjom optimizacijom i decentralizacijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem potpore funkcionalnom spajanju, što je imenovano investicijom. Za praćenje ostvarivanja utvrđenog cilja daljnje unapređenje učinkovitosti javne uprave provedbom reforme i investicija zadani su kvalitativni i kvantitativni pokazatelji. Kvalitativni pokazatelj je definiran na sljedeći način: do kraja prvog kvartala 2022. godine izmijenit će se zakonodavni okvir za poticanje dobrovoljnog funkcionalnog odnosno stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave, donijeti Odluka Vlade o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje i objavit će se u Narodnim novinama. Nadalje, do drugog kvartala 2025. godine aktivirat će se mehanizam podrške za dobrovoljna funkcionalna i stvarna povezivanja jedinica lokalne samouprave i uspostaviti cjeloviti sustav podrške funkcionalnom i stvarnom povezivanju jedinica lokalne samouprave, uz osiguranje dostatnih sredstava u državnom proračunu za financijsko poticanje stvarnog spajanja minimalno 20 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno funkcionalnog spajanja minimalno 40 posto jedinica lokalne samouprave tijekom razdoblja do 2026. godine. Kao kvantitativan pokazatelj utvrđeno je sljedeće: do drugog kvartala 2025. godine uspostavit će se sveobuhvatni mehanizam kompenzacije za funkcionalna odnosno stvarna spajanja jedinica lokalne samouprave.

U ovom komentaru nije mi cilj evaluirati opisane razloge za utvrđivanje strateškog cilja koji se odnosi na javnu upravu i načine postizanja tog cilja, već mi je primarna namjera kritički se osvrnuti i dati odgovore na pitanje je li za funkcionalnu i održivu lokalnu samoupravu postavljen ambiciozan cilj, kakvi su rezultati do sada ostvareni u postizanju zadanog cilja i kakva su realna očekivanja da se ostvare zadani pokazatelji koji su utvrđeni za praćenje ostvarivanja planiranog cilja provedbom NPOO-a do kraja ove, 2026. godine, odnosno do godine do koje se odnosi strateški dokument.

Od plana do stvarnosti u postizanju funkcionalne i održive lokalne samouprave

Za provođenje reformi i investicija kojima se ostvaruju utvrđeni ciljevi u NPOO-u, Hrvatskoj je kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, prema podacima za prosinac 2025., isplaćeno 55 posto planiranih sredstava, što je nešto niže od prosjeka EU-27 koji je iznosio 58,1 posto (D'Alfonso, Höflmayr & Sabbati, 2025). Prema tvrdnjama Vlade Republike Hrvatske, prije nekoliko dana je potvrđeno da su uspješno ispunjena sva 53 planirana reformska i investicijska pokazatelja pa je  Europska komisija Hrvatskoj isplatila sedmu tranšu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 1,1 milijardu eura, čime se povećava postotak isplaćenih sredstava Hrvatskoj.

Postizanje funkcionalne i održive lokalne samouprave zaista je ambiciozan cilj, kao i ciljni pokazatelji kojima se prati njegovo ostvarenje. Budući da na jednom mjestu nije moguće naći preglednu tablicu sa svim pokazateljima kojima se prati ostvarenje planiranih reformi i investicija, zanima me saznati rezultate ostvarenih kvalitativnih pokazatelja u njihovom potpunom obrazloženju, kako ih se u NPOO-u navodi, kojima se prati postizanje funkcionalne i održive lokalne samouprave. Naime, vjerujem da znanstvenu i akademsku zajednicu, stručnjake u lokalnoj samoupravi, konzultante koji se bave pitanjima povezanim s javnom upravom i lokalnom samoupravom, medije i najširu javnost zanima, kao i mene osobno, jesu li doista planirane reforme i investicije provedene koje se mogu dokumentirati ostvarenim pokazateljima.

U skladu s planiranim aktivnostima za ostvarenje cilja postizanje funkcionalne i održive lokalne samouprave, Hrvatska je Vlada početkom trećeg kvartala 2022. godine, odnosno nešto kasnije od planiranog roka (rok je bio utvrđen do kraja prvog kvartala 2022.), donijela Odluku o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 88/22 od 29. srpnja 2022.

U državnom proračunu su u razdoblju od 2022. do 2026. planirana sredstava za financijsko poticanje dobrovoljnog stvarnog spajanja minimalno 20 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno dobrovoljnog funkcionalnog spajanja minimalno 40 posto jedinica lokalne samouprave. Od donošenja Vladine Odluke do danas planirano je ukupno 44,5 milijuna eura, a isplaćeno 24,8 milijuna eura ili 15,9 posto planiranih sredstava u držanom proračunu za tu svrhu.

