Proizvodnja cvijeća: nestvarna ljepota življenja ili zapušteni kapitali?

 

27. lipnja 2025.

 

Autor: dr. sc. Goran Buturac*
 
Proizvodnja cvijeća ili cvjećarstvo obuhvaća uzgoj, preradu, marketing i distribuciju cvijeća i ukrasnih biljaka. Uz proizvodnju rezanog cvijeća, cvjećarstvo uključuje proizvodnju cvijeća u lončanicama kao i proizvodnju sadnica. Pritom se razlikuje proizvodnja jednogodišnjeg cvijeća poput cinija, petunija i kadifica, proizvodnja dvogodišnjih cvjetnih vrsta kao što su maćuhice, potočnice i turski karanfili te proizvodnja trajnica poput zvjezdana, makova i pakujaca. U trajnice spadaju još i zumbuli, narcisi, tulipani, gladiole, šafrani i begonije. Među rezanim cvijećem najpoznatiji su ruža, krizantema, klinčić, karanfil, gerber i anturij. Uz cvatuće lončanice poput cinerarija, sobnog jaglaca i afričke ljubice, za dekoraciju unutarnjih prostora koriste se i lisnate lončanice, od kojih su najpoznatije vrste fikus, filodendron, asparagus i kroton.
 
Danas je cvjećarstvo u svijetu vrlo dinamična i profitabilna poljoprivredna grana koja u proizvodnji široke lepeze asortimana iziskuje primjenu stručnih znanja, suvremenih tehnoloških rješenja i znanstvenih postignuća. To prije svega uključuje znanja iz genetike, oplemenjivanja, fiziologije bilja, tehnologije, marketinga, distribucije i plasmana cvijeća na tržište. Uz internetsku prodaju, cvijeće pronalazi put do svojih potrošača prodajom u cvjećarnicama, u supermarketima, na pijacama, na trgovima, a nerijetko i na licu mjesta kod samog uzgajivača.
 
Zašto je važna proizvodnja cvijeća? Cvijeće je važno za opstanak i razvoj prirodnog svijeta. Ima vitalnu ulogu u oprašivanju, proizvodnji hrane, pa čak i u mentalnom zdravlju ljudi (Igarashi i sur., 2014; Hao i sur., 2024). Osim toga, cvijeće pruža hranu i sklonište raznim životinjama, doprinoseći bioraznolikosti i ravnoteži ekosustava. Osim svog ekološkog značaja, cvijeće nudi emocionalne i mentalne koristi, poboljšavajući raspoloženje i smanjujući stres, a ujedno je i izvor ljepote, nadahnuća i inspiracije (Mochizuki-Kawai i sur., 2020; Zhang i sur., 2023; Zhang i sur., 2024). Kroz dugu povijest ljudskog roda društvena uloga cvijeća se uvelike mijenjala. U najvećem dijelu ljudske povijesti cvijeće je imalo simboličko značenje u različitim prigodama te ljekovitu svrhovitost. Iako su njegova simbolika i ljekovitost zadržani, danas se sve veća pažnja pridaje gospodarenju cvijećem i izgradnji profitabilne djelatnosti na tržištu.
 
Proizvodnja cvijeća daje izravni doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, bruto dodanoj vrijednosti, bruto domaćem proizvodu i zapošljavanju ljudi. Osim tih izravnih učinaka na gospodarstvo, ona kreira potražnju za suvremenim tehnološkim rješenjima u proizvodnji, izgradnjom staklenika, navodnjavanjem, gnojidbom, plastenicima, teglama i ljekovitom zaštitom. Na taj način proizvodnja cvijeća generirajući potražnju u drugim sektorima uvelike neizravno pridonosi rastu proizvodnje i zaposlenosti u svim tim sektorima. Ima tu i induciranih učinaka, jer svaki novozaposleni djelatnik primajući svoj dohodak poslije kreira potražnju u drugim sektorima poput trgovine, proizvodnje hrane, ugostiteljstva.
 
