OVI indeks

Ekonomski institut, Zagreb MojPosao logo
Izvor: Ekonomski institut, Zagreb
 

OVI za ožujak 2020.: Koronavirus ruši potražnju za radom - pada potražnja za svim uslužnim zanimanjima, a raste za medicinskim zanimanjima i građevinskim radnicima

2. travnja 2020.


OVI indeks u ožujku odražava prekid društvenih i ekonomskih djelatnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa. U odnosu na ožujak 2019., indeks je pao za 23,3 posto, dok desezonirane vrijednosti indeksa upućuju na pad u odnosu na prethodni mjesec u iznosu od 18,5 posto. Radi se o velikom padu na mjesečnoj razini koji se još uvijek ne može usporediti s 2009. godinom kad je OVI indeks padao znatno snažnije.
 
Tradicionalno najtraženija zanimanja – prodavač, kuhar i konobar – pala su redom za 27, 30 i 29 posto u odnosu na ožujak 2019. godine. Štoviše, većina traženih zanimanja, pogotovo ona iz uslužnog sektora, bilježi značajan pad: traži se gotovo 40 posto manje hotelijera i 50 posto manje ostalih turističkih djelatnika u odnosu na godinu ranije. Ipak, za određenim zanimanjima bilježi se i snažan rast potražnje, posebice za zanimanjima vezanima uz sanaciju pandemije i zagrebačkog potresa. U odnosu na ožujak 2019. traži se 38 posto više liječnika i/ili stomatologa, 24 posto više farmaceuta i 10 posto više medicinskih sestra. Također, traži se čak 67 posto više zidara i 7 posto više građevinskih radnika. Ipak, valja imati na umu da zanimanja za kojima potražnja raste nemaju veliki udio u ukupnoj potražnji, stoga pad potražnje za uslužnim zanimanjima, koji imaju veći udjel, određuje ukupnu OVI dinamiku. Gledajući regionalno, sve regije bilježe značajan pad osim istočne Hrvatske, koja u ožujku 2020. ima gotovo identičnu potražnju za radom kao i u ožujku 2019. godine.


 

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.


 
Vrh