OVI indeks

OVI za rujan 2025.: Promijenjena dinamika na tržištu rada

6. listopada 2025.
 

OVI indeks u rujnu je zabilježio pad od -25,3 posto na godišnjoj razini, što je najveće smanjenje indeksa još od pandemije bolesti COVID-19 te predstavlja deveti mjesec zaredom kako indeks pada. I desezonirana vrijednost indeksa zabilježila je pad u odnosu na kolovoz, i to u iznosu od -11,3 posto, nešto više od -11,1 posto zabilježenih mjesec ranije. S obzirom na to da je indeks na godišnjoj razini padao u sva tri mjeseca trećeg tromjesečja, ono je završilo u minusu od -14,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u odnosu na drugo tromjesečje zabilježen je pad od -5,6 posto. Sudeći prema prvih devet mjeseci ove godine, OVI indeks je u padu za -9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Činjenica da indeks kontinuirano pada već devet mjeseci zaredom upućuje na promijenjenu dinamiku na tržištu rada, što je zaokret u odnosu na prethodne godine kada su sezonska kretanja bila dominantan obrazac. Posljednjih mjeseci svjedočimo smanjenju mobilnosti radne snage, jačanju agencijskog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te rastu udjela oglasa koji nude zaposlenje na neodređeno vrijeme.

Kod prvih pet najtraženijih zanimanja u godinu dana došlo je do dosta promjena. Prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, skladištari su se s trećeg popeli na drugo mjesto, knjigovođe s petog na četvrto, a referenti s osmog na peto mjesto. Istovremeno, konobari su s drugog pali na treće mjesto. Najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u rujnu dali su oglasi za zaposlenike u financijama i radnike u proizvodnji, dok su najveći negativan doprinos imali oglasi za učitelje, prodavače, kuhare, konobare i medicinske sestre. Kao i mjesec ranije, i u rujnu su učitelji zabilježili najveći pad na ljestvici najtraženijih zanimanja, za čak 30 mjesta. Pad potražnje za učiteljima može se objasniti sezonskim obrascem. Nakon snažnog rasta u srpnju, uslijed zapošljavanja prije početka školske godine, u kolovozu i rujnu bilježi se prirodno smanjenje broja oglasa. Najveći skok na ljestvici najtraženijih zanimanja imali su inženjeri strojarstva, koji su se pomaknuli za sedam mjesta gore, odnosno s 23. na 16. mjesto.

U rujnu se udio oglasa u kojima se traži srednja razina obrazovanja povećao za 5,2 postotna boda, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže niska ili visoka razina obrazovanja smanjili za -2,4, odnosno -2,9 postotnih bodova. Sve razine obrazovanja u rujnu su imale negativan doprinos ukupnom broju oglasa. Trend smanjenja udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno uz istovremeno povećanje udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na neodređeno i dalje je izražen. U rujnu je 60 posto oglasa nudilo ugovor na neodređeno, 5,5 postotnih bodova više nego godinu dana ranije, a 35,5 posto zaposlenika tražilo se uz ugovor na određeno, što je smanjenje od -5,2 postotna boda u odnosu na rujan prošle godine.

Sve su regije u rujnu zabilježile pad broja oglasa, predvođene istočnom Hrvatskom s padom od čak -69,2 posto; slijedio je sjeverni Jadran s -44,3 posto, južni Jadran s -33,5 posto te središnja Hrvatska s -18,5 posto. S obzirom na to da na središnju Hrvatsku otpada čak 68 posto svih oglasa, doprinos ukupnom padu iznosio je visokih -11,5 postotnih bodova. Zanimanja koja su imala najveći negativan doprinos stopi pada indeksa u središnjoj Hrvatskoj bila su učitelj, prodavač, kuhar i medicinska sestra, dok su najveći pozitivan doprinos imali oglasi u kojima su se tražili zaposlenici u financijama, radnici u proizvodnji, inženjeri građevine i građevinski radnici.