Svijet igračaka u tvornicama Azije

 
Igra je zabavna aktivnost koja služi razonodi, razvoju i učenju. Obilježja igre su motivacija, kreativnost, užitak, interakcija, istraživanje, izgradnja vještina, strast, natjecanje, pobjede i porazi. Iako se najčešće veže uz djetinjstvo, igra je aktivnost koja traje cijeli život. Ona pridonosi razvoju kognitivnih, emocionalnih, motoričkih i društvenih vještina poput timskog duha i komunikacije. Igra je naročito važna za djecu. Pomaže u izgradnji karaktera, razvijajući otpornost, samopouzdanje i disciplinu. Istovremeno, igra može biti način kreativnog izražavanja i smanjenja stresa.
 
Nezaobilaznu ulogu u igri imaju igračke, a osobito u dječjoj igri. Igračke obogaćuju svijet igre. One pridonose dječjem razvoju potičući maštu, kreativnost te razvoj kognitivnih i motoričkih sposobnosti. Igračke također pomažu u učenju o važnosti nesebičnosti, dijeljenja, empatije, požrtvovnosti, suradnje i komunikacije s drugima.
 
Proizvodnja igračaka u svijetu razvijala se od ručno izrađenih igračaka u drevnim civilizacijama, oblikovanih prirodnim materijalima poput gline, drveta, trske, bambusa i školjki, preko masovne proizvodnje u 20. stoljeću, pretežno baziranoj na plastici, do široke primjene elektronike, robotike, umjetne inteligencije i naprednih tehnoloških rješenja u 21. stoljeću.
 
Ovo istraživanje provedeno je na globalnom uzorku za razdoblje 2005. - 2024. uključujući sljedeće tipove igračaka: tricikle, romobile, automobile s pedalama i slične igračke na kotačima, kolica za lutke, lutke, električne vlakove, uključujući kolosijeke, signale i ostali pribor za njih, igračke koje predstavljaju životinje ili neljudske likove, glazbala i glazbene aparate za igranje, slagalice, igračke i modele s ugrađenim motorom, igračke oružja i ostale igračke.
 
Slika 1. Trgovina igračkama i ukupna svjetska trgovina u razdoblju 2005. - 2024.

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Danas su igračke među najtrgovanijim proizvodima na svijetu, što je dijelom posljedica njihove jedinstvene privlačnosti i rastuće potražnje na globalnom tržištu. Od ukupno 1.264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, igračke su u 2024. godini bile 72. najtrgovaniji proizvod u svijetu, s ukupnom vrijednošću trgovine od 114,5 milijardi eura. Trendovi na globalnom tržištu igračaka vrlo su dinamični. Proizvodnja i izvoz uvjetovani su potražnjom za igračkama na svjetskim tržištima. Na potražnju za igračkama utječu brojni čimbenici, poput demografskih kretanja i stope nataliteta, tradicije, navika i ukusa potrošača, društvenih mreža, ponude na tržištima, dostupnosti elektroničke trgovine, cijena igračaka i njihove kvalitete. Uz navedeno, ne treba izostaviti ni životni standard stanovništva koji ima veliki utjecaj na potrošnju igračaka. Na to ukazuju i podaci o potrošnji prema kojima su najveći globalni potrošači igračaka upravo gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta poput SAD-a, Njemačke, Japana, Francuske i Velike Britanije.
 
Analiza kretanja na svjetskom tržištu potvrđuje značajniji rast proizvodnje i izvoza. Izvoz igračaka u svijetu je u razdoblju od 2005. do 2024. godine porastao 4,0 puta. Istovremeno, zanimljivo je primijetiti kako trgovina igračkama raste brže nego ukupna svjetska trgovina. Pritom je prosječni godišnji rast ukupne svjetske trgovine iznosio 5,0 posto, a rast trgovine igračkama 5,9 posto (slika 1.). Naročito dinamičan rast trgovine igračkama zapaža se od 2013. do 2022. godine. U tom desetogodišnjem razdoblju se trgovina igračkama povećala gotovo 2,5 puta, a ukupna svjetska trgovina 1,7 puta. Najnoviji trendovi iz 2024. godine potvrđuju rast trgovine igračkama u iznosu od 5,6 posto na međugodišnjoj razini. Istovremeno, rast ukupne svjetske trgovine iznosio je 0,8 posto.  
 