Kretanja na globalnom tržištu cvijeća vrlo su dinamična. Proizvodnja i izvoz uvjetovani su potražnjom za cvijećem na svjetskim tržištima. Na potražnju za cvijećem utječu brojni čimbenici poput trendova darivanja, tradicije, navika i ukusa potrošača, ponude na tržištima, cijena cvijeća i njihove kvalitete. Uz navedeno, ne treba izostaviti ni životni standard stanovništva koji ima veliki utjecaj na potrošnju cvijeća. Na to ukazuju i podaci o potrošnji prema kojima su najveći globalni potrošači cvijeća upravo gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta poput SAD-a, Njemačke, Nizozemske i Francuske.
 
Analizirajući kretanja na svjetskom tržištu može se zapaziti intenzivan rast proizvodnje i izvoza. Uz neke tradicionalne zemlje proizvođače cvijeća, poput Nizozemske, kontinuirano se pojavljuju novi igrači na svjetskoj pozornici cvijeća poput Etiopije ili Kanade. Izvoz cvijeća u svijetu je u razdoblju od 2005. do 2024. godine porastao 2,3 puta.

Strukturna analiza po kontinentima pokazuje kako primat proizvodnje i izvoza cvijeća pripada Europi. Na europski kontinent otpada 51,9 posto ukupnog svjetskog izvoza cvijeća (slika 1.). Slijede Sjeverna i Južna Amerika s udjelom od 32,6 posto, Afrika s udjelom od 10,3 posto, Azija s udjelom od 5,0 posto i Australija i Oceanija s udjelom od 0,1 posto. Osim stanja, zanimljiva je analiza trendova. Oni pokazuju kako se u razdoblju od 2005. do 2024. godine povećao udio Sjeverne i Južne Amerike i Afrike u globalnom izvozu cvijeća, dok se udio Europe, Azije te Australije i Oceanije smanjio. Pritom se udio Sjeverne i Južne Amerike povećao s 25,0 posto na 32,6 posto, dok se udio Afrike povećao sa 7,4 posto na 10,3 posto. Istovremeno se udio Europe u globalnom izvozu cvijeća smanjio sa 61,0 posto na 51,9 posto, udio Azije se smanjio s 5,9 posto na 5,0 posto, dok se udio Australije i Oceanije smanjio s 0,7 posto na 0,1 posto.
 
Slika 1. Struktura izvoza cvijeća po kontinentima u 2024. godini

 
Najveći proizvođač i izvoznik cvijeća u svijetu je Nizozemska (slika 2.). Na tu zemlju otpada gotovo polovica globalnog izvoza cvijeća. Slijede je Kolumbija, Ekvador, Kenija i Etiopija. Nizozemska je u 2024. godini realizirala 47,0 posto svjetskog izvoza cvijeća, Kolumbija 20,9 posto, Ekvador 9,0 posto, Kenija 6,4 posto i Etiopija 2,5 posto.
 
Vodeće vrste cvijeća koje Nizozemska plasira na svjetska tržišta su tulipani, ruže, ljiljani i krizanteme. Neki od glavnih razloga pomalo nevjerojatnog uspjeha Nizozemske na globalnom tržištu cvijeća nalaze se u istraživanju i razvoju, inovacijama, izgradnji suvremenih logističkih središta i opskrbnih lanaca te primjeni naprednih tehnoloških rješenja u proizvodnji. Inovacije i napredna tehnološka rješenja ogledaju se u izgradnji i primjeni inteligentnih staklenika koji plutaju po vodi, robotizaciji i digitalizaciji proizvodnih procesa. Staklenici u zapadnoj Nizozemskoj koji se prostiru na površini od 2.750 hektara izgledaju poput staklenog grada i spadaju u najveće područje proizvodnje cvijeća na svijetu.
 