Planirana sredstva za tu namjenu su se tijekom razdoblja značajno smanjivala, ne samo rebalansom državnog proračuna, nego i u ukupno planiranom iznosu. Za prve dvije godine planirano je 13,3 milijuna eura (2022. i 2023.), da bi taj iznos pao na samo četvrtinu tada planiranih sredstava, odnosno na 3,0 milijuna eura (2026.) (tablica 1). Podaci na slici 1 prikazuju da su u 2023. i 2024. godini isplaćeni značajni iznosi sredstava koji su bili namijenjeni financijskim poticajima iz državnog proračuna općinama i gradovima koje su se dobrovoljno funkcionalno spojile radi zajedničkog obavljanja javnih poslova iz djelokruga lokalne samouprave. Tako je u 2023. isplaćeno 22,3 posto, a u 2024. 32,0 posto planiranih sredstava za dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave. Prošle 2025. godine isplaćeno je svega 1,4 posto planiranih sredstava prema javno objavljenim podacima Ministarstva financija.

Tablica 1. Planirana i isplaćena sredstva u državnom proračunu za dobrovoljno funkcionalno spajanje općina i gradova, 2022. - 2025., u EUR

Godina	Planirano, u EUR	Planirano nakon rebalansa, u EUR	Udio planiranih sredstava pomoći u ukupnim prihodima svih općina i gradova, u %	Isplaćeno, u EUR	Isplaćeno u odnosu na planirano, u %	Isplaćeno u odnosu na planirano nakon rebalansa, u %
2022.	13.272.281	13.272.281	0,34	841.826	6,3	6,3
2023.	13.272.281	5.000.000	0,27	2.955.623	22,3	59,1
2024.	10.000.000	3.000.000	0,18	3.195.777	32,0	106,5
2025.	5.000.000	3.500.000	-	69.937	1,4	2,0
2026.	3.000.000	-	-	-	-	-
Ukupno	44.544.562	24.772.281		7.063.163	15,9	28,5

Izvor: Ministarstvo financija.

 
Slika 1. Planirana i isplaćena sredstva u državnom proračunu za dobrovoljno funkcionalno spajanje općina i gradova, 2022. - 2025., u EUR

Izvor: Ministarstvo financija.

Vladina Odluka o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave omogućila je tri modela dobrovoljnog spajanja: Model A - dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave putem zajedničkog službenika, upravnog odjela ili službe, Model B - dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave organiziranjem zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove i Model C - dobrovoljno stvarno spajanje pripajanjem područja jedne jedinice lokalne samouprave drugoj jedinici lokalne samouprave.

Napredak u postizanju planiranog cilja u NPOO-u prati se pokazateljem da će se do kraja 2026. godine najmanje 40 posto jedinica lokalne samouprave ili 222 općine i grada dobrovoljno funkcionalno spojiti u zajedničkom pružanju jedne ili više javnih usluga stanovništvu. Za preostale 333 općine i grada koje nisu dobrovoljno odlučile zajednički obavljati neke od lokalnih javnih poslova nema utvrđenih ciljeva, kao niti kriterija po kojima bi se postigla funkcionalna i održiva lokalna samouprava.

Od srpnja 2022. pa do danas, prema modelu A, općine su zapošljavale zajedničkog službenika za obavljanje nekih od lokalnih poslova, uglavnom komunalne i poljoprivredne redare. Broj općina koje su zapošljavale zajedničke službenike bio je 19 (2022.), 25 (2023.), 22 (2024.) te tri (2025.). Broj gradova koji su zapošljavali zajedničke službenike bio je daleko manji od broja općina pa je svega pet gradova (2023.) i osam gradova (2023.) zaposlilo zajedničkog službenika za obavljanje lokalnih poslova (slika 2).

Slika 2. Rezultati dobrovoljnog funkcionalnog spajanja - Model A - zajednički službenik

Izvor: Ministarstvo financija.

Prema Modelu A , sedam se općina (2022.), devet (2023.) i pet (2024.) dobrovoljno funkcionalno spojilo i osnovalo zajednički upravni odjel ili službu. U osnivanju zajedničkog upravnog odjela ili službe sudjelovao je po jedan grad 2022. i 2023. godine (slika 3).

