Novi broj Radnih materijala EIZ-a

U ovom je istraživanju izračunat indeks porezne autonomije svih hrvatskih gradova (128) u razdoblju 2002.–2016. Cilj je istraživanja pokazati koliko hrvatski gradovi kontroliraju svoje porezne prihode. Također je cilj utvrditi imaju li gradovi sposobnosti da poreznim prihodima samostalno financiraju lokalne javne usluge građanima i poduzetnicima. Korištena je OECD metodologija u klasifikaciji poreznih prihoda. Rezultati analize pokazali su da su hrvatski gradovi imali relativno nisku razinu porezne autonomije, osim u razdoblju 2010.–2014. kada je indeks porezne autonomije bio iznad 54, dok je u 2016. iznosio 41,36. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na to da mali broj gradova može bez pomoći središnje države podmirivati postojeću razinu javnih usluga stanovnicima i poduzetnicima te upravljati svojim razvojem. To je važan zaključak u razmatranju buduće uloge gradova u preuzimanju novih javnih funkcija i povećanju decentralizacije javne uprave te teritorijalne organizacije države.
Radu možete pristupiti putem naših mrežnih stranica
ovdje.