Strukturna analiza po kontinentima pokazuje kako primat proizvodnje i izvoza igračaka pripada Aziji. Na azijski kontinent otpada 71,7 posto ukupnog svjetskog izvoza igračaka (slika 2.). Slijede Europa s udjelom od 24,0 posto, Sjeverna i Južna Amerika s udjelom od 4,1 posto, Afrika s udjelom od 0,2 posto i Australija i Oceanija s udjelom od 0,1 posto.
 
Osim stanja, zanimljiva je analiza trendova. Oni pokazuju kako se u razdoblju od 2005. do 2024. godine povećao udio Azije u globalnom izvozu igračaka, udio Afrike te Australije i Oceanije ostao je nepromijenjen, dok se udio Europe te Sjeverne i Južne Amerike smanjio. Pritom se udio Azije povećao sa 68,1 posto na 71,7 posto. Istovremeno se udio Europe smanjio s 26,3 posto na 24,0 posto, a udio Sjeverne i Južne Amerike s 5,4 posto na 4,1 posto.
 
Slika 2. Struktura izvoza igračaka po kontinentima u 2024. godini

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Najveći proizvođač i izvoznik igračaka u svijetu je Kina (slika 3.). Slijede je Češka, Vijetnam, Njemačka i Nizozemska. Kina je u 2024. godini realizirala čak 61,2 posto svjetskog izvoza igračaka, Češka 5,4 posto, Vijetnam 5,3 posto, Njemačka 3,2 posto i Nizozemska 2,3 posto. Uz tradicijske igračke, u kineskoj proizvodnji i izvozu igračaka dominiraju interaktivne igračke, edukativne igračke, didaktičke igračke, kreativne igračke, akcijske figure, elektroničke igračke, igračke za vožnju, glazbene igračke, plišane igračke, igračke za slaganje, igračke mozgalice i zagonetke te ekološki prihvatljive igračke. Kina je vodeći svjetski proizvođač igračaka zahvaljujući cjenovno konkurentnoj proizvodnji, kvalificiranoj radnoj snazi, dostupnosti sirovina, intermedijarnih proizvoda i poluproizvoda, primjeni naprednih tehnoloških rješenja, dobro organiziranim lancima opskrbe te efikasnim logističkim središtima. Najveće tvornice za proizvodnju igračaka u svijetu nalaze se u kineskoj pokrajini Guangdong. U toj se pokrajini proizvodi oko 70,0 posto igračaka Kine. Istovremeno, iz Guangdonga se opskrbljuje više od polovice svjetskog tržišta igračkama. Na području delte Biserne rijeke u Guangdongu najveća je koncentracija tvornica raspoređenih u devet gospodarskih zona, i to Shenzhen, Dongguan, Foshan, Guangzhou, Zhongshan, Zhuhai, Huizhou, Shantou i Jieyang. Tu su ujedno najveća središta za istraživanje, razvoj, inovacije, proizvodnju i distribuciju igračaka u svijetu. O samoj gospodarskoj snazi i potencijalu proizvodnje igračaka Guangdonga možda najbolje govori podatak da se u toj kineskoj pokrajini nalazi preko 5.000 velikih proizvođača igračaka s više od 1,5 milijuna zaposlenih djelatnika.
 
Uz Kinu, među najvećim izvoznicima igračaka u svijetu još su tri ekonomije s azijskog kontinenta, i to Vijetnam, Hong Kong i Indonezija. Vijetnam čini 5,3 posto globalnog izvoza igračaka, Hong Kong 1,4 posto, a Indonezija 0,9 posto (slika 3.).
 