Slika 3. Rezultati dobrovoljnog funkcionalnog spajanja - Model A - zajednički upravni odjel ili služba

Izvor: Ministarstvo financija.

Najviše se općina dobrovoljno funkcionalno spojio po Modelu B i osnovao zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu. Organiziranje zajedničkog dječjeg vrtića, gradske knjižnice i komunalnog društva rezultat je dobrovoljnog funkcionalnog spajanja u najvećem broju općina. Ukupno je u 30 općina i pet gradova osnovano zajedničkih ustanova (2022.), u 36 općina i 31 gradu osnovano zajedničkih ustanova i trgovačkih društava (2023.)., dok je samo u 12 općina (2024.) i u dvije općine (2025.) osnovano zajedničkih dječjih vrtića i komunalnih društava te zajednička razvojna agencija. Prema javno dostupnim podacima posljednje dvije godine u gradovima nisu osnovane zajedničke ustanove i trgovačka društva (slika 4).

Slika 4. Rezultati dobrovoljnog funkcionalnog spajanja - Model B - zajedničko trgovačko društvo ili ustanova

Izvor: Ministarstvo financija.

Od donošenja Odluke o isplati novčanih poticaja za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave za zajedničko pružanje javnih usluga do danas se dobrovoljno funkcionalno spojilo 108 općina i 24 grada, odnosno 132 jedinice lokalne samouprave (slika 5).Pojedine općine i gradovi su se dobrovoljno spojile za zajedničko obavljanje više poslova. Za ispunjavanje utvrđenog pokazatelja da će se 40 posto jedinica lokalne samouprave dobrovoljno funkcionalno spojiti (222 jedinice) potrebno je da se do kraja ove godine dobrovoljno funkcionalno spoji još 90 općina i gradova. Pred nama je još punih 11 mjeseci da se osvjedočimo hoće li se to i ostvariti.

Slika 5. Postizanje pokazatelja 40 posto jedinica lokalne samouprave će se dobrovoljno funkcionalno spojiti

Izvor: Ministarstvo financija.

Slike 6 i 7 prikazuju primjere dobrovoljno funkcionalno spojenih gradova i općina za obavljanje više poslova. Od gradova se ističe grad Pazin koji se dobrovoljno spojio s okolnim općinama za šest različitih poslova, kao i općine Lupoglav, Gračišće i Cerovlje koje su se dobrovoljno funkcionalno spojile s drugim jedinicama lokalne samouprave za zajedničko obavljanje također šest različitih poslova iz samoupravnog djelokruga.

Slika 6. Primjeri dobrovoljno funkcionalno spojenih gradova za obavljanje više poslova

Izvor: Ministarstvo financija.

Slika 7. Primjeri dobrovoljno funkcionalno spojenih općina za obavljanje više poslova

Izvor: Ministarstvo financija.

Za dobrovoljno stvarno spajanje utvrđen je pokazatelj da će se do kraja 2026. godine najmanje 20 posto jedinica lokalne samouprave ili 111 općina i gradova dobrovoljno stvarno spojiti. U Hrvatskoj bi preostale 444 općine i grada koji bi trebali činiti funkcionalnu i održivu lokalnu samoupravu iako nisu utvrđeni ciljevi, kao niti kriteriji po kojima bi se to postiglo. Do danas niti jedna općina, kao niti jedan grad, nisu dobrovoljno stvarno spojene pa se čini da nije realno utvrđena ciljna vrijednost ovog pokazatelja za praćenje ostvarivanja napretka u ostvarivanju postavljenog cilja unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave koji se želi postići reformom za postizanje funkcionalne i održive lokalne samouprave.

Prednosti i izazovi dobrovoljnog funkcionalnog spajanja

Postojeća suradnja među općinama i gradovima koja se odvijala duže ili kraće vrijeme bez ikakvih poticaja iz državnog proračuna potakla ih je da iskoriste ponuđene financijske poticaje iz državnog proračuna za dobrovoljno funkcionalno spajanje. Postojeća suradnja bi mogla pomoći u budućem dobrovoljnom funkcionalnom spajanju ostalih općina i gradova za pružanje zajedničkih lokalnih javnih usluga putem zajedničkog službenika, organiziranjem zajedničkog upravnog odjela ili službe, kao i osnivanjem zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove. Pomoći iz državnog proračuna za pokriće dijela troškova zajedničkih službenika, odjela ili službe, ustanove ili trgovačkog društva dobrovoljno spojenih općina u obavljanju zajedničkog posla mogle bi potaknuti i druge općine i gradove na dobrovoljno funkcionalno spajanje.

