Veća sezonalnost turizma smanjuje udio brzorastućih poduzeća u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj

I dok se o financijskim i drugim ekonomskim koristima od turističke aktivnosti u Hrvatskoj vrlo često govori u javnosti te su one predmet učestalih znanstvenih istraživanja, ekonomski i drugi društveni troškovi turističke aktivnosti su podzastupljeni u javnim raspravama i nisu predmet sustavnih znanstvenih istraživanja. Međutim, ako doista želimo znati je li ukupna neto korist od turističke aktivnosti pozitivna ili negativna, potrebno je uspostaviti i kontinuirano provoditi šire računovodstvo svih društvenih koristi i troškova od turizma, kako bismo bili u stanju ocijeniti ukupni učinak turističke aktivnosti na hrvatsko društvo i ekonomiju.

Kako bi pomogao provođenju računovodstva društvenih koristi i troškova od turizma i kako bi doprinio znanstvenim spoznajama o troškovima turističke aktivnosti, Ekonomski institut, Zagreb, pod vodstvom dr. sc. Maruške Vizek, provodi istraživački projekt kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost pod nazivom "TOURCRO - Predobro da bi bilo istinito? Učinak turizma na tržište nekretnina u Hrvatskoj".

U novom radu TOURCRO projekta "High season, low growth: The impact of tourism seasonality and vulnerability to tourism on the emergence of high-growth firms", upravo objavljenog u časopisu Tourism Management koji je uvršten u top tri časopisa u području turizma i top deset časopisa u području menadžmenta na svijetu (WOS impact factor 10.967, ABS 4*), autori izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku, izv. prof. dr. sc. Josip Mikulić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za turizam te dr. sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb daju novi doprinos računovodstvu troškova nastalih uslijed pretjeranog naslanjanja na turističku aktivnost. U radu autori analiziraju kako turistička aktivnost utječe na pojavu brzorastućih poduzeća u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Brzorastuća poduzeća su prema definiciji OECD-a ona poduzeća koja ostvare rast prihoda od prodaje od barem 20 posto u roku od tri godine i koja su na početku promatranog trogodišnjeg razdoblja imala barem deset zaposlenih. Ova poduzeća su važna za ukupnu ekonomsku aktivnost jer su ona prema nekim istraživanjima odgovorna za stvaranje 50 posto svih novih poslova i prihoda u uslužnom sektoru. Ona također uzrokuju pozitivne uzlazne i nizlazne učinke prelijevanja unutar lanca dodane vrijednosti kojem pripadaju te se često nalaze u sektorima koje karakterizira visok intenzitet primjene znanja i tehnologija. Njihov brzi rast je, stoga, najčešće posljedica tehnološkog napretka, inovacija i povećanja kvalitete ljudskog kapitala.

Empirijska analiza u radu se provodi na razini jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2019., pri čemu je predmet analize populacija od preko 100 tisuća poduzeća - pravnih osoba - registriranih u zemlji u promatranom razdoblju. Turistička aktivnost je u empirijskom modelu predstavljena na dva zasebna načina: kao indeks ranjivosti na turizam jedinica lokalne samouprave, koji je detaljnije opisan u radu "Učinak turističke aktivnosti na priuštivost stanovanja", i kao intenzitet sezonalnosti turističke aktivnosti u tim istim lokalnim jedinicama. Analiza je provedena primjenom regresijske analize te modela statičkih i dinamičkih panela na punom uzorku svih jedinica lokalne samouprave te na uzorku ograničenom samo na one lokalne jedinice koje u promatranom razdoblju bilježe turističku aktivnost.

Rezultati analize, robusni na promjenu uzorka i metoda procjene, sugeriraju da i ranjivost lokalnih jedinica na turističku aktivnost i povećana sezonalnost turizma u lokalnim jedinicama negativno utječu na nastanak brzorastućih poduzeća. Na taj način povećanje sezonalnosti turizma za 10 indeksnih bodova u prosjeku dovodi do smanjenja udjela brzorastućih poduzeća u ukupnim poduzećima za 3 do 6 postotnih bodova. Istovremeno, povećanje indeksa ranjivosti turizma od 10 indeksnih bodova u prosjeku smanjuje udio brzorastućih poduzeća za 0,6 do 1,5 postotnih bodova.

Drugim riječima, i veća ranjivost na turizam i izrazitija sezonalnost turizma u lokalnim jedinicama povezana je sa smanjenjem udjela brzorastućih poduzeća u ukupnom broju poduzeća u lokalnim jedinicama. Međutim, učinak veće turističke sezonalnosti na smanjenje broja brzorastućih poduzeća je 4 do 6 puta veći od negativnog učinka turističke ranjivosti. To znači da podiskorištenost kapitalnih resursa koji se upotrebljavaju za pružanje turističkih usluga, velike fluktuacije u turističkim prihodima i povećana osjetljivost lokalnih jedinica na vanjske negativne šokove ograničavaju mogućnosti za rast poduzeća iz drugih sektora u gradovima i općinama u kojima je turistička sezonalnost posebice izražena.

Rad predstavlja kontinuitet istraživanja učinaka sezonalnosti turizma u sklopu provedbe TOURCRO projekta u okviru kojeg je ljetos već objavljen rad "Učinak turističke aktivnosti na priuštivost stanovanja" u jednom od najprestižnijih časopisa iz područja turizma na svijetu Annals of Tourism Research. U tom je radu pokazano da intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj negativno utječe na priuštivost stanovanja u tim lokalnim jedinicama, pri čemu je posebno poguban negativan utjecaj kojeg visoka sezonalnost turističke aktivnosti ima na priuštivost nekretnina u lokalnim jedinicama u našoj zemlji.  

Može se, stoga, tvrditi da utvrđeni negativni učinci sezonalnosti i turističke ranjivosti predstavljaju jedan od kanala zbog kojih je ekonomski rast zasnovan na turističkoj aktivnosti u Hrvatskoj usporeniji od ekonomskog rasta u novim zemljama članicama Europske unije. Rast u ovim zemljama je zasnovan na razvoju prerađivačke industrije i robnog izvoza koji generiraju više brzorastućih poduzeća, a samim time i više stope rasta proizvodnosti i BDP-a.