Analiza trenda pokazuje kako je najveći rast izvoza cvijeća u razdoblju 2005. - 2024. ostvarila Etiopija. Pritom je ta zemlja povećala izvoz cvijeća čak 27,0 puta. Slijede je Kanada koja je povećala izvoz cvijeća 6,8 puta i Kenija s povećanjem izvoza cvijeća od 3,4 puta. Zapaženije povećanje izvoza cvijeća još su zabilježili Ekvador s povećanjem izvoza 3,2 puta i Kolumbija s povećanjem izvoza 3,0 puta.
 
Slika 2. Najveći izvoznici cvijeća u svijetu u 2024. godini

 
Prednosti afričkih zemalja poput Kenije i Etiopije u proizvodnji cvijeća su agroklimatski uvjeti s obiljem sunčanih sati prijeko potrebnih za uzgoj cvijeća. Vodeće cvijeće koje Kenija plasira na izvozna tržišta su ruže, karanfili i alstromerije. Istovremeno, Etiopija od cvjetnih vrsta najviše izvozi ruže, karanfile i hiperikume. Troškovi proizvodnje cvijeća afričkih zemalja poput Etiopije i Kenije relativno su manji zbog dostupnosti jeftine radne snage. S prihvatljivijim cijenama te zemlje uspijevaju realizirati znatno bolju konkurentsku poziciju u odnosu na druge svjetske lidere u proizvodnji cvijeća.
 
Neposredna blizina SAD-a koji je najveći potrošač i uvoznik cvijeća na svijetu daje prednost plasmana cvijeća na to tržište Kolumbiji, Ekvadoru i Kanadi. Kolumbija najviše proizvodi i izvozi ruže, karanfile i krizanteme. Istovremeno, Ekvador najviše plasira na izvozna tržišta ruže i tropsko cvijeće, a Kanada zijevalice, tulipane i ljiljane.
 
Usprkos povoljnim agroklimatskim uvjetima za proizvodnju širokog asortimana cvjetnih vrsta, proizvodnja cvijeća u Hrvatskoj je relativno mala obujmom. Također, najnoviji trendovi ukazuju na njezino smanjivanje.
 
Slika 3. Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta izabranih kategorija u Hrvatskoj u razdoblju 2005. - 2024.

 
Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, korištena površina poljoprivrednog zemljišta pod cvijećem i ukrasnim biljem u 2024. godini bila je 162 hektara (slika 3.). To je gotovo dvostruko manje u usporedbi s 2019. godinom kada je korištena površina pod cvijećem iznosila 300 hektara. Udio korištene površine pod cvijećem i ukrasnim biljem u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske se u razdoblju 2019. - 2024. prepolovio, smanjivši se s 0,02 posto na 0,01 posto.
 
Na nepovoljna kretanja Hrvatske u proizvodnji cvijeća ukazuju i podaci trgovinske bilance koju Hrvatska ima s ostatkom svijeta. Kroz čitavo promatrano razdoblje uvoz cvijeća je neusporedivo veći od izvoza. Dok uvoz cvijeća u posljednjih nekoliko godina snažno raste, izvoz domaćeg cvijeća je gotovo neznatan. Konačni rezultat je pogoršavanje vanjskotrgovinske bilance cvijećem. Svoj vrhunac uvoz cvijeća je dosegnuo u 2024. godini kada je iznosio 22,8 milijuna eura, a izvoz tek 1,2 milijuna eura. Istovremeno, negativan saldo Hrvatske u trgovini cvijećem popeo se na nevjerojatnih 21,6 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je tek 5,0 posto.  
 
Slika 4. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini cvijećem u razdoblju 2005. - 2024.

