Pružaju li sve općine zakonom zajamčene lokalne javne usluge svojim građanima?

 
Lokalni izbori održat će se za manje od dva mjeseca. Odmah nakon završenih predsjedničkih izbora, počele su predizborne aktivnosti postojećih župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i brojnih novih kandidata za te izvršne funkcije na lokalnim razinama. Predizbornih obećanja „starih“ i budućih „novih“ lokalnih čelnika ne manjka, kao niti jednom do sada. Obećanja su brojna, upravo ona koja birači žele čuti. Prosječan birač ipak nije u dovoljnoj mjeri informiran pa često ne zna procijeniti jesu li sva istaknuta predizborna obećanja u djelokrugu ovlasti općine, grada ili županije ili pripadaju u nadležnost države ili neke agencije, zavoda, fonda i druge pravne osobe s javnim ovlastima. Ako ipak jesu u okviru ovlasti općine ili grada, pitanje je raspolaže li općina ili grad potrebnim kapacitetima da sva ta obećanja provede u praksi.

Ovaj put posebno me zanimaju općine, koje po našim zakonskim propisima, usprkos njihovim čestim izmjenama, imaju utvrđene iste ovlasti kao i gradovi. Općine i gradovi u samoupravnom djelokrugu trebaju obavljati iste poslove, i to one koji imaju lokalni značaj i kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. To su poslovi koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove. Uz navedene poslove, posebnim je zakonima određeno koje su poslove općine i gradovi dužni organizirati, a koje poslove mogu obavljati.

To je teorija koju zakoni utvrđuju. Međutim, trebalo bi vidjeti mogu li općine u praksi obaviti te poslove, odnosno imaju li potrebnu infrastrukturu da to i obave. Općine navedene poslove mogu provoditi osnivanjem svojih ustanova i trgovačkih društava, odnosno proračunskih korisnika, čiji su osnivači općine i koji se financiraju ili sufinanciraju sredstvima iz općinskih proračuna.

Kao i za sve drugo, u Hrvatskoj postoji propis koji definira pojam proračunskog korisnika. Prema Pravilniku o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine, broj 150/24), proračunski korisnici jedinica lokalne samouprave su ustanove čiji je isključivi osnivač općina ili grad ili više jedinica lokalne samouprave i čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu jedinice lokalne samouprave i/ili koji ostvaruju prihode iz proračuna jedinice i/ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa u iznosu 50 posto ili više od ukupnih prihoda odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne samouprave u iznosu 50 posto ili više i koji su navedeni u Registru proračunskih korisnika. Ako su proračunskom korisniku osnivači više jedinica lokalne samouprave, nadležnom jedinicom proračunskog korisnika smatra se ona jedinica iz čijeg se proračuna ostvaruje najveći udio prihoda.

Pitanje je imaju li sve općine svoje proračunske korisnike čija je svrha obavljati poslove iz samoupravnog djelokruga kojima se pružaju različite lokalne javne usluge stanovništvu koje živi i gospodarstvu koje djeluje na teritoriju općine.

Pažljivim pregledom Registra dolazi se do podatka da gotovo polovica općina ili njih 186, odnosno 43,5 posto svih općina u Hrvatskoj, u Registru proračunskih korisnika nema registriranog niti jednog proračunskog korisnika. U tablici 1 popisane su sve općine po županijama koje nemaju niti jednog proračunskog korisnika. Međutim, treba istaknuti pozitivnu promjenu od prije dvije godine kada 243 općine, odnosno 57 posto svih općina, nije imalo proračunskih korisnika kada sam analizirala podatke u Registru ukazujući na kvalitetu života u županijama, gradovima i općinama[1].

Situacija u obavljanju lokalnih poslova u općinama u određenoj je mjeri poboljšana donošenjem Odluke Vlade Republike Hrvatske o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave (Narodne novine, broj 88/22). Na temelju te odluke Ministarstvo financija raspisalo je javni poziv za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave. Do 29. svibnja 2024. (zadnji javno dostupan podatak) od onih 186 općina koje nemaju u Registru upisanog proračunskog korisnika u razdoblju 2022. - 2024. godine, 38 općina je iskoristilo mogućnost primanja potpore iz državnog proračuna i dobrovoljno se funkcionalno spojilo s gradom i jednom ili više općina. Dobrovoljnim funkcionalnim spajanjem općine i gradovi osnovali su zajednička trgovačka društva ili ustanove koji pružaju usluge u gradovima i općinama koji su ih zajedno dobrovoljno osnovali. Od trgovačkih društava uglavnom je osnivano zajedničko komunalno društvo, a od ustanova osnivani su dječji vrtići, gradske knjižnice i čitaonice. Većinom su to dobrovoljnim putem odradile općine i gradovi u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji, u kojima je značajno smanjen broj općina bez proračunskog korisnika upisanog u Registar. Time je u Hrvatskoj smanjen broj općina na njih 148 (34,6 posto ukupnog broja) koje nemaju niti jednog proračunskog korisnika za pružanje lokalnih javnih usluga. Ostaje za pratiti hoće li nakon ograničenog vremenskog trajanja dodjele pomoći iz državnog proračuna za funkcioniranje komunalnog društva, dječjeg vrtića ili javne knjižnice i nakon protoka razdoblja od pet godina ta poduzeća i ustanove u općinama i gradovima uspješno provoditi svoje zadatke i aktivnosti zbog kojih su osnivani.