Slika 3. Najveći izvoznici igračaka u svijetu u 2024. godini mjereno udjelom u svjetskom izvozu igračaka

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Dok su Kinezi najveći proizvođači igračaka u svijetu, Amerikanci su njihovi najveći potrošači. Pritom, mjereno udjelom u svjetskom uvozu igračaka, gotovo jedna trećina uvoza otpada na SAD. Slijede ga Njemačka, Velika Britanija, Japan i Francuska (slika 4.). SAD je u 2024. godini realizirao 32,2 posto svjetskog uvoza igračaka, Njemačka 6,2 posto, Velika Britanija 5,0 posto, Japan 4,7 posto i Francuska 3,9 posto.
 
SAD najviše uvozi igračke iz Azije, i to preko 90,0 posto. Taj podatak ne samo da govori o dominaciji Azije na američkom tržištu, već i o uvoznoj ovisnosti SAD-a o azijskim igračkama, poglavito onima iz kineske proizvodnje. Uz Kinu, najveći azijski izvoznici igračaka na američko tržište su Vijetnam, Indonezija, Tajvan, Tajland, Indija, Hong Kong, Malezija i Japan.
 
Slika 4. Najveći uvoznici igračaka u svijetu u 2024. godini mjereno udjelom u svjetskom uvozu igračaka

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Analizirajući uvoznu strukturu SAD-a u 2024. godini može se ustvrditi kako ta zemlja 76,3 posto igračaka uvozi iz Kine, 8,6 posto iz Vijetnama, 6,2 posto iz Meksika, 2,6 posto iz Indonezije, 0,9 posto iz Velike Britanije, 0,8 posto iz Tajvana i iz Tajlanda, 0,6 posto iz Indije i 0,4 posto iz Hong Konga, Malezije i Japana.
 
Posebno zanimljivim čini se analizirati poziciju europskog kontinenta u trgovini igračkama. Na slici 5. prikazana su kretanja uvoza igračaka zemalja EU-a iz država koje su izvan Europske unije, izvoza igračaka zemalja EU-a na tržište izvan Europske unije i vanjskotrgovinske bilance. Uz zaostajanje u proizvodnji i izvozu u odnosu na Aziju, Europska unija ima i izraženu negativnu trgovinsku bilancu u razmjeni igračkama s ostatkom svijeta (slika 5.). Trgovinski deficit svoj je vrhunac dosegnuo u 2022. godini kada je iznosio visokih 8,2 milijarde eura. U 2024. godini deficit je smanjen na 6,5 milijardi eura. Takva kretanja posljedica su smanjenja uvoza igračaka uslijed usporavanja gospodarskog rasta, a ne poboljšanja izvozne konkurentnosti na globalnom tržištu.
 
Slika 5. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Europske unije u trgovini igračkama u razdoblju 2005. - 2024.

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Usprkos znatno sporijem rastu izvoza u odnosu na uvoz i negativnoj vanjskotrgovinskoj bilanci, valja istaknuti veličinu i potencijal unutarnje trgovine igračkama među zemljama Europske unije. Uzajamna trgovina zemalja Europske unije igračkama veća je u odnosu na razmjenu sa zemljama izvan Europske unije. Pritom se u 2024. godini 60,0 posto ukupne trgovine igračkama odnosilo na razmjenu između samih zemalja Europske unije, a 40,0 posto na razmjenu s drugim zemljama koje nisu članice Europske unije.
 
Predvodnice europskog izvoza igračaka na tržišta izvan Europske unije u apsolutnom iznosu su Češka, Njemačka, Danska i Belgija. Na te četiri zemlje otpada dvije trećine izvoza igračaka Europske unije. Ukupna vrijednost izvoza igračaka Europske unije na tržišta izvan zemalja EU-a u 2024. godini iznosila je 2,9 milijardi eura. Pritom je 25,3 posto izvoza realizirala Češka, 15,6 posto Njemačka, 13,4 posto Danska i 11,7 posto Belgija.    
 