 
Veliki negativni saldo Hrvatske u trgovini cvijećem s inozemstvom govori o nedostatnoj domaćoj proizvodnji cvijeća. Pritom Hrvatska neusporedivo više troši na cvijeće nego što ga sama proizvodi. Taj veliki jaz u korist potrošnje cvijeća u 2024. godini iznosio je visokih 21,6 milijuna eura. Ono malo domaće proizvodnje je usitnjeno i proizvodi se u okrilju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nerijetki su slučajevi u kojima su pojedinci svoje hobije, entuzijazam i ljubav prema cvijeću uspijevali pretvoriti u profitabilnu djelatnost na tržištu. Većina njih je orijentirana na domaće tržište, a po posljednjim dostupnim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uzgojem cvijeća i ukrasnog bilja u 2020. godini bavilo se 346 gospodarstava. Uz značajan pad površina pod cvijećem u razdoblju 2019. - 2024., može se pretpostaviti da se smanjio i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem cvijeća i ukrasnog bilja.
 
Domaće cvjećarstvo je dobar pokazatelj kako se Hrvatska sustavno i godinama pretvarala u potrošačko društvo zapostavljajući vlastitu poljoprivrednu proizvodnju, u ovom slučaju proizvodnju cvijeća. Trgovinski odnosi s ostatkom svijetom najbolje potkrepljuju tu činjenicu. Pritom se Hrvatska nije odrekla potrošnje cvijeća, već ju je intenzivno povećavala. No, povećanje potrošnje nije se odrazilo na rast domaće proizvodnje cvijeća, već na rast inozemne proizvodnje koju je Hrvatska kreirala značajnim uvoznim rastom.
 
Iako Hrvatska već godinama najviše cvijeća uvozi iz Nizozemske, uvozna se struktura u razdoblju od 2005. do 2024. godine ipak značajnije mijenjala. Hrvatska je iz uvozne dominacije nizozemskog cvijeća prešla u uvoznu ovisnost o nizozemskom cvijeću. Naime, u 2005. godini udio Nizozemske u uvoznoj strukturi cvijeća Republike Hrvatske iznosio je 69,0 posto. Slijedili su je Ekvador s udjelom od 12,0 posto, Italija s udjelom od 7,0 posto i Kenija s udjelom od 3,0 posto. Protekom vremena Nizozemska je sve više povećavala svoju zastupljenost u ukupnom uvozu cvijeća Republike Hrvatske, da bi se taj udio u 2024. godini popeo na 99,0 posto. U prijevodu, Hrvatska danas gotovo sve cvijeće uvozi iz Nizozemske. Taj proces preuzimanja potpune dominacije nizozemskog cvijeća u uvoznoj strukturi Hrvatske naročito je bio pospješen nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. 
 
Slika 5. Struktura uvoza cvijeća Republike Hrvatske po zemljama u 2005. i 2024. godini

 
Slično kretanju ostalih poljoprivrednih kultura, cijena cvijeća i sadnica u posljednjih nekoliko godina kontinuirano se povećava (slika 6.) S obzirom na nedostatnu vlastitu proizvodnju i izraženu uvoznu koncentraciju i ovisnost, Hrvatska i nema prevelik manevarski prostor za utjecaj na kretanje cijena cvijeća na tržištu.
 
Slika 6. Indeksi cijena poljoprivrednih proizvoda i cijena cvijeća i sadnica u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2005. - 2024.

 
Cijena cvijeća na domaćem je tržištu određena s jedne strane uvoznom ponudom, a s druge strane potrošnjom domicilnog stanovništva. Na hrvatsku potrošnju cvijeća najviše utječu navike i ukusi potrošača, tradicija te kupovna moć stanovništva. Najnoviji trendovi donijeli su osjetniji rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Pritom su se cijene poljoprivrednih proizvoda u razdoblju od 2020. do 2024. povećale u prosjeku za 37,6 posto. Istovremeno je rast cijena cvijeća bio manji i iznosio je 18,4 posto. Rast cijena cvijeća na svjetskom tržištu, pa i u Hrvatskoj, bio je uvelike iniciran rastom cijena energenata i troškova proizvodnje, rastom potražnje uzrokovanim rastom ukupne svjetske populacije, ograničenom ponudom radne snage u poljoprivredi i klimatskim promjenama.
 