Uz sve što je dobrovoljno osnovano zadnje tri godine uz pomoć državnih poticaja, i dalje se traži odgovor na pitanje na koji način stanovnici, koji imaju prebivalište u 148 općina bez ijedne javne ustanove čiji je osnivač općina i čiji bi se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi trebali financirati sredstvima iz općinskog proračuna, ostvaruju svoje pravo na lokalne javne usluge i dobra. To što je u nekoj općini locirana zgrada područne škole ili osnovne škole, ne znači da su to zasluge općinskog načelnika. Osnivači osnovnih škola lociranih u općinama i većini gradova su županije, koje dodatnim udjelom u prihodima od poreza na dohodak i, još više, sredstvima pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih troškova osnovnog školstva ili, drugim riječima, namjenskim pomoćima iz državnog proračuna, osiguravaju nedostajuća sredstva za decentralizirane troškove osnovnog školstva. Najveći dio rashoda u osnovnim školama (plaće i ostali rashodi za zaposlene) pokriva se sredstvima iz državnog proračuna. To samo znači da općinski načelnici nemaju ama baš nikakve veze s osnovnim školama i isticanje da u pojedinoj općini postoji škola ne nosi nikakav poen na lokalnim izborima sadašnjem općinskom načelniku ili kandidatu na tu funkciju. Isto je kada se govori i o srednjim školama. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati općine koje imaju općinski muzej, a knjižnice i čitaonice je osnovalo samo 66 općina, dok su četiri zajedničke knjižnice osnovane 2022., 2023. i 2024. godine dobrovoljnim funkcionalnim spajanjem nekih općina i gradova. Nisam baš sigurna da će se na predizbornim događanjima kandidati za općinske načelnike hvaliti da im je cilj njihovu zajednicu kulturno uzdizati i osnovati neku ustanovu u području kulture, ali sam uvjerena da će ključni predizborni mamac lokalnim biračima biti izgradnja nogometnog stadiona jer je i dalje nogomet najvažnija stvar na svijetu, kao i izgradnja bazena na otvorenom u velikom broju općina, i to onih smještenih uz jadransku obalu. Djeci treba rekreacija koju Jadransko more „ne može“ pružiti, zar ne? Na zaštiti potrošača, koja je u domeni lokalnih poslova općina, vjerojatno neće biti predizborni naglasak niti jednog kandidata iako svi stanovnici, živjeli u kontinentalnim, priobalnim ili općinama u blizini grada Zagreba ili bilo kojeg velikog urbanog centra, osjećaju divljanje cijena hrane i ostale robe široke potrošnje u svojim novčanicima jer svi odvajaju na podmirenje osnovnih potreba sve veće udjele svojih redovnih prihoda. Isto tako, sigurna sam da ćemo i u narednim tjednima do lokalnih izbora puno slušati o brojnim potporama koje će nam kandidati obećavati, od naknada za novorođenčad pa sve do pomoći za izgradnju kuća ili kupovinu stanova mladim obiteljima, ali nisam uvjerena da ćemo išta čuti o uređenju reciklažnih dvorišta i zelenih površina, sadnji cvijeća i drveća na javnim površinama ili kontinuiranoj brizi o općinskim putevima i stazama, gradnji pješačkih i biciklističkih staza, kao i izgradnji javnih parkirališta. Rješavanje pitanja brige o starijima i nemoćnima i primarne zdravstvene zaštite u općinama je nešto što se nikada neće realizirati s predizbornim obećanjima i bez njih. Prometna povezanost općina s najbližim urbanim centrom i velikim gradom od ključne je važnosti za djecu i mlade radi mogućnosti odlaska na izvanškolske aktivnosti, kao i za starije stanovnike jer bi im omogućila nesmetani odlazak na specijalističke zdravstvene preglede, u veće kupovine u trgovačke centre, u kazalište i drugo. To su primjeri usluga na koje bi kandidati trebali staviti naglasak u svojim izbornim programima. Uvjerena sam da bi im to donijelo brojne tako željene glasove na izbornim mjestima u nedjelju 18. svibnja 2025. godine.

