12. prosinca 2024.
Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u studenom zabilježio rast od 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći rast na mjesečnoj razini od veljače ove godine. Na godišnjoj razini također je zabilježen rast, i to od 0,9 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je prva pozitivna stopa rasta od srpnja ove godine i preokret u odnosu na listopad kada je indeks pao za čak -7,2 posto. Čak i da se rast vrijednosti indeksa ponovi u prosincu, očekujemo da će u četvrtom tromjesečju indeks svejedno zabilježiti pad godišnje vrijednosti. U prvih 11 mjeseci ove godine indeks je pao ukupno za -3,4 posto u odnosu na prethodno razdoblje prošle godine. Po svemu sudeći će 2024. godina biti zabilježena kao godina blagog pada potražnje za radom, ali značajno umjerenijeg u odnosu na posljednji godišnji pad iz 2020. godine.
U odnosu na studeni prošle godine, zanimanja prodavača, skladištara i knjigovođe ostala su među najtraženija tri zanimanja, a vozači su konobare s četvrtog pogurnuli na peto mjesto najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja u studenom imali su elektrotehničari koji su sa 16. mjesta pali na 25., a najveći rast farmaceuti koji su s 30. mjesta godinu dana ranije skočili na 22. najtraženije zanimanje u studenom 2024. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za farmaceute i referente, dok su najveći negativan doprinos imali prodavači, elektrotehničari, programeri i radnici u proizvodnji (ukupno -2,3 postotna boda).
U godinu dana povećao se udio oglasa u kojima se tražila visoka kvalifikacija, i to s 23,6 na 26,8 posto, i to ponajviše nauštrb oglasa sa srednjom kvalifikacijom čiji se udio smanjio za -2,4 postotna boda na 59,9 posto. Trend rasta udjela oglasa koji nude zaposlenje kroz ugovor na neodređeno vrijeme i dalje je vidljiv te je takvih oglasa u studenom bilo 61,2 posto, 7,9 postotnih bodova više u odnosu na studeni prošle godine. Ovaj mjesec je jedino regija južni Jadran imala smanjenje broja oglasa i godišnji pad od -0,8 posto, dok su ostale regije zabilježile povećanje broja oglasa, i to za 0,8 posto u središnjoj Hrvatskoj, za 4,0 posto u regiji sjeverni Jadran te za 4,2 posto u istočnoj Hrvatskoj. Broj oglasa iz inozemstva i dalje je u snažnom padu. Iako je stopa rasta u središnjoj Hrvatskoj bila niska, s obzirom na to da je 63 posto oglasa upravo u toj regiji, pozitivan doprinos ukupnom indeksu iznosio je 0,5 postotnih bodova. Najveći doprinos rastu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj imali su oglasi za referente, liječnike/stomatologe i građevinske radnike, dok su najveći negativan doprinos imali oglasi za skladištare, radnike u proizvodnji i informatičare.