Od zemalja Europske unije, apsolutna dominacija u izvozu cvijeća na globalno tržište pripada Nizozemskoj. Ta zemlja je u 2024. godini realizirala 91,9 posto ukupnog izvoza cvijeća Europske unije. Slijede je Italija s udjelom od 2,6 posto, Španjolska s udjelom od 1,4 posto, Njemačka s udjelom od 0,9 posto, Poljska s udjelom od 0,7 posto i Belgija s udjelom od 0,6 posto.
 
Slika 7. Najveći izvoznici cvijeća među zemljama EU-a mjereno udjelom u ukupnom izvozu cvijeća Europske unije u 2024. godini

 
Hrvatska se s ostvarenih 1,2 milijuna eura izvoza cvijeća u 2024. godini svrstala pri dnu ljestvice zemalja Europske unije. Istovremeno, udio Hrvatske u ukupnom izvozu cvijeća Europske unije iznosio je neznatnih 0,02 posto.
 
Uzgoj cvijeća pušta svoje korijene daleko u prošlost ljudske civilizacije. Cvijeće je uživalo na značaju još od drevnog Egipta, preko stare Grčke, Rimskog Carstva, srednjeg vijeka pa do današnjih dana. Jedna od tajni dugovječnosti uzgoja i proizvodnje cvijeća svakako leži u njegovoj nevjerojatnoj sposobnosti prilagodbe različitim vremenima, civilizacijama, podnebljima, tradicijama, religijama, kulturama, običajima i društvenim uređenjima. Uzgoj cvijeća je puno više od same proizvodnje. On se može promatrati kao spoj proizvodnje, znanosti i umjetnosti. Danas je proizvodnja cvijeća više no ikada profitabilna djelatnost u kojoj mnogi proizvođači pokušavaju na tržištu naći svoje mjesto pod suncem. Primat na svjetskoj pozornici dodijeljen je onima koji ulažu u proizvodnju, inovacije, znanost i primjenu naprednih tehnoloških rješenja. Svjetski lider u proizvodnji cvijeća danas je Nizozemska. Ta zemlja, koja prema posljednjim podacima Eurostata za 2024. godinu broji 17,9 milijuna stanovnika, opskrbljuje praktički polovicu svjetskog stanovništva cvijećem. Gotovo pa nestvarno iz perspektive Hrvatske, koja uz sve blagodati agroklimatskih uvjeta vlastitom proizvodnjom uspijeva zadovoljiti tek neznatan postotak svojih potreba za cvijećem.
  
 
Literatura
 
Hao, S., Zhang, D., Wen, Y., Yang, Y., Zhang, H. i Hou, L. (2024). Flowers or leaves? Assessing the impact of crape myrtle observation on the physical and mental well-being of senior citizens. HortTechnology, 34(3), 372-380. https://doi.org/10.21273/HORTTECH05364-23 
 
Igarashi, M., Song, C., Ikei, H., Ohira, T. i Miyazaki, Y. (2014). Effect of olfactory stimulation by fresh rose flowers on autonomic nervous activity. Journal of Alternative and Complementary Medicine, 20(9), 727-731. https://doi.org/10.1089/acm.2014.0029
 
Mochizuki-Kawai, H., Matsuda, I. i Mochizuki, S. (2020). Viewing a flower image provides automatic recovery effects after psychological stress. Journal of Environmental Psychology, 70, 101445. https://doi.org/10.1016/j.jenvp.2020.101445
 
Zhang, L., Dempsey, N. i Cameron, R. (2023). Flowers - Sunshine for the soul! How does floral colour influence preference, feelings of relaxation and positive up-lift? Urban Forestry & Urban Greening, 79, 127795. https://doi.org/10.1016/j.ufug.2022.127795
 
Zhang, L., Dempsey, N. i Cameron, R. (2024). “Blossom Buddies” − How do flower colour combinations affect emotional response and influence therapeutic landscape design? Landscape and Urban Planning, 248, 105099. https://doi.org/10.1016/j.landurbplan.2024.105099
 
  
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.