 
Tablica 1. Općine bez upisanog proračunskog korisnika u Registru proračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne samouprave
 

Županije	Općine	Županije	Općine
Zagrebačka	Bedenica  Brckovljani  Dubravica  Jakovlje  Klinča Sela  Krašić  Kravarsko  Luka  Orle  Preseka  Pušća  Rakovec  Stupnik  Žumberak	Požeško-slavonska	Brestovac  Čaglin
Krapinsko-zagorska	Hrašćina  Kraljevec na Sutli  Novi Golubovec  Petrovsko  Zagorska Sela	Brodsko-posavska	Bebrina  Brodski Stupnik (dfs)  Bukovlje  Cernik (dfs)  Donji Andrijevci  Dragalić (dfs)  Gornja Vrba  Gundinci  Nova Kapela (dfs)  Oprisavci  Sikirevci  Slavonski Šamac  Stara Gradiška (dfs)  Staro Petrovo Selo (dfs)  Velika Kopanica  Vrbje  Vrpolje
Sisačko-moslavačka	Martinska Ves	Zadarska	Lišane Ostrovičke  Polača (dfs)
Karlovačka	Bosiljevo  Cetingrad  Draganić  Generalski Stol  Krnjak  Lasinja  Netretić  Rakovica  Ribnik  Saborsko  Tounj	Osječko-baranjska	Antunovac  Bizovac (dfs)  Donja Motičina  Draž  Drenje  Feričanci  Jagodnjak  Levanjska Varoš  Magadenovac  Marijanci (dfs)  Petlovac  Petrijevci  Podgorač  Podravska Moslavina (dfs)  Popovac  Šodolovci  Trnava  Viljevo (dfs)  Viškovci  Vladislavci  Vuka
Varaždinska	Breznički Hum  Cestica  Donja Voća  Maruševec  Petrijanec  Sračinec  Trnovec Bartolovečki  Veliki Bukovec  Visoko	Šibensko-kninska	Bilice  Biskupija (dfs)  Civljane  Ervenik  Kijevo  Kistanje  Promina   Rogoznica  Ružić   Unešić
Koprivničko-križevačka	Drnje  Gola (dfs)  Hlebine  Kloštar Podravski  Koprivnički Bregi (dfs)  Koprivnički Ivanec (dfs)  Legrad  Novo Virje  Peteranec  Rasinja  Sokolovac	Vukovarsko-srijemska	Bogdanovci  Cerna  Negoslavci  Štitar  Tompojevci  Tordinci (dfs)  Vrbanja
Bjelovarsko-bilogorska	Berek  Hercegovac  Kapela  Severin  Sirač  Štefanje  Velika Pisanica  Velika Trnovitica  Zrinski Topolovac	Splitsko-dalmatinska	Cista Provo  Lokvičići  Lovreć  Muć  Nerežišća (dfs)  Prgomet  Proložac  Sućuraj  Šestanovac  Tučepi  Zadvarje  Zagvozd  Zmijavci
Primorsko-goranska	Baška  Brod Moravice  Dobrinj  Jelenje (dfs)  Klana (dfs)  Lokve  Lovran (dfs)  Malinska - Dubašnica  Mošćenička Draga (dfs)  Mrkopalj  Omišalj (dfs)  Punat  Skrad  Vrbnik	Istarska	Bale  Cerovlje (dfs)  Funtana  Gračišće (dfs)  Grožnjan  Kanfanar  Karojba (dfs)  Kaštelir-Labinci (dfs)  Lanišće  Lupoglav (dfs)  Motovun (dfs)  Oprtalj  Raša (dfs)  Sveta Nedjelja (dfs)  Sveti Lovreč (dfs)  Sveti Petar u Šumi (dfs)  Tinjan (dfs)  Vižinada (dfs)
Ličko-senjska	Karlobag	Dubrovačko-neretvanska	Janjina (dfs)  Kula Norinska  Lumbarda  Pojezerje  Slivno   Smokvica  Trpanj (dfs)  Zažablje
Virovitičko-podravska	Crnac (dfs)  Čačinci (dfs)  Mikleuš  Nova Bukovica  Zdenci	Međimurska	Dekanovec  Donji Vidovec  Orehovica  Podturen  Pribislavec  Sveti Martin na Muri  Štrigova  Vratišinec

Napomena: (dfs) označava dobrovoljno funkcionalno spajanje na temelju podataka Ministarstva financija.
Izvor: Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine, broj 69/24).