Postoje određeni izazovi za dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave. Izazov povećanju broja jedinica koje bi dobrovoljno pristupile spajanju radi zajedničkog obavljanja lokalnog posla može biti ograničeno vrijeme trajanja financijske pomoći (pet godina) kao i činjenica da se pomoć ne odnosi na sve jedinice nego samo na one s manjim brojem stanovnika (najviše do 5.000). Ograničenje je također i kriterij da pomoći mogu ostvariti samo one jedinice koje su u kategoriji potpomognutih područja. Nedostatak potrebnih znanja lokalnih službenika u nekim jedinicama je ograničenje za pokretanje postupka dobrovoljnog zajedničkog pružanja javnih usluga i obavljanja javnih poslova u više općina i gradova. Ograničene je i nedovoljno poznavanje procedure provedbe postupka dobrovoljnog funkcionalnog spajanja za zajedničko pružanje javnih usluga i obavljanje javnih poslova u više lokalnih jedinica. Vjerujem da postoji i nedovoljna privlačnost postojećeg financijskog iznosa pomoći. Ograničenje predstavlja i različita politička pripadnost gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje bi mogle zajednički pružati lokalne javne usluge.

Prednosti i izazovi dobrovoljnog stvarnog spajanja

O potrebi dobrovoljnog stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave puno sam pisala pa u ovom komentaru to ne bih željela ponavljati. Međutim, treba nešto reći o izazovima dobrovoljnog stvarnog spajanja. U NPOO-u ne postoji utvrđen kriterij održivosti za općine i gradove iako bi trebale raspolagati odgovarajućim organizacijskim, administrativnim i ljudskim, fiskalnim i svim drugim potrebnim kapacitetima za obavljanje javnih poslova iz djelokruga lokalne samouprave. Velik izazov potrebnoj reformi lokalne samouprave predstavlja nespojivost političke odgovornosti gradonačelnika, općinskih načelnika, gradskih i općinskih vijeća za provedbu danih izbornih obećanja u skladu sa željama i potrebama stanovnika i potencijalne odluke o dobrovoljnom stvarnom spajanju jedinica lokalne samouprave. Donošenjem odluke o dobrovoljnom spajanju s drugom lokalnom jedinicom, lokalni politički predstavnici strahuju od gubitka podrške birača na budućim lokalnim izborima. Nesklonost stvarnom spajanju lokalnih jedinica sigurno je potaknuta i nedovoljnom privlačnosti postojećeg financijskog iznosa pomoći. Prepreka dobrovoljnom stvarnom spajanju jedinica lokalne samouprave je negativna percepcija o teritorijalnim reformama. Neistražena i nepoznata je percepcija stanovnika o mogućim razlikama o dostupnosti i kvaliteti lokalnih javnih usluga u potencijalno novoj jedinici lokalne samouprave nastaloj dobrovoljnim stvarnim spajanjem dviju ili više jedinica. Građani strahuju od gubitka svoje općinske "autonomije" i "identiteta" u slučaju dobrovoljnog stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Lokalni službenici strahuju od gubitka posla u lokalnoj samoupravi radi dobrovoljnog stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave. To su primjeri nekih od izazova s kojima su se susrele i druge zemlje u vrijeme provođenja dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave.

Postizanje efikasnosti i održivosti dobrovoljnim spajanjem regionalne samouprave

U NPOO-u niti jednom riječju se ne spominje postizanje efikasnosti i održivosti na razini regionalne samouprave kao niti ciljeva usmjerenih na poboljšanje kvalitete u obavljanju zadaća te razine javne vlasti. Ne navodi se mogućnost ostvarivanja pomoći za zajedničko pružanje javnih usluga od strane jedinica lokalne samouprave i županija. U Vladinoj Odluci o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje ne govori se o dodjeli bilo kakve pomoći jedinicama regionalne samouprave za zajedničko obavljanje javnih poslova od regionalnog značaja. U cilju postizanja efikasnosti, Vlada nije odlučila predložiti financijske poticaje bilo kojeg oblika dobrovoljnog spajanja jedinica regionalne samouprave.

