OVI indeks

OVI za listopad 2024.: Pad potražnje za radom od -3,8 posto u prvih 10 mjeseci

5. studenoga 2024.
 

OVI indeks je u listopadu zabilježio pad od -7,2 posto na godišnjoj razini, što je već treći uzastopni mjesec pada indeksa. I prema desezoniranim podacima OVI indeks pada, i to za -1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec nakon rasta od 2,2 posto u rujnu i kumulativnog pada od -2,1 posto u srpnju i kolovozu. S obzirom na ovakav početak posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, možemo očekivati da će cijela 2024. godina završiti u minusu, odnosno s manjom potražnjom na tržištu rada u odnosu na 2023. godinu. U prvih 10 mjeseci ove godine indeks je ukupno pao za -3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U odnosu na listopad prošle godine, zanimanja prodavača, učitelja, skladištara i konobara ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su knjigovođe istisnuli kuhare i zauzeli poziciju četvrtog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su teleoperateri koji su s 18. mjesta pali na 25., a najveći rast profesori koji su s 33. mjesta godinu dana ranije skočili na 17. najtraženije zanimanje u listopadu 2024. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za profesore i medicinske sestre (ukupno 1,5 postotnih bodova), dok su najveći negativan doprinos imali kuhari, konobari, građevinski radnici, teleoperateri i hotelijeri/ugostitelji (ukupno -3,6 postotnih bodova).

U razdoblju od godinu dana udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija smanjio se za -0,8 postotnih bodova na 55,6 posto, dok se istovremeno udio oglasa s visokom kvalifikacijom povećao za 1,5 postotnih bodova na 31,5 posto. Većina oglasa nudila je zaposlenje kroz ugovor na neodređeno vrijeme, njih 57,5 posto, što je povećanje od 6,3 postotna boda u odnosu na listopad prošle godine. Sve regije osim južnog Jadrana u listopadu su zabilježile smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini, a središnja Hrvatska najviše, za čak -9,3 posto, dok je rast u južnom Jadranu iznosio 18,1 posto. Najveći doprinos padu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj imali su oglasi za kuhare, učitelje i građevinske radnike, dok su najveći doprinos rastu broja oglasa u južnom Jadranu imali oglasi za učitelje, profesore i medicinske sestre.