Kad se ostvarena vrijednost izvoza stavi u omjer s brojem stanovnika zemalja EU-a dobivaju se rezultati prema kojima je najveći europski izvoznik igračaka po stanovniku Češka (slika 6.). U stopu je slijedi Danska, a na trećem mjestu se pozicionirala Belgija. Češka je u 2024. godini izvezla igračaka u iznosu od 64,4 eura po stanovniku, Danska 62,6 eura po stanovniku, a Belgija 27,6 eura po stanovniku.
 
Zanimljivo je kako su predvodnice europskog izvoza igračaka relativno male ekonomije poput Češke, Danske i Belgije. To ukazuje na zaključak kako su se male europske ekonomije u analiziranoj proizvodnoj niši relativno uspješno pozicionirale na globalnom tržištu igračaka, nastavljajući graditi konkurentske pozicije. Neizostavno je pitanje: Gdje je u toj priči Hrvatska? Hrvatska se s realiziranom vrijednosti izvoza igračaka od 90 centi po stanovniku u 2024. godini svrstala pri dnu ljestvice europskih zemalja. Također, poražavajuće je veliko zaostajanje za vodećim izvoznicima igračaka u Europi. Pritom Češka izvozi 72 puta više igračaka po stanovniku nego Hrvatska, Danska 70 puta, a Belgija 31 puta. Iako ima relativno uspješnih hrvatskih proizvođača i izvoznika u ovoj proizvodnoj branši, njihov broj je veoma malen i nedostatan da bi se osjetnije odrazio na ukupna izvozna kretanja.
 
Slika 6. Izvoz igračaka zemalja Europske unije po stanovniku u 2024. godini

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Trgovinski deficit Europske unije s ostatkom svijeta u razmjeni igračkama posljedica je znatno većeg uvoza od izvoza. Uvoz igračaka zemalja EU-a iz država izvan Europske unije u 2024. godini iznosio je 9,4 milijarde eura. Od europskih zemalja, najveći uvoznik igračaka u apsolutnom iznosu je Njemačka. Slijede je Francuska, Nizozemska i Španjolska. To je i očekivano, jer se pretežito radi o gospodarski vodećim zemljama Europe koje imaju relativno snažnu kupovnu moć, pa i za potrošnju igračaka.
 
Slika 7. Uvoz igračaka zemalja Europske unije po stanovniku u 2024. godini

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade.

 
Njemačka je u 2024. godini ostvarila 22,6 posto ukupnog uvoza igračaka Europske unije, Francuska 16,2 posto, Nizozemska 11,2 posto te Španjolska 6,9 posto.
 
Zanimljivo je analizirati relativne odnose uvoza igračaka na europskom tržištu po zemljama. Kad se vrijednost uvoza igračaka zemalja Europske unije podijeli s brojem stanovnika, dobivaju se rezultati prema kojima je najveći uvoznik i potrošač igračaka Nizozemska (slika 7.). Slijede je Irska, Češka, Belgija i Estonija. Nizozemska je u 2024. godini uvezla igračaka u iznosu od 57,7 eura po stanovniku, Irska 49,3 eura po stanovniku, Češka 48,6 eura po stanovniku, Belgija 41,7 eura po stanovniku te Estonija 40,7 eura po stanovniku.
 
Istovremeno, Hrvatska se s ostvarenim uvozom igračaka u iznosu od 5,2 eura po stanovniku svrstala pri dnu ljestvice europskih zemalja. To nije iznenađujuće s obzirom na relativno slabiju kupovnu moć Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja Europske unije. Rast cijena energenata, namirnica i drugih osnovnih potrepština ostavlja sve manje prostora stanovništvu Hrvatske za kupnju igračaka. To se poglavito odnosi na petinu stanovništva koja živi u riziku od siromaštva.
 