Zaključak

Kritičko mišljenje znanstvene i stručne javnosti je poznato o postojećem broju, veličini, odgovornostima jedinica lokalne samouprave u pružanju lokalnih javnih usluga i osiguranju lokalnih javnih dobara, zadovoljstvu pruženim lokalnim javim uslugama, njihovoj kvaliteti i obujmu, javnim troškovima za njihovo pružanje, odnosno o razini poreznog i neporeznog opterećenja građana i poduzetnika. Međutim, stavovi građana nisu poznati o prednostima i nedostacima okrupnjavanja (ili daljnje fragmentacije) jedinica lokalne samouprave u odnosu na postojeće stanje administrativno-teritorijalne organizacije zemlje. Građani nisu bili uključeni u utvrđivanje ciljeva u NPOO-u 2021. - 2026. pa tako niti u reformu kojom će se postići funkcionalna i održiva lokalna samouprava daljnjom optimizacijom i decentralizacijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem potpore funkcionalnom spajanju. Građani nisu pitani niti za prijedlog pokazatelja za mjerenje ostvarenja cilja reforme. Stavovi nositelja javnih politika, hrvatske Vlade, sažeto se mogu opisati da se funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave treba provesti radi uspostave učinkovitog, kvalitetnog i transparentnog pružanja usluga građanima, kako bi građani imali jednake mogućnosti za zadovoljavanje svojih lokalnih javnih potreba i interesa, bez obzira gdje žive.

Sudjelujući u više istraživanja o odgovornostima, kapacitetima i razvoju lokalne samouprave u Hrvatskoj, analizirajući znanstvenu i stručnu literaturu, proučavajući iskustva brojnih zemalja u provedbi reformi lokalne samouprave, odnosno subnacionalne razine vlasti i razgovarajući s pojedincima izabranim predstavnicima u izvršnoj i predstavničkoj  vlasti u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao i s lokalnim službenicima, smatram da i uz pružanje svih vrsta znanstvene i stručne pomoći, dodjela financijskih poticaja bilo koje vrste i iznosa, roka trajanja, uz postojanje uvjeta za njihovu namjenu ili bez ikakvih uvjeta za njihovo korištenje, dobrovoljno stvarno spajanje niti jedne jedinice lokalne samouprave neće se desiti.

Do prvog spajanja dviju lokalnih jedinica doći će tek kada se dva, dvije ili dvoje općinskih ili gradskih čelnika iz (vladajuće) političke opcije slože (ili budu snažno politički potaknuti), a njihovi stanovnici ih podrže ili potaknu, da istinski žele spojiti dvije jedinice lokalne samouprave u jednu i imati jedinstvenu jedinicu lokalne samouprave kojoj će se osnažiti liderski, ljudski, fiskalni, financijski, organizacijski, upravni i svi drugi kapaciteti za pružanje kvalitetnih lokalnih javnih usluga građanima za koje su jedinice lokalne samouprave nadležne. Uz navedeno, nova jedinica bi trebala osigurati transparentnost trošenja proračunskih sredstava i omogućiti svim stanovnicima u dvije bivše lokalne jedinice bolje i kvalitetnije zadovoljavanje životnih potreba u novoj jedinici. Za taj slučaj dobrovoljnog pripajanja jedne jedinice lokalne samouprave drugoj, gubitak pravne osobnosti i dogovor o novom imenu novonastale jedinice lokalne samouprave potrebna je prvenstveno volja birača, građana koji žive u obje lokalne jedinice, ali i snažna politička volja svih političkih opcija na lokalnoj razini i bezrezervna podrška županijske i državne razine vlasti.

Takav proces dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave mogu potaknuti malobrojni čelnici u lokalnoj samoupravi. Riječ je o liderima, osobama snažnog osobnog i profesionalnog integriteta, s izraženom spremnošću za sudjelovanje u kreiranju lokalnih politika, angažmanom usmjerenim za razvoj lokalne zajednice i osiguranju uvjeta za bolji život i rad u lokalnoj zajednici, i, na kraju, političarima ili nestranačkim osobama koje su svjesne da će gubitkom pravne osobnosti njihove jedinice lokalne samouprave spajanjem s drugom jedinicom izgubiti političku funkciju u svojoj lokalnoj sredini. To je njihov svjesni politički ustupak u zamjenu za očekivano jačanje budućih kapaciteta za boljitak lokalne zajednice.


Literatura:
D'Alfonso, A., Höflmayr, M., & Sabbati, G. (2025). Economic Outlook Quarterly. European Parliament. European Parliamentary Research Service. https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2025/779198/EPRS_BRI%282025%29779198_EN.pdf?utm_source=chatgpt.com

Odluka o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje. Narodne novine, broj 88/22.

Vlada Republike Hrvatske. (2021). Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/51%20-%203%20NPOO.pdf?vel=1469200 


* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu pripadaju samo autorici i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.