Izrada igračaka seže u dugu prošlost ljudske civilizacije, od Mezopotamije preko drevnog Egipta i Kine, stare Grčke, Rimskog Carstva, srednjeg vijeka pa do današnjih dana. Povrh svog doprinosa igri, svijet igračaka pokazuje nevjerojatnu sposobnost prilagodbe različitim vremenima, civilizacijama, podnebljima, tradicijama, religijama, kulturama, običajima i društvenim uređenjima. Izrada igračaka može se promatrati kao spoj proizvodnje, znanosti i umjetnosti. Danas je proizvodnja igračaka više no ikada profitabilna djelatnost. Primat na svjetskoj pozornici u proizvodnji igračaka dodijeljen je azijskom kontinentu, pri čemu je predvodnica Kina. Dominacija te zemlje na globalnom tržištu igračaka proizlazi iz njezine kvalificirane radne snage, dostupnosti sirovina, intermedijarnih proizvoda i poluproizvoda, cjenovno prihvatljive proizvodnje te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Kina danas opskrbljuje preko 60,0 posto svjetskog tržišta igračaka. Inovacije u proizvodnji igračaka, uključujući ekološki prihvatljive igračke, neprekidno su u fokusu istraživanja brojnih istraživača i eksperata u azijskim zemljama, a poglavito u Kini (Zhang i sur., 2020; Lifter i sur., 2022; Tu i sur., 2022; Luen i sur., 2024; Liu i sur., 2025; Luo i Yang, 2025; Yadou i sur., 2025). Zanimljivo je kako uz veliku ekonomsku strukturu poput Kine, svoje mjesto na globalnoj sceni uspijevaju naći i male ekonomije kao što su Češka, Danska i Belgija. Te europske zemlje svojim rezultatima potvrđuju kako bez obzira na veličinu ekonomije postoji prostor za tržišni uspjeh i izgradnju konkurentskih pozicija. Češka, Danska i Belgija lideri su europske proizvodnje igračaka. One mogu biti dobar putokaz Hrvatskoj, koja pokazuje značajnije zaostajanje u proizvodnji i izvozu igračaka u usporedbi s većinom drugih zemalja Europske unije.
 
 
Literatura
 
Lifter, K., Mason, E. J., Minami, T., Cannarella, A. i Tennant, R. (2022). Emergent patterns in the development of young children's object play. Acta Psychologica, 224(4), 103524. https://doi.org/10.1016/j.actpsy.2022.103524
 
Liu, J., Shi, Y., Gu, C. i Li, Q. (2025). Optimization design and application of mechanical characteristics in ergonomics of children's intelligent toys. Systems and Soft Computing, 7(18), 200245. https://doi.org/10.1016/j.sasc.2025.200245
 
Luen, L. C., Guo, Y. i Jian, L. (2024). Engaging play and toys foster the development of multiple intelligence in preschool children. International Journal of Academic Research in Business and Social Science, 14(2), 2155-2162. http://dx.doi.org/10.6007/IJARBSS/v14-i2/21011
 
Luo, S. i Yang, P. (2025). Enhancing purchase intentions for educational toys: A hybrid model analysis of children’s 3D jigsaw puzzles. Acta Psychologica, 258, 105079. https://doi.org/10.1016/j.actpsy.2025.105079
 
Tu, J.-C., Chu, K.-H., Gao, D.-Z. i Yang, C. (2022). Analyzing decision-making factors of green design for kid’s toys based on the concept of product lifecycle. Processes, 10(8), 1523. https://doi.org/10.3390/pr10081523
 
Yadou, C., Shamsudin, R., Tawakkal, I., Me, R. i Basri M. S. M. (2025). Analyzing product design system application children’s toys based on sustainable materials and processes. Entertainment Computing, 54(3), 100947. https://doi.org/10.1016/j.entcom.2025.100947
 
Zhang, F., Sun, S., Liu, C. i Chang, V. (2020). Consumer innovativeness, product innovation and smart toys. Electronic Commerce Research and Applications, 41, 100974. https://doi.org/10.1016/j.elerap.2020.100974